Cijene sirove nafte na međunarodnim tržištima na rekordno su niskim razinama.
Barel američke sirove nafte (WTI) za isporuke u maju bile su u ponedjeljak, 20. aprila 2020. u minusu skoro 40 dolara, odnosno proizvođači su plaćali kupcima da preuzmu naftu budući da su im skladišta puna te da ne bi morali zaustavljati proizvodnju.
Cijene američke sirove nafte za isporuke u junu bile su 22. aprila 2020. oko 15 dolara za barel, OPEC-ove sirove nafte (arapske zemlje, Iran, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Nigerija i Venezuela) oko 14, a ruske sirove nafte oko 24 dolara po barelu. I cijene naftnih prerađevina na benzinskim pumpama krajem aprila su niže nego prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19, ali one, naravno, one nisu na nuli zbog poreza koji se plaćaju državama.
Visoka davanja državi
Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH je u razgovoru za Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) istaknuo da to što je cijena sirove nafte niska, ili čak negativna ne znači mnogo krajnjim potrošačima.
“Šta to može značiti ako je porez 95 feninga (49 eurocenti) u eurodizelu, a marka (51 eurocent) u benzinu i još na to imate propisane marže 30 feninga (15 eurocenti). Znači, startujemo s 1,25 maraka (0,64 eura) za dizelsko gorivo i 1,30 maraka (0,66 eura) za benzin. I danas imamo cijene 1,61 maraka (82 eurocenta) za dizel i 1,66 maraka (85 eurocenti) za benzin na crpkama. Znači, sva ta naftna priča je stala u 30 feninga (15 eurocenti)”, kazao je Bošković. On kaže kako se “država nije odrekla ničega” te da “možemo imati nekih pet feninga (2,6 eurocenti) niže cijene” što, kako kaže, “nije ništa spektakularno”.
Budući da se skladišta kako sirove nafte tako i naftnih prerađevina u svijetu, zbog pada potrošnje, trenutno pune ili su već puna, Boškovića smo pitali kupuju li državne naftne rezerve ili uvoznici i distributeri danas više naftnih prerađevina po značajno nižim cijenama. Bošković ističe da “Bosna i Hercegovina to nije u mogućnosti uraditi jer nema kapaciteta za skladištenje”.
“Naftni terminali u Federaciji BiH nisu operativni. Postoji jedan operativan terminal u unutar operatora Terminali Federacije BiH. To je Terminal Živinice koji je nedavno završen. Unutar privatnih kompanija postoje manji terminali. Kompanija INA ima nešto veći terminal i to vam je to”, kazao je Bošković i dodao da je “to pitanje za Direkciju robnih zaliha, politiku i ostale”.
Prodaja pala za dvije trećine
Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u Federaciji BiH kaže da su se pandemija COVID-19 i različite zabrane kretanja, među kojima je i prekid putničkog cestovnog i zračnog prijevoza, značajno odrazili na prodaju naftnih derivata na benzinskim crpkama.
“Prodaja je pala na u prosjeku jednu trećinu, ovisno gdje je pozicija pumpe. Negdje su pumpe na polovini, negdje na trećini, negdje na četvrtini prodaje. Neke, vjerujte ni ne zapamte tko im je dolazio taj dan”, kazao je Bošković za Zašto RSE.
Bošković na kraju kaže kako nitko u situaciji pandemije ne može procijeniti kad bi moglo doći do rasta cijena goriva te smatra kako je “ovo sad što se sad dešava nije tržišni efekt već financijsko-burzovni jer se sakupilo nafte koja se više ne može skladištiti, a tržišni efekt je taj što nema potrošnje”.
Facebook Forum