Dok Budva u zabavne programe, često upitnog sadržaja i kvaliteta, sipa stotine hiljada eura svake godine, neka od kulturnih blaga grada decenijama čame u mraku depoa. Tako će nakon 30 godina, početkom 2014. konačno početi konzervacija antičkog mozaika neprocjenjive vrijednosti, datiranog s kraja prvog ili početka drugog vijeka.
Antički mozaik iz Vile Urbana u staroj Budvi biće konzerviran nakon više od tri decenije mraka depoa u kojem je skladišten bez propisanih uslova.
U kakvom je stanju mozaik znaće se tek kada konzervacija bude okončana, kaže nam direktorica Javne ustanove Muzeji Biljana Brajović.
"Mozaik je 30 godina deponovan u dosta lošim uslovima. U početku je bio smješten u Hotelu Avala, a kada je došlo do rekonstrukcije mi smo bili negdje kao matična ustanova koja se bavi kutlurom u obavezi da ga preuzmemo. Budući da je bio u jako lošem stanju cijelu jednu godinu bio je u prostoru gdje je trebalo da se osuši i da se ti tragovi vlage odstrane, i on se i sada tu nalazi", kaže Biljana Brajović.
Mozaik koji o nastanku Budve govori kroz prikaze morskih nemani i riba pronađen je 1938. godine kada je počela gradnja Hotela Avala. Nakon velikog zemljotresa iz 1979. godine bio je preventivno zaštićen a potom premješten u suteren Starog grada Budva.
Ove godine Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore konačno će početi njegovu konzervaciju. Biće prenijet na podlogu od aluminijumskog saća i moći će da bude izložen na zidu ili na tlu.
"Za početak je potrebno da se fizički razdvoje komadi ranohrišćanskog i rimskog mozaika. To je jedan proces koji mora da ide dosta polako jer su ploče velike i u jako lošem stanju. U slijedećoj fazi razdvojićemo te ploče i preći na konkretnu obradu i rad malterom držača koji je takođe u lošem stanju. Na kraju će doći do vezivanja i pokretanja mozaika. I tek tada kada budemo skinuli te zaštitne gaze vidjećemo u stvari sa čim raspolažemo i koliko je ostalo neoštećeno tog mozaika. Pretpostavlja se da je to nekih 40 metara kvadratnih", kaže direktorica Javne ustanove Muzeji Biljana Brajović.
O odnosu Budvana prema sopstvenom kulturno istorijskom blagu govori podatak da se na početku revitalizacije antičkog mozaika njegova dokumentacija nije mogla naći u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, nekadašnjem Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Zato su iz Centra za konzervaciju i arheologiju dokumentaciju morali da traže u Srbiji gdje je nađen samo tehnički crtež sa kotama.
Da se još dosta toga može naći u drugim državama tvrde iz Liberalne partije koji su, uoči posjete premijera Mila Đukanovića Beogradu početkom decembra, zatražili da pokrene pitanje vraćanja kulturno-istorijskog blaga iznesenog iz Budve nakon pripajanja Crne Gore 1937.godine.
"Mi pokrećemo ovu inicijativu sa namjerom da vratimo blago koje je opljačkano u Budvi. To je neprocjenjivo bogatstvo koje Budva ima", kaže Blažo Rađenović iz Liberalne partije.
Liberali se pozivaju na dokumenta i tekstove istoričara i hroničara o tome kako je budvansko blago završilo van Crne Gore, u privatnim kolekcijama i muzejima drugih država, kao što je Narodni muzej u Beogradu.
"Knez Pavle je 1937 . godine svom muzeju u Beogradu donio neprocjenjivo arheološko blago nekropole Starog grada Budva. Kolekcionarski apetiti kneza Pavla, ljubav prema zlatnom nakitu i ostalim dragocjenostima iz grada mrtvih u Budvi, su ostali poznati kao arheološka pljačka stoljeća. Među otuđenim predmetima iz Budvanske nekropole, pored raznog nakita, nalaze se i mnogi drugi grobni prilozi. U prvom redu tu su keramičke i staklene posude, a posebno mjestu među njima zauzimaju pehari i terakota. U svojoj studiji Popović navodi kako se u grčkoj zbirci Narodnog muzeja u Beogradu nalazi 10 pehara, veći dio njih je iz rimske nekropole u Budvi a samo dva iz Ohrida. Rimsko staklo iz Budvanske nekropole koje se nalazi u zbirci Narodnog muzeja u Beogradu potpisao je Milivoje Veličković koji kaže da 1937. godine u Muzej dolazi veoma bogata i naučno zanimljiva kolekcija, znatan broj primjera helenističke i ranorimske kereamike, kao i izvjestan broj predmeta od bronze. Konstatuje da je staklo iz Budve najbogatije i po raznovrsnosti oblika i po brojnosti objekata", kaže Marina Gardašević.
Gardašević i Rađenović žele da se procedura vraćanja kulturno-istorijskog blaga odnesenog iz Budve pokrene i u drugim zemljama, ne samo u Srbiji:
"Mi imamo i dokumenta i argumente da se ovo bogatstvo nalazi, pored Beograda gdje je knez Pavle ponio dragocjenosti iz Budve, i u Zagrebu i u Splitu. Takođe, posjedujemo informacije da se dio blaga nalazi i u Engleskoj", tvrdi Rađenović.
Primjeri konzervacije antičkog mozaika i kulturnog blaga koje je danas u vitrinama stranih muzeja samo su neki od primjera kako se u Budvi odnose prema sopstvenoj baštini.
