Fakultet za crnogorski jezik i dalje na državnom budžetu

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta finansijskom blokadom Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju pravi uvertiru za njegovo gašenje, ocijenio je dekan te visokoškolske ustanove Adnan Čirgić na skupštinskom Odboru za prosvjetu i kulturu.

Naime, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) Crne Gore od prošle godine nije uplaćivalo novac Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju, zbog čega su profesori i saradnici 8.marta protestovali. Istim povodom dekan Čirgić uputio je zahtjev za sjednicu Odbora za prosvjetu na kojoj se u četvrtak (18.marta) raspravljalo o statusu Fakulteta u kontekstu finansiranja.

Iako su bili pozvani sjednici se nisu odazvali ministarka prosvjete, nauke , kulture i sporta Vesna Bratić niti ministar finansija Milojko Spajić, što su poslanici opozicije oštro kritikovali.

Uoči same sjednice Ministarstvo je uplatilo Fakultetu za crnogorski jezik i književnost zaostale rate za januar i februar. Dragan Koprivica koordinator iz Ministarstva prosvjete poručio je dekanu Čirgiću „da se nepotrebno sjekirao“.

„Sve zaostalo je isplaćeno. 31. marta biće usvojen budžet Crne Gore i ovo više neće biti tema rasprave. Ubuduće će sve biti isplaćivano“, ocijenio je Koprivica.

Čirgić je poručio da njih zanima samo odgovor na pitanje da li će Fakultet za crnogorski jezik zadržati postojeći status.

„Ukoliko dobijemo potvrdan odgovor za nas je to pitanje riješeno“, naveo je Čirgić.

No da je problem dublji od pitanje finansiranja pokazala je rasprava o crnogorskom jeziku, identitetskom pitanju koje godinama duboko dijeli Crnu Goru.

Fakultet za crnogorski jezik - projekat bivše Vlade

Fakultet za crnogorski jezik osnovala je sredinom 2014. godine prethodna Vlada Demokratske partije socijalista koja je izgubila višedecenijsku vlast na izborima avgusta prošle godine.

U novoj Vladi, koju su 4. decembra izglasale koalicije prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i građanskog pokreta URA, na čelu četvororesornog ministarstva izabrana Vesna Bratić. Kako je tada konstatovano iz DPS u Vladi je “zastupljena samo jedna konfesija: srpsko-pravoslavna”. Bratić je u objavama na društvenim mrežama, uz druge kontroverzne stavove, negirala etničke Crnogorce.

Pročitajte i ovo:

Zbog izjave o ženama osporava se kandidatura Vesne Bratić za ministarku

Naime, većina ministara u Vladi Crne Gore uključujući premijera Zdravka Krivokapića bliska je Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) koja ne priznaje crnogorski jezik.

Poslanik vladajućeg Demokratskog fronta Dragan Bojović poručio je predsjedniku Odbora Damiru Šehoviću da je rasprava otvorena sa pozicija „četnici udarili na tekovine bivšeg režima koji treba odbraniti“.

Na njegovu opasku da je crnogorski jezik oruđe nacionalizma reagovala je poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković.

„Crnogorski jezik nikada nije bio oruđe nacionalizma već internacionalizma. Mi smo se u Crnoj Gori jezikom branili i čuvali identitet. Branili su ga i Sveti Petar i Njegoš i Lalić. Danas ga brani gospodin Čirgić koga u javnosti pokušavate da satanizujete i vulgarizujete ono što radi“, ocijenila je Vuković.

Pročitajte i ovo:

'Apostolska' vlada mandatara Krivokapića

Draginja Vuksanović Stanković iz opozicione Socijaldemokratske partije smatra da razlozi za napad na Fakultet za crnogorski jezik nijesu finansijski.

„Kažete usporena je isplata pa ste baš našli na onome što je crnogorsko? To vam je najskuplje? Vi ustvari želite da poništite svaku crnogorsku autentičnost kako biste se na taj način priklonili hegemonističkom centru u Beogradu kojim predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rukovodi“, rekla je Draginja Vuksanović Stanković.

Ona je navela da će se svim demokratskim kapacitetima boriti za vrijednosti multietničke Crne Gore.

