Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu zbog događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine, potvrdio je u utorak, 26. aprila za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Tužilaštva Boris Grubešić.
Kako je rekao Grubešić, istragom je obuhvaćeno 11 osoba, a narednog dana javnosti će biti predstavljeno više detalja o optužnici.
Tužilaštvo BiH naredilo je 2018. godine ponovno otvaranje istrage protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hasana Efendića, Jusufa Pušine i Emira Švrakića u predmetu "Dobrovoljačka ulica".
Istraga je nastavljena zbog sumnje da je počinjen ratni zločin, a odlukom je van snage stavljena ranija naredba o obustavljanju istrage od 17. januara 2012. godine u odnosu na pet osoba, te je naređeno ponovno otvaranje istrage.
Žalbe u odnosu na devet osoba odbijene su kao neosnovane, a jedna je odbačena.
Prije 29 godina u Dobrovoljačkoj ulici, koja se danas zove Hamdije Kreševljakovića, došlo je do incidenta između vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) u povlačenju i pripadnika Teritorijalne odbrane Republike BiH (RBiH).
Tog je dana trebala biti izvršena razmjena vojnika JNA iz Kasarne Bistrik u Sarajevu u zamjenu za predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, kojeg je dan ranije JNA zarobila na aerodromu na povratku iz Lisabona.
Tačan broj poginulih u Dobrovoljačkoj varira između šest i sedam. U jednom od intervjua Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, kazao je da je tog dana, 3. maja 1992., smrtno stradalo šest osoba.
Prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
Tužilaštvo BiH je 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka".
Među njima su bili general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić.
O Dobrovoljačkoj stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta.
