Iz Ministarstva pravde Crne Gore, Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Vrhovnog suda Crne Gore Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio traženi komentar na ocjene iz neformalnog dokumenta Evropske komisije (EK) o napretku u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24 koja se odnose na oblast vladavine prava.
EK je u dokumentu od 11 juna, izrazila zabrinutost zbog naimenovanjima visokih funkcionera u pravosuđu, koja nijesu u skladu s preporukama GRECO o nezavisnosti pravosuđa, te navela da se pravosuđe i tužilaštvo još percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje.
U Nacrtu neformalnog dokumenta EK (non-paper) se, između ostalog podsjeća se da je između 2019. i početka 2020. Sudski savjet ponovo naimenovao (ukupno) sedam predsjednika crnogorskih sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat. To, prema ocjenama EK, izaziva zabrinutost zbog načina na koji Sudski savjet tumači Ustav i zakone.
Dugogodišnji mandati
Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) za RSE kaže da je to jasna poruka i državi i njenom pravosuđu.
"Te ocjene predstavljaju svojevrstan šamar vlastima koje su u novembru prošle godine kada je objavljen prethodni non-paper sa istim kritikama, saopštile da se radi o nekoj vrsti nerazumijevanja našeg pravnog poretka od strane EK i da će oni to u komunikaciji sa evropskim partnerima sve pojasniti", kaže Uljarević.
Ističe, međutim, da su vlasti u Podgorici sada dobile vrlo jasan odgovor EK.
"Evropskoj komisiji je jasno da se ovdje fingiraju reforme i sada šalje poruku crnogorskim vlastima da se dalje ne može dok su Vesna Medenica i ostale sudije na svojim pozicijama na koje su birani nezakonito", komentariše Uljarević.
Podsjetimo, Sudski savjet je 16. jula 2019. za predsjednicu Vrhovnog Suda ponovo izabrao Vesnu Medenicu, koja je tu funkciju obavljala u dva mandata, ukupno 12 godina. Njen je izbor u trećem mandatu obilježila javna polemika o političkom uticaju na sudstvo i da li je njenim izborom prekršen Ustav Crne Gore.
Prethodno je juna 2019. Sudski savjet odlučio da šest dotadašnjih predsjednika sudova u Crnoj Gori, dobiju po još jedan mandat, tako da su neki od njih počeli treći, a neki čak osmi mandat.
Jasan signal Brisela
I Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA) primjećuje da je EK i u najnovijem non-paperu kritikovala izbor predsjednice Vrhovnog suda i predsjednika drugih sudova, ističući da Sudski savjet nije uvažio prethodnu kritiku tih izbora od strane Evropske komisije.
"Na žalost, s obzirom na dosadašnje grubo kršenje zakona i Ustava prilikom izbora predsjedavajućih u sudstvu, teško je očekivati bilo kakvu pozitivnu promjenu, dok je, s druge strane, jasno da Evropska komisija neće preko toga preći", poručuje Gorjanc Prelević, dodajući da ozbiljne kritike na račun Crne Gore tek treba očekivati.
"Treba imati u vidu da non-paper po svojoj prirodi nije posebno kritičan izvještaj, u kome se iznose komentari i ocjene kao u godišnjem izvještaju, već on ukazuje kakve bi ocjene tamo tek mogle da se nađu", zaključuje Gorjanc Prelević.
Ocjene u najnovijem neformalnom dokumentu EK jasan su signal da Brisel više nije spreman da toleriše fingiranje reformi u pravosuđu, kaže Daliborka Uljarević.
"Ovo je poruka iz Brisela da ovako više neće moći. Ovo je oštra poruka vlastima u Crnoj Gori koje očigledno misle da mogu dugo vremena da drže u zabludi EU kao što to vrlo često rade u odnosu prema domaćoj javnosti", poručuje Uljarević.
Izostanak političkog dogovora vlasti i opozicije u Parlamentu uticao je na rad pravosudnih institucija, konstatuje EK. Podsjećaju da crnogorski parlament nije mogao obezbijediti potrebnu (dvotrećinsku) većinu za važna naimenovanja u pravosuđu. Iz tog razloga ključne funkcije u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Agenciji za spriječavanje korupcije i Sudskom savjetu popunjavaju vršioci dužnosti (v.d).
V.d. stanje
Aktuelnom sastavu Sudskog savjeta 2. jula 2018. godine je istekao mandat i od tada je u v.d. stanju jer Parlament u dva navrata nije uspio da izabere četiri ugledna pravnika za Sudski savjet.
Pored Sudskog savjeta u v. d. stanju je i Vrhovno državno tužilaštvo pošto je Ivici Stankoviću 7. oktobra 2019. istekao petogodišnji mandat na čelu tužilaštva. Stanković je tijesnom većinom izabran za vršioca dužnosti VDT-a, nakon što se niko nije javio na oglas za njegovog nasljednika.
Stanković je po funkciji i predsjednik Tužilačkog savjeta, tijela koje na njegov prijedlog bira glavnog specijalnog državnog tužioca (GST).
Na, u junu 2020. raspisani, konkurs za funkciju GST, kao jedini kandidat prijavio se dosadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
U non-paperu EK ukazuje i da pravni sistem ne poznaje kategoriju "predsjedavajućeg sudije" umjesto predsjednika Ustavnog suda, sto je slučaj u crnogorskom Ustavnom sudu.
Naime, u januaru ove godine sudije Ustavnog suda Crne Gore ni nakon četiri kruga glasanja nijesu uspjele da izaberu predsjednika budući da nijedan sudija nije dobio potrebnu većinu. Ustavni sud je potom izabrao Desanku Lopičić za "predsjedavajuću sudiju" Ustavnog suda.
Njen izbor osporavao je dio nevladinog sektora jer je sudija Lopičić već jednom birana za predsjednicu Ustavnog suda, iako po Ustavu isto licemože biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda.
Pored stanja u crnogorskom pravosuđu, u non-paperu EK se ukazuje da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i sloboda medija ostaju ključni izazovi za Crnu Goru. Navodi se da je pandemija COVID-19 dovela i do zloupotreba ličnih podataka građana u dijelu objavljivanja spiskova osoba u samoizolaciji kao i60 zaraženih osoba sa njihovim ličnim podacima.