Rok za podnošenje izvještaja evropskog šefa diplomatije Žozepa Borelja o mjerama nametnutim Kosovu i sadržaj tog izvještaja predstavljaju međuinstitucionalna pitanja Unije i o njima ne mogu da raspravljaju akteri izvan bloka, poručili su iz Evropske unije.
Portparol EU Peter Stano je, odgovarajući na pitanja o tome kada se može očekivati dostavljanje izvještaja i kakav će biti njegov sadržaj, podsjetio da su taj dokument od visokog predstavnika tražile članice EU.
"I on će ga poslati državama članicama. Te zemlje će prve znati što izvještaj sadrži. To se još nije dogodilo", rekao je Stano.
On je kazao da se izvještaj odnosi na dinamiku rada institucija EU dodajući da o sadržaju i rokovima niko izvan EU ne bi trebalo da spekuliše.
- Vučić razgovarao sa Saracinom o dijalogu Srbije i Kosova
- Njemačka ponavlja da normalizacija znači međusobno priznanje Kosova i Srbije
Komentarišući izjavu zamjenika premijera Kosova Besnika Bisljimija, koji je rekao da ima "informacije da je Borelj pripremio izvještaj i da je predložio ukidanje mjera protiv Kosova", Stano je ponovio da će EU članice prve znati sadržaj dokumenta.
"O njemu će se razgovarati, a zatim će se donijeti potrebne odluke", rekao je Stano, upozorivši da će o podnošenju izvještaja biti obaviještene i kosovske vlasti.
"Ne vidimo potrebu za spekulacijama različitih aktera".
Prošlo je više od godinu otkako je Evropska unija uvela kaznene mjere protiv Kosova, nakon eskalacije situacije na sjeveru zemlje.
EU je ocijenila da Kosovo nije preduzelo dovoljno koraka da izbjegne sukob.
Stano je ponovno pozvao da se preduzmu sve mjere kako bi se smanjile napetosti u sjevernom dijelu Kosova te da se sve strane suzdrže od huškačkih i jednostranih akcija.
"Očigledno smo zabrinuti zbog situacije na sjeveru [Kosova], jer smo u prošlosti vidjeli jednostrane, nekoordinisane korake koji su doveli do nove eskalacije. I to je takođe vezano uz pitanje mjera. Kontinuirana eskalacija rezultirala je mjerama EU".
Dvije strane u Briselu vode dijalog za normalizaciju odnosa od 2011. godine.
Uz posredovanje EU, 2023. godine postignut je Sporazum o normalizaciji odnosa. Kasnije je postao poznat kao Ohridski sporazum, ali je ostao uglavnom nesproveden.
