Briselska nedelja: Rasprave o bezviznom režimu, Elektroprenos i protesti radnika

Sve je veća opasnost od ukidanja bezviznog režima za stanovnike Bosne i Hercegovine jer talas lažnih azilanata iz tog pravca, uz nesmanjeni pritisak iz pravca Srbije i Makedonije, predstavlja za Evropljane gotovo neizdrživu sigurnosnu prijetnju. O tome su početkom sedmice evropski zvaničnici razgovarali sa predstavnicima bh. države. Dan iza toga, u Briselu su zvaničnici entitetskih ministarstava energetike i državni ministar vanjske trgovine bili na razgovorima o Elektroprenosu, njegovom funkcionisanju, ali i o raspodjeli dobiti kakvu su dogovorile dvije bh. političke partije. Konačno, zaključujući briselska zbivanja protekle sedmice, upozoravajuće okupljanje radničkih sindikata, demonstracije širom Unije i u Briselu, sa samo jednom porukom – radnici ne mogu više!

Samo u posljednje tri sedmice je oko 300 lažnih azilanata iz BiH prijavljeno u Njemačkoj, što je, zajedno sa sve većim valom onih koji dolaze iz Srbije i Makedonije, povećanje od gotovo 50 posto u odnosu na septembar. Podaci njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova kažu da je tamo ukupno oko deset hiljada potražitelja azila, od čega više od dvije trećine čine oni koji dolaze iz Srbije, Makedonije, ali i iz Bosne i Hercegovine. Za sada, od tog broja, niti jedna osoba sa naših prostora nije dobila azil u toj zemlji. Sekretar Ministarstva sigurnosti, Bakir Dautbašić tim povodom kaže:

„Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, zaista možemo to shvatiti i kao posljednje upozorenje, budući da je u zadnje tri-četiri sedmice ponovo primjetno povećanje broja lažnih azilanata u Njemačkoj. Sigurno da je puno lakša situacija kad je u pitanju Bosna i Hercegovina nego naši susjedi, Srbija ili Makedonija, međutim, ne trebamo uopšte da se zanosimo da nećemo i mi doći pod neki udar ukoliko se nastavi ovaj trend povećanja. Mi smo uspjeli - kao monitoring tim, kao Ministarstvo sigurnosti, kao Bosna i Hercegovina – da spriječimo i da smanjimo ove jako velike brojeve koji su se pojavili ljetos u Švedskoj, tako da sad imamo puno bolju situaciju kad je u pitanju Švedska. Također smo smirili još jednu neuralgičnu tačku u Švicarskoj, međutim, ovo povećanje u Njemačkoj zaista može na neki način biti za nas alarm.“

Šta činiti? Skidati sa autobusa sumnjive i tako kršiti njihovo pravo na slobodno kretanje?

„Nisu to jedine mjere koje se poduzimaju. Mada postoje te mjere, mi ih nismo do sada favorizirali, mi smo se uvijek bazirali na organizatore tih puteva. Što se tiče izlaza iz BiH i Granične policije BiH, mi ćemo sigurno respektovati osnovna ljudska prava, ali isto tako trebaju građani da znaju na ulazu, pogotovo u Schengen zemlje mogu biti dodatno pitani u kojem smjeru idu i da im se traže određeni dokumenti“, rekao je Dautbašić.

Krajnje je vrijeme da se ozbiljno shvate evropska upozorenja. Kiparska ministarka unutrašnjih poslova i predsjedavajuća Vijećem ministara EU, Eleni Mavrou kazala je da „Predsjedništvo EU daje veliku važnost politici bezviznog režima za sve građane Zapadnog Balkana - poručujući to, Unija poziva svoje zb. partnere da usvoje sve potrebne mjere i bore se protiv zloupotreba ove privilegije."

Iz Brisela poručuju da je organizovanje takvih azilantskih shoping tura krivično djelo i da će, ukoliko se trend nastavi, vrlo skoro, moguće već početkom naredne godine, cijelu platiti svi koji u prostor Schengena putuju sa bh. pasošima.

Dan nakon toga, gostima iz BiH je u Evropskoj komisiji poručeno: nije važno samo dijeliti evenualnu dobit Elektroprenosa, važnije je kompaniju postaviti na zdave temelje kako bi bila sposobna da bude stabilan dio elektroenergetskog sistema države, ali i cijele EU.

