Nakon dvodnevnog iskaza vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja, obrana bivšeg premijera tzv.SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Gorana Hadžića – izvela je kao idućeg svjedoka Borivoja Milinkovića, bivšeg ministra kulture i vjere u vladi optuženog 1991.godine.
Iako ga se nije procesuiralo poput Šešelja, haško tužiteljstvo je u unakrsnom ispitivanju podsjetilo da se Milinkovića također sumnjiči za ratne zločine, budući da su ga neki svjedoci opisali kao pripadnika štaba Teritorijalne obrane u Dalju, koji je zajedno s ostalim sudjelovao u prebijanju zarobljenika hrvatske nacionalnosti.
Kao i Hadžićeva obrana, Milinković je u glavnom ispitivanju zapovjednu odgovornost za sve što se događalo na pobunjenom području Hrvatske - prebacivao na Jugoslavensku narodnu armiju, JNA, kao i na ljude iz srbijanskog MUP-a, poput Željka Ražnjatovića Arkana te Radovana Stojičića Badžu – koji je postavljen za zapovjednika srpskih jedinica TO.
„Ne znam kako je postavljen, ali je postavljen za zapovjednika naše TO (tzv.SAO SBZS).“, opisao je bivši ministar iz vlade optuženog govoreći o Badži, bivšem generalu MUP-a Srbije koji je obavljao značajne funkcije u vrhu srbijanske policije.
No u unakrsnom ispitivanju haško tužiteljstvo je suočila Milinkovića s iskazom žrtve koja je zarobljena u Borovom Selu i potom maltretirana u Dalju, a koja je opisala svjedoka „kao glavnog rukovoditelja štaba TO bez kojeg se nije moglo ništa napraviti, tako da je on i odgovoran za sva zlodjela protiv stanovništva nesrpske nacionalnosti“.
Svjedok slučajno u maskirnoj uniformi zbog kiše?
Nakon što je Milinković osporavao da je bio član štaba TO u Dalju, tužitelj je prikazao medijsku reportažu srpskih medija u kojem se to potvrđuje, kao i TV reportažu u kojoj svjedok u maskirnoj uniformi pokazuje predmete zarobljenog pripadnika hrvatskih snaga (Andabaka).
„Nisam obavljao nikakvu funkciju u Dalju. Novinari su mi pripisali tu funkciju zbog (bolje) prodaje.“, branio se svjedok opisujući sebe kao protivnika oružja, što su navodno znali i njegovi suradnici koji su mu zbog toga u šali - dali da vozi kamion pun oružja.
Snimak sebe u uniformi Milinković je pravdao slučajem, tvrdeći da se zapravo radilo o lovačkoj odjeći njegovog brata koju je obukao zbog kiše.
Tužiteljstvu je pak potvrdio da je bilo ubojstava zarobljenika nesrpske nacionalnosti u Dalju, ustvrdivši „da ih on nije vidio“ nego da je to čuo od „uznemirenih stanovnika“.
„Više puta sam čuo, ali ne znam od koga.“, naveo je svjedok, odbijajući direktno potvrditi da je oko 40 zarobljenika ubio Arkan u policijskoj stanici u Dalju, nakon čega su se pripadnici TO Dalja postrojili u listopadu 1991.godine – zahtijevajući odgovore od ministara vlade tzv.SAO SBZS – što se događa i zašto se zločini ne spriječavaju.
„Sve je bilo pod nadležnošću vojske (JNA).“, branio se svjedok, tvrdeći da je JNA bila odgovorna i za zauzeti Vukovar, odnosno sudbinu zarobljenih Vukovaraca na stratištima Ovčari i Veleprometu što haško tužiteljstvo također stavlja Hadžiću na teret po zapovjednoj odgovornosti.
Iako je svjedok tvrdio da na pobunjenom području nije bilo organiziranog protjerivanja Hrvata i Mađara, u svojoj izjavi haškim istražiteljima je potvrdio kako su građani nesrpske nacionalnosti u potpunosti protjerani iz Dalja za katolički uskrs 1992.godine. Tada je protjerana zadnja velika grupa od oko 100 građana prema unaprijed pripremljenom spisku, kada se jedan lokalni Hrvat sakrio kod svjedoka da ga ne nađu pripadnici srpskih snaga predvođeni od strane Đorđa Čaloševića.
„Da radio je u mjesnoj zajednici.“, potvrdio je svjedok da je Čalošević radio za lokalne vlasti, dodajući da njegova vlada nije mogla procesuirati takvo što jer su u protjerivanju sudjelovali i pripadnici Arkanove jedinice, kao i lokalni policajci, a koji su prema tužiteljstvu – bili pod zapovjedništvom Hadžićevih vlasti.
Uskoro odluka o izvođenju dokaza za Tomašicu generalu Mladiću
Milinković će iskaz nastaviti idući tjedan, nakon čega će se suđenje Hadžiću nastaviti izvođenjem novih svjedoka obrane, kao i suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, kojem također traje izvođenje dokaza obrane.
Od idućeg tjedna može se očekivati i odluka o vezi zahtjeva haškog tužiteljstva da ponovno otvori svoj dokazni postupak u vezi izvođenja dokaza o nedavno pronađenoj prijedorskoj masovnoj grobnici Tomašica.
Nakon što je potkraj kolovoza haško tužiteljstvo podnijelo zahtjev za otvaranjem postupka ovaj se tjedan, kao odgovor, obrana generala Mladića tome usprotivila, podsjećajući da je takvo što odbačeno i u slučaju bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.
Mladićeva obrana je najviše argumentirala da bi se ponovnim otvaranjem postupka optužbe nepotrebno odužilo i onako dugo suđenje, budući da bi se na nove dokaze tužiteljstva trebalo dodatno odgovoriti, najkraće kroz dodatna tri i pol mjeseca.
Također, obrana je navela kako se general Mladić ne može smatrati odgovornim za tisuće ubijenih Prijedorčana nesrpske nacionalnosti budući da je on podatak o tome unio u svoju ratni dnevnik „na temelju komentara policijskih dužnosnika o Tomašici“.
