Prosječna cijena kvadrata novogradnje u Budvi je pala ispod 1.000 eura u poslednjem statistički skeniranom kvartalu, podaci su Zavoda za statistiku Crne Gore. Posrednici u kupoprodaji nekretnina nezvanično kažu da je pad cijena logičan rezultat prekomjerne gradnje: viška stanova i manjka urbanog kvaliteta življenja u Budvi.
Statistički podaci o tome da je cijena kvadrata u do sada najskupljoj Budvi niža nego u lučkom gradu Baru, mnoge je ostavila u čudu. Oni koji se bave posredovanjem u kupoprodaji nekretnina, međutim, nezvanično kažu da je riječ o logičnom slijedu stvari: neplanska i prekomjerna gradnja nije samo trajno uništila vizuru Budve, već i kvalitet života u tom gradu.
Skučene saobraćajnice, manjak infrastrukture i zelenila, balkoni koji gledaju u zidove, kuće bez zraka sunca – to je svakodnevica Budve koja zimi u pola grada ima ugašeno svijetlo, a ljeti je prenatrpana ljudima. Uz preveliki broj novoizgrađenih stanova, njihova cijena je za poslednji kvartal prošle godine iznosila prosječno oko 950 eura po kvadratnom metru, najmanje za poslednjih desetak godina.
Taj podatak Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT) Slavko Đukanović iz opštinskog Sekretarijata za finansije smatra nerealnim:
„Neobjašnjivo je da prosječna cijena stana u Baru bude oko 1.500, a u Budvi 950 eura. Vjerovatno su u obračun ušle i cijene stanova Fonda solidarnosti koji su regresirani i ne predstavljaju tržišnu cijenu“.
Niža prosječna cijena stana utiče i na iznos naplaćenog poreza, pa će se tako pad vrijednosti nekretnina odraziti i na budžetski prihod Opštine, dodaje Đukanović.
„Nadamo se da će se ova statistika ispraviti, jer prosječna cijena je poreska osnovica za obračun poreza na nepokretnosti, a on je značajan dio prihoda u gradskoj kasi“, kaže on.
Prema podacima MONSTAT-a, poslednjeg kvartala prošle godine je prosječna cijena kvadrata novogradnje u Crnoj Gori bila 975 eura. To je 12,5 posto niže nego tokom uporednog perioda godinu ranije. Najskuplji kvadrat je u Baru, oko 1.500 eura, dok se u glavnom gradu prodaje za oko 1.070 eura.
U agencijama poslovično ne žele da govore o cijeni nekretnina koju dostižu u posredovanju kupoprodaje, kažu - sve zavisi od slučaja do slučaja, a presudni su kvalitet i lokacije nekretnine.
Olga Davlad, koja nekretnine nudi na ruskom tržištu, objašnjava da svaka roba nađe svog kupca:
„Ne možemo reći koja je srednja cijena, niti da li je cijena nekretnina niža. Ako prodavcu treba novac, on će spustiti cijenu. Ako mu prodaja nije hitna, on će gledati da dobar stan proda za dobru cijenu. Tako da ima i skupljih, i povoljnijih stanova, ima za svakoga“.
Za razliku od prosječnog građanina, koji se za kupovinu stana treba zadužiti kod banaka i na trideset godina, pa ga uz prosječanu kamatu otplatiti u duplom iznosu, stranci najčešće tragaju za nekretninama sa već obezijeđenim novcem na računu.
Dovlad kaže da ih je više nego lani, ali sada uglavom upoznaje klijente koji traže nekretninu ne samo za odmor, već i za turističko rentiranje.
“Ne možemo reći da su to većinom Rusi, Ukrajinci ili klijenti iz Evrope. Svi pomalo nešto traže, uglavnom stančiće koje bi kasnije izdavali u sezoni”, objašnjava Dovlad.
Prosječna cijena kvadratnog metra u novogradnji u Crnoj Gori je na godišnjem nivou lani iznosila 1.011 eura i manja je za oko sedam posto u odnosu na godinu prije.
U vrijeme buma nekretnina krajem prošle decenije, cijene stanova u široj okolini Budve dostizale su cijene i po par hiljada za kvadrat. One najluksuznije nekretnine dostizale su astronomske cifre, pa se na primjer kvadrat u TQ centru prodavao i za 8.000 eura.
Facebook Forum