Bosna i Hercegovina se još 2005. godine obavezala da će osigurati uvjete za priključivanje jedinstvenom evropskom energetskom tržištu. U tu svrhu formirana je kompanija Elektroprenos Bosne i Hercegovine, koja nikada nije profunkcionisala zbog blokada, prije svega instistiranja zvaničnika RS da se rad kompanije vrati u entitetske okvire.
Sredstva namijenjena za modernizaciju ostala su blokirana, zbog čega nije bilo moguće zaposliti nove ljude, dok se sistem i danas nalazi na ivici energetskog kolapsa, na šta su u nekoliko navarata upozorili i uposlenici ove kompanije.
„Džaba vam proizvodnja ako nemate čime prenijeti tu energiju. Džaba vam distribucija kad ona ne može biti transportovana negdje“, „Od dva pokvarena nekakva pogona prekidača mi moramo napraviti jedan, jer ako ne napravimo taj jedan, nema struje. Naši ljudi su prinuđeni da rade u ovoj trafostanici i u još u jednoj danas - isti jedan, i to još sa svojim vozilom da ode. I 12 sati tako“, kažu radnici.
Mevludin Kuljanin, sindikalni predstavnik ocjenjuje:
„Ima tu dosta i nepoštivanja akata kompanije, pravilnika o radu. Mi smo samo da kompanija normalno funkcionira, da se u kompaniju ulaže.“
Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik
Normalno funkcioniranje kompanije obećali su nedavno čelnici SDP-a i SNSD-a, Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik, potpisavši sporazum u kojem se obavezuju na ulaganja u kompaniju, ali na način da se značajan dio akumulirane dobiti Elektroprenosa podijeli između entitetskih vlada za podršku javnim institucijama.
Uslijedio je poziv iz Brisela zvaničnika Evropske komisije resornim ministrima na sastanak na kojem je jasno poručeno kako se prije raspodjele dobiti, odnosno izmjene zakona po kojem se dobit ne može dijeliti 10 godina, moraju ispuniti određeni uslovi.
„Da je neophodno da dođe do promjene uprave i upravnog odbora, da se urade svi revidovani finansijski izvještaji kako bi se usvojili u skladu sa zakonskim procedurama, da se uradi plan investiranja u razvojnu mrežu elektroprenosa i da će se onda nakon toga pokazati jasna situacija Elektroprenosa i šta je neto dobit“, kaže Erdal Trhulj, federalni mnistar industrije, energije i rudarstva.
Dobit kompanije nepoznanica
Revizija poslovanja Elektroprenosa nije napravljena od 2006. godine. Zbog nepostojanja relevantnog izvještaja o stanju u kojem se nalaze objekti i prenosna mreža ove kompanije, nije urađen ni plan investiranja u razvojnu mrežu Elektroprenosa, niti postoji zakonski obavezan desetogodišnji plan održavanja. Zbog dugogodišnjih blokada, kapital firme smanjen je za oko 20 miliona eura, dok se tek treba utvrditi kolika su stvarna dugovanja prema radnicima, navodno procijenjena u milionima.
Koliko će vremena trebati da se pospremi stanje u Eleketroprenosu, iz kabineta resornog ministra u Vladi RS nije odgovoreno. Najvažnija vijest iz Brisela po njima je da evropski zvaničnici nemaju ništa protiv protiv raspodjele sredstava kompanije.
„Kad se raspodijeli predviđena raspodjela dobiti od 84 miliona, još na računu Elektroprenosa ostane 180 miliona maraka mogućih za investiranje i stabilno poslovanje kompanije“, rekao je Željko Kovačević, ministar eneregetike, industrije i rudarstva RS-a.
Pokušaj raspodjele dobiti Elektroprenosa započeo je još prije devet mjeseci kada je skupština dioničara na vandrednoj sjednici donijela zaključak o pokretanju inicijative za izmjenu statuta preduzeća, po kojoj će o raspodjeli dobiti odlučivati većinski akcionari, u ovom slučaju entitetske vlade.
Iako je na skupštini dioničara u februaru dogovoreno niz razvojnih mjera koje su trebale odblokirati rad Elektroprenosa, Erdal Trhulj, federalni ministar industrije, energije i rudarstva, kaže kako mjere nisu provedene jer se iz RS istovremeno insitiralo i na uvođenju tri operativna područja, gdje bi jedno - Banja Luka, bilo u granicama RS.
„Ono što je ohrabrujuće, to je jučer stav Evropske komisije i Energetske zajednice. Oni ne prihvataju bilo kakvo dijeljenje Elektroprenosa na dvije kompanije, smatraju da je ovo najfukcionalnije rješenje i da tako treba da ostane“, kazao je Trhulj.
Kolika je zaista dobit kompanije Elektroprenos u ovom trenutuku nemoguće je odgovoriti. Izvršni direktor za pravne poslove ove kompanije Ramiz Mehmedagić kaže - mnogo manja nego što tvrde entitetski premijeri.
„Normalno da je i Evropskoj uniji ali i BiH stalo da imaju zdrav elektroprenos jer je on naprosto krvotok, infrastruktura za normalnu komunikaciju roba, u ovom slučaju struje, i Elektroprenos je garant da će to biti pouzdano i sigurno.“
Naredni sastanak predstavnika Evropske komisije i BiH održaće se krajem godine kada će biti procijenjen ostvareni napredak BiH.
Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88, Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.