„Nećete raditi protiv Crne Gore a u cilju zaokruživanja 'srpskog sveta' i stvaranja 'srpske sparte'. Crna Gora nije niti će ikada biti srpska sparta“, navela je Vuksanović Stanković.

Božana Jelušić iz Građanskog pokreta URA poručila je da crnogorski jezik niti Fakultet ne smiju biti dovedeni u pitanje.

„Razumijem bojazan Fakulteta u uslovima oštre polarizacije u društvu. Ovo po čemu se ne slažemo treba da ostane u domenu akademske zajednice a ne da se valja po ulicama niti da se pretvara u politikantsku priču koja će da dalje dijeli crnogorski narod, svih etničkih pripadnosti“, kazala je Jelušić.

Dragutin Papović iz Demokratske partije socijalista je rekao da je jasna poruka aktuelne Vlade.

„Ukoliko ugasite Fakultet za crnogorski jezik i književnost sledeće pitanje će biti čemu Crna Gora kao samostalna država“, poručio je Papović.

Prema Ustavu iz 2007. crnogorski jezik je službeni a u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski albanski i hrvatski.

Reakcija stranaka manjinskih naroda

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj pružio je javnu podršku Fakultetu za crnogorski jezik zbog događaja iz 2014 kada je objavljen rječnik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) u kome su Albanci predstavljeni na netačan i uvredljiv način.

Pročitajte i ovo:

Bunt zbog rječnika: Albanci su autohtoni, a ne agresori

Đeljošaj je napisao na Facebooku da, neće zaboraviti stručnu podršku koju je taj fakultet dao u raskrinkavanju i povlačenju rječnika CANU, koji je vrijeđao Albance.

“Nažalost, autori rječnika su preuzeli važne funkcije u državi”, napisao je Đeljošaj.

Kako je saopšteno iz Bošnjačke stranke “Ako građanska Crna Gora danas zaćuti na ovakav odnos prema crnogorskom jeziku, sjutra će se isto desiti i sa bosanskim, albanskim i ostalim jezicima koji su u službenoj upotrebi”.

Konflikt oko položaja crnogorskog jezika ima predistoriju

Po istoj matrici, podjele postoje od ranije i među onima koji priznaju crnogorski jezik.

Dvije godine nakon sticanja nezavisnosti (2006) Crne Gore, počele su varnice među lingvistima tokom pokušaja standardizacije crnogorskog jezika.

Dio lingvista predvođen profesoricom Rajkom Glušicom sa Filozofskog fakulteta u Niksiću nije pristajao na uvođenje arhaizama i lokalizama u standardni jezik, kao ni na jotaciju, što je bio predlog druge grupe na čelu sa profesorom Adnanom Čirgićem.

Kako lingvisti nisu mogli da se dogovore Ministarstvo prosvjete tadašnje Vlade odlučilo je da standard bude Čirgićev predlog. Nakon toga Vlada, jula 2014. godine, osniva Fakultet za crnogorski jezik (FCJ) na Cetinju, na čelu sa Čirgićem.

Crnogorsku naučnu, ali i laičku javnost potresa afera nazvana "Rječnik" koja poprima političke dimenzije. Zabranu prvog dijela Rječnika crnogorskog jezika zatražili su Albanci i Bošnjaci, a zašto, možete pogledati u obilježenim definicijama koje smo izdvojili iz Rječnika.

Od tada u Crnoj Gori postoje dvije katedre za crnogorski jezik, jedna je na Filološkom fakultetu u Nikšiću a druga je Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Profesori, ali i studenti ove dvije grupe oštro su suprotstavljeni.

Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, čisto je politička ocijenila je tada profesorica Rajka Glušica rekavši da se time “podupire retrogradna i nacionalistička jezička politika". Istim povodom profesor Dragan Koprivica je rekao da je to nastavak pokušaja cijepanja srpskog jezika na dva dijela.

Fakultet nije dio Univerziteta Crne Gore već ga direktno finansira Ministarstvo prosvjete.

Promjenom vlasti i izborom nove Vlade, koja je smijenila dio rukovodećih kadrova na Univerzitetu, Glušica i Koprivica su postavljeni na nove funkcije. Rajka Glušica je sada predsjednica Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore a Dragