Čelnici Srba u Hrvatskoj prvi puta na obilježavanju obljetnice 'Oluje'

U Hrvatskoj se obilježava sedamnaesta godišnjica vojnoredarstvene akcije Oluja, koja je započela 4.kolovoza 1995. i u kojoj su hrvatske snage, za samo 84 sata, oslobodile gotovo petinu državnog teritorija koji je pet ratnih godina bio pod vlašću pobunjenih krajinskih Srba. Na središnjoj svečanosti u Kninu u nedjelju će po prvi put sudjelovati i čelnici Srba u Hrvatskoj

Na Kninskoj tvrđavi, gdje je 5.kolovoza 1995., na dan kad je oslobođen Knin, simbol srpske pobune, podignuta dvadesetmetarska hrvatska zastava, predsjednik države Ivo Josipović organizirao je u subotu uvečer svečani prijem za zapovjednike i sudionike hrvatske vojske i policije u Oluji.

Središnja svečanost održava se u nedjelju kraj Spomenika hrvatske pobjede u Kninu, dostojanstveno i skromno, kako ju je najavio ministar branitelja Fred Matić.

„Ovo je dan kad mi slavimo našu pobjedu, mi ne slavimo i ne obilježavamo ničiji poraz, ne naslađujemo se ničijom nesrećom, nego slavimo našu pobjedu. Molimo stoga sve građane Republike Hrvatske da nas razumiju da je ovo za nas jedan veliki dan, koji ćemo mi dostojanstveno i na ponos svih građana Republike Hrvatske i obilježiti”, poručio je uoči proslave hrvatski ministar branitelja.

No,ta legitimna akcija hrvatske vojske i specijalne policije ostat će zapamćena i po stradanju i egzodusu više od 150.000 Srba iz Hrvatske i ubojstvima srpskih civila zbog čega ovih dana mnoge nevladine udruge upozoravaju da, zajedno s obilježavanjem godišnjice Oluje, treba potsjetiti i na ta stradavanja, čime se ne umanjuje značaj same operacije.

Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelić, upozorila je u petak da se u hrvatskoj javnosti stvorila navijačka atmosfera potpore hrvatskim generalima u Haagu Gotovini i Markaču, osuđenima za zločine u Oluji. Lani im je s proslave u Kninu pozdrave slala i bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, a u subotu uvečer im, na Kninskoj tvrđavi, dvije braniteljske udruge organiziraju svečano uručivanje ‘Povelje časti’.

Pri tome se, kaže Teršelić zanemaruju činjenice i zločini koje je sudsko vijeće Haškog suda utvrdilo i za koje ih tereti prvostupanjska haška presuda:

„Neovisno o pravnim dilemama i kontroverzama koje ta presuda nosi, Sudsko je vijeće utvrdilo da su pripadnici hrvatskih oružanih snaga i specijalne policije protiv Srba iz Krajine počinili više od 40 ubojstava i konstatirali da su ta ubojstva bila dio rasprostranjenog i sustavnog napada na civilno stanovništvo. Isto tako, suci su konstatirali da su pripadnici hrvatskih oružanih snaga i specijalne policije izvršili, kao zločin protiv čovječnosti, deportaciju više od 20.000 Srba iz Krajine.“

Iskoračiti u budućnost

U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1.100 ih je ranjeno.

Prema podacima Hrvatskog Helsinškog odbora, u toj oslobodilačkoj akciji hrvatskih snaga izbjeglo je više od 150.000 Srba, ubijeno je više od 600 srpskih civila i spaljeno 22.000 kuća,što se na svim proteklim proslavama prešućivalo i ignoriralo, a predstavnici Srba odbijali prisustvovati proslavama, no u zadnje vrijeme i u hrvatskoj javnosti raste postupno svijest da je u Oluji bilo i zločina.

Ove godine na obilježavanju godišnjice Oluje po prvi će put sudjelovat i neki čelnici hrvatskih Srba, zasad znamo da je to Veljko Dažkula, predsjednik Srpskog demokratskog foruma.

"Odlučio sam prihvatiti poziv predsjednika države i bit ću sutra u u Kninu u njegovoj delegaciji”, potvrdio je za Radio Slobodna Europa Veljko Džakula.

“Slavlje na jednoj strani, parastosi na drugoj, za Srbe svakako tmurna i surova realnost", kazao je Džakula, ali i dodao da "ako želimo zajedno živjeti, moramo zajedno i biti".

“Sad se to s jedne strane slavi,a na drugoj tuguje, a mi mislimo da treba doći vrijeme da, kad se obilježava godišnjica Oluje, da se održi počast i žrtvama koje su se dogodile u Oluji i poslije Oluje, da se shvati sva tragedija, a ne samo rezultat koji su neki priželjkivali. U budućnosti će uvijek ostati različito poimanje i izražavanje Oluje, ali mi ne možemo živjeti u historiji, mi moramo iskoračiti u budućnost, jer živimo u regiji koja mora razvijati toleranciju i pomirenje, ono što je ružno otkloniti, a najvažnije je da posljedice Oluje saniramo, a mi smo, nažalost, i nakon 17 godina, na samom početku“, zaključio je Džakula.

Nakon vijesti o sudjelovanju Džakule na proslavi u Kninu stigle su i prve reakcije, neke udruge hrvatskih branitelja najavljuju da će u nedjelju iz protesta spustiti hrvatsku zastavu na pola koplja.

Kažu, naime, da nisu zaboravili da je DŽakula bio sudionik pobune, te tvrde da je odgovoran za pokolj nad hrvatskim braniteljima i civilima i njegov dolazak u Knin smatraju sramotom za hrvatsku državu.