Podsjetimo, Budva je jedini grad koji je dozvolio prodaju gradske citadele privatniku, jedini grad koji je srednjovjekovne zidine okovao šankovima ,ali i grad bez kina ili pozorišta, iako se milioni godišnje sipaju iz gradskog budžeta za tzv. kulturne a ustvari zabavne programe.
Antički mozaik iz Vile Urbana u staroj Budvi biće konzerviran nakon više od tri decenije mraka depoa u kojem je skladišten bez propisanih uslova.
U kakvom je stanju mozaik znaće se tek kada konzervacija bude okončana, kaže nam direktorica Javne ustanove Muzeji Biljana Brajović.
"Mozaik je 30 godina deponovan u dosta lošim uslovima. U početku je bio smješten u Hotelu Avala, a kada je došlo do rekonstrukcije mi smo bili negdje kao matična ustanova koja se bavi kutlurom u obavezi da ga preuzmemo. Budući da je bio u jako lošem stanju cijelu jednu godinu bio je u prostoru gdje je trebalo da se osuši i da se ti tragovi vlage odstrane, i on se i sada tu nalazi", kaže Biljana Brajović.
Mozaik koji o nastanku Budve govori kroz prikaze morskih nemani i riba pronađen je 1938. godine kada je počela gradnja Hotela Avala. Nakon velikog zemljotresa iz 1979. godine bio je preventivno zaštićen a potom premješten u suteren Starog grada Budva.
Ove godine Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore konačno će početi njegovu konzervaciju. Biće prenijet na podlogu od aluminijumskog saća i moći će da bude izložen na zidu ili na tlu.
"Za početak je potrebno da se fizički razdvoje komadi ranohrišćanskog i rimskog mozaika. To je jedan proces koji mora da ide dosta polako jer su ploče velike i u jako lošem stanju. U slijedećoj fazi razdvojićemo te ploče i preći na konkretnu obradu i rad malterom držača koji je takođe u lošem stanju. Na kraju će doći do vezivanja i pokretanja mozaika. I tek tada kada budemo skinuli te zaštitne gaze vidjećemo u stvari sa čim raspolažemo i koliko je ostalo neoštećeno tog mozaika. Pretpostavlja se da je to nekih 40 metara kvadratnih", kaže direktorica Javne ustanove Muzeji Biljana Brajović.
O odnosu Budvana prema sopstvenom kulturno istorijskom blagu govori podatak da se na početku revitalizacije antičkog mozaika njegova dokumentacija nije mogla naći u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, nekadašnjem Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Zato su iz Centra za konzervaciju i arheologiju dokumentaciju morali da traže u Srbiji gdje je nađen samo tehnički crtež sa kotama.
Da se još dosta toga može naći u drugim državama tvrde iz Liberalne partije koji su, uoči posjete premijera Mila Đukanovića Beogradu početkom decembra, zatražili da pokrene pitanje vraćanja kulturno-istorijskog blaga iznesenog iz Budve nakon pripajanja Crne Gore 1937.godine.
"Mi pokrećemo ovu inicijativu sa namjerom da vratimo blago koje je opljačkano u Budvi. To je neprocjenjivo bogatstvo koje Budva ima", kaže Blažo Rađenović iz Liberalne partije.
Liberali se pozivaju na dokumenta i tekstove istoričara i hroničara o tome kako je budvansko blago završilo van Crne Gore, u privatnim kolekcijama i muzejima drugih država, kao što je Narodni muzej u Beogradu.
"Knez Pavle je 1937 . godine svom muzeju u Beogradu donio neprocjenjivo arheološko blago nekropole Starog grada Budva. Kolekcionarski apetiti kneza Pavla, ljubav prema zlatnom nakitu i ostalim dragocjenostima iz grada mrtvih u Budvi, su ostali poznati kao arheološka pljačka stoljeća. Među otuđenim predmetima iz Budvanske nekropole, pored raznog nakita, nalaze se i mnogi drugi grobni prilozi. U prvom redu tu su keramičke i staklene posude, a posebno mjestu među njima zauzimaju pehari i terakota. U svojoj studiji Popović navodi kako se u grčkoj zbirci Narodnog muzeja u Beogradu nalazi 10 pehara, veći dio njih je iz rimske nekropole u Budvi a samo dva iz Ohrida. Rimsko staklo iz Budvanske nekropole koje se nalazi u zbirci Narodnog muzeja u Beogradu potpisao je Milivoje Veličković koji kaže da 1937. godine u Muzej dolazi veoma bogata i naučno zanimljiva kolekcija, znatan broj primjera helenističke i ranorimske kereamike, kao i izvjestan broj predmeta od bronze. Konstatuje da je staklo iz Budve najbogatije i po raznovrsnosti oblika i po brojnosti objekata", kaže Marina Gardašević.
Gardašević i Rađenović žele da se procedura vraćanja kulturno-istorijskog blaga odnesenog iz Budve pokrene i u drugim zemljama, ne samo u Srbiji:
"Mi imamo i dokumenta i argumente da se ovo bogatstvo nalazi, pored Beograda gdje je knez Pavle ponio dragocjenosti iz Budve, i u Zagrebu i u Splitu. Takođe, posjedujemo informacije da se dio blaga nalazi i u Engleskoj", tvrdi Rađenović.
Primjeri konzervacije antičkog mozaika i kulturnog blaga koje je danas u vitrinama stranih muzeja samo su neki od primjera kako se u Budvi odnose prema sopstvenoj baštini.
Podsjetimo, Budva je jedini grad koji je dozvolio prodaju gradske citadele privatniku, jedini grad koji je srednjovjekovne zidine okovao šankovima ,ali i grad bez kina ili pozorišta, iako se milioni godišnje sipaju iz gradskog budžeta za tzv. kulturne a ustvari zabavne programe.