"Dobit treba da dijele dioničari, odnosno akcionari i to jeste njihovo pravo, ali, imajući u vidu veliki značaj elektroprenosne kompanije, ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i u širem smislu, jer mi jesmo dio energetske zajednice Evropske unije, ukazuju na potrebu da, uz podjelu dobiti, apsolutno treba da vodimo računa o kompletno konsolidovanom revizorskom finansijskom izvještaju ove kompanije i o dugoročnim planovima razvoja i investicija za elektroprenosnu kompaniju. Oni smatraju da ozbiljna kompanija i ozbiljni akcionari kada budu dijelili dobit, to moraju svakako imati na umu“, rekao je državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Mirko Šarović.

Nije, dakle, priča ni počela ni završila podjelom eventualne dobiti, kako su se dogovorile dvije bh. partije. Njen ključni dio je: deblokirati rad Elektroprenosa i načiti ga stabilnim dijelom elektroenergetskog sistema.

„Ne funkcioniše ni upravni odbor, ni menadžerska struktura kompanije. Ukoliko bi se odblokirao rad Elektroprenosa, svakako da bi se stvorili i uslovi o ovom o čemu vi govorite – da se energetski potencijali zemlje koriste maksimalno, da se pokrene investicioni proces, da se bogatstva kojima raspolažemo mogu staviti u funkciju društva u cjelini, znači oba entiteta i svih građana u Bosni i Hercegovini“, kaže Mirko Šarović.

„Meni je drago što smo danas dobili podršku onim stavovima koje smo svojevremeno usaglasili na Federaciji. Dogovor koji je postignut između dvije političke stranke možda je tretirao samo dio tog paketa, međutim, danas je jasna preporuka predstavnika energetske zajednice i Evropske unije da podržavaju one odluke koje su donešene na skupštini u februaru na način da se utvrdi priorite određenih aktivnosti, a to su prvenstveno promjene uprave i upravnog odbora, da se urade revidovani financijski izvještaji kompanije kako bi se utvrdila stvarna dobit kompanije i sve njene obaveze, te da se uradi plan investiranja u skladu sa važećim zakonskim propisima. To može biti samo osnova da bi se nakon toga utvrdilo koliko dobiti ostaje koja se može raspodjeliti između dva entiteta.“, kaže ministar industrije, energetike i rudarstva Federacije BiH Erdal Trhulj.

Mjere štednje su slijepa ulica, uzvikivali su u srijedu članovi brojnih radničkih sindikata iz Belgije, ali i gosti sa svih evropskih strana, pred Evropskom komisijom i Vijećem, tražeći da evropski birokratski aparat prestane sa upumpavanjem milijardi eura bankama koje su dovele do sadašnje krize - umjesto toga, ulažite u razvoj i bolji život običnih ljudi.

Evropski radnici, jednostavno, ne mogu više. Učesnica protesta:

„U Evropi je uvijek isto, uvijek sa leđa radnika, koji moraju još više da štede. Mora se tražiti drugi način, ne uvijek uzimati od nas."

Članica Evropskog parlamenta, evropski Zeleni, Gabi Zimmer kaže: „Sada imamo još više siromašnih, još više otpuštenih radnika, sve mjere su stvorene protiv siromašnih, koji moraju da plate ceh. Mi tražimo investicije, socijalnu politiku."

Danas je Evropa socijalno podijeljena više nego ikada ranije. Bogati, među kojima su i evropski zvaničnici, jednostavno ne čuju ostale. Učesnik protesta:

„Ljudi sa višim platama moraju biti solidarni sa ostalima!“

A van Brisela – štrajk. Zaposleni na željeznici i gradskom prevozu štrajkom poručuju: nešto nije u redu sa zemljom u kojoj je minimalna nadnica ispod granice siromaštva.
Nakon demonstracija u srijedu, zvaničnici u evropskim institucijama, iako čvrsto zaštićeni kordonima policije, morali su da čuju i shvate poruku sa ulica: patnje moraju stati, morate mijenjati politiku, ili ćemo mi mijenjati vas.