Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH), na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo je u srijedu, 20. aprila odluke na osnovu kojih se olakšava ulazak državljana Ukrajine u BiH, te odobrava njihov privremeni boravak po osnovu humanitarnih razloga uzrokovanih ratnim dešavanjima u Ukrajini.
Riječ je o odlukama o odobrenju privremenog boravka po osnovu humanitarnih razloga državljanima Ukrajine, odobravanju njihovog ulaska u BiH pod olakšanim uslovima, te odluci o dopuni Odluke o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u BiH.
Posljednjom odlukom građani Ukrajine oslobađaju se obaveza da prilikom ulaska u BiH predoče negativan test na korona virus, odnosno potvrdu da su ga prebolili ili da su vakcinisani, saopšteno je iz Generalnog sekreterijata Vijeća ministara BiH.
Takođe, Vijeće minstara BiH donijelo je i odluku o dopuni Tarife administrativnih taksi. Tom odlukom je propisano da se stranci, kojima je odlukom Vijeća ministara BiH odobren privremeni boravak u BiH po osnovu humanitarnih razloga, oslobađaju plaćanja administrativnih taksi u određenim postupcima.
U saopštenju se navodi i to da je građanima Ukrajine odobren boravak u trajanju do šest mjeseci, s tim da privremeni boravak može biti i produžen po osnovu humanitarnih razloga.
Prije današnje odluke Vijeća minstara, građanima Ukrajine bio je odobren boravak u BiH u trajanju od 30 dana.
Olakšani ulazak u BiH omogućen je Ukrajincima s tim da trebaju predočiti važeće ili istekle lične dokumente, i to pasoš za putovanje u inostranstvo, lične karte, pomorske knjižice ili dječje putne isprave.
Za djecu do 18 godina dovoljno je predočiti izvod iz matične knjige rođenih.
Za postupak za odobrenje privremenog boravka državljanima Ukrajine zadužena je Služba za poslove sa strancima.
Prema podacima humanitarnih organizacija, više od 200 Ukrajinaca stiglo je u BiH, otkako je 24. februara počela ruska invazija na njihovu zemlju. Do sada su međunarodnu zaštitu, odnosno azil, od Ministarstva sigurnosti BiH zatražile samo tri osobe iz Ukrajine.
Ukrajinici ne dobijaju po automatizmu status izbjeglica, jer još nije usvojen mehanizam koji bi to omogućio, poput onog koji je uvela Evropska unija (EU) i koji bi im osigurao da ostanu u BiH. Nacrt takve odluke je spreman, ali još nije usvojen.
Kako se dobija izbjeglički status?
Prema Zakonu o azilu BiH, strani državljani mogu iskazati namjeru za podnošenje zahtjeva za azil Graničnoj policiji BiH na graničnom prijelazu ili Službi za poslove strancima BiH.
Dodjeljivanje azila u nadležnosti je Ministarstva sigurnosti BiH koje, po zaprimljenom zahtjevu, donosi odluku o dodjeljivanju ili odbijanju izbjegličkog statusa.
Takođe, prema Zakonu o azilu BiH, Ministarstvo sigurnosti ima rok od šest mjeseci da završi proceduru dodjele azila. Zakon, takođe, ostavlja mogućnost da taj rok, u iznimnim slučajevima, bude i do 18 mjeseci.
Zakon o azilu BiH predviđa i aktiviranje mehanizma privremene zaštite, koji omogućava zaobilaženje kompleksnih procedura dodjele azila. Takav vid zaštite omogućio bi Ukrajincima da brže dođu do izbjegličkog statusa, a time i do prava poput zdravstvene i socijalne zaštite, te pristupa obrazovanju.
EU je od 3. marta uvela mjeru pružanja privremene zaštite stotinama hiljada izbjeglica iz Ukrajine.
Direktiva EU o privremenoj zaštiti odnosi se na Ukrajince i ljude koji su Ukrajinu učinili svojim prebivalištem, kao i na članove porodica koji su raseljeni usljed rata.
Zakon o azilu BiH definiše privremenu zaštitu kao mehanizam hitnog i privremenog karaktera koji se odobrava strancima u situacijama njihovog masovnog priliva.
Namijenjen je osobama koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju zbog oružanog sukoba ili sistematskog kršenja ljudskih prava.
Privremena zaštita u BiH može biti odobrena na period od godinu dana uz mogućnost produženja dva puta na period od šest mjeseci.
Uz boravak u BiH, ovaj status izbjeglicama garantira smještaj, zdravstvenu zaštitu, pristup osnovnom i srednjem obrazovanju, besplatnu pravnu pomoć, te sudjelovanje na tržištu rada.
Prema evidenciji Granične policije BiH, u prve dvije sedmice marta državnu granicu je prešlo 1.787 ljudi iz Ukrajine. Od toga je, na ulazu u BiH, evidentirano 1.047, a na izlazu iz BiH 740 osobe.
Šta je BiH učinila da pomogne Ukrajini?
Vijeće ministara BiH usvojilo je 18. marta odluku o izdvajanju 150.000 eura iz budžetske rezerve za humanitarnu pomoć Ukrajini. Izuzev ove odluke, Vijeće do sada nije raspravljalo o izbjeglicama iz Ukrajine, niti se zvanično očitovalo o ruskoj invaziji na tu zemlju.
Vlada Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta, donijela je 17. marta odluku da se za smještaj ukrajinskih izbjeglica stavi na raspolaganje hotel "Walter" u Sarajevu, kojim raspolaže Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Federacije BiH.
No, od početka krize u Ukrajini, BiH nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču tog rata, a osobito kad je riječ o sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Početkom marta, visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell potvrdio je da se BiH "uskladila" s politikom sankcija EU protiv vlasti u Rusiji.
Prema zakonu, Vijeće ministara BiH nakon konzultacija sa Predsjedništvom BiH, koje vodi vanjsku politiku, odlučuje o načinu uvođenja, provođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović od početka osuđuju rusku invaziju na Ukrajinu, dok Milorad Dodik, treći član Predsjedništva BiH i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS), tvrdi da BiH treba ostati neutralna.
Dodik smatra da ne treba uvoditi ekonomske sankcije Rusiji i njenim zvaničnicima. Izbjeglicama iz Ukrajine, krajem februara, Dodik je poručio da "ne dolaze u BiH, jer će im tamo biti još gore nego u njihovoj zemlji".
Prema podacima koje je objavila agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) 20. aprila, 5.034.439 Ukrajinaca napustilo je zemlju zbog rata koji je Rusija pokrenula 24. februara.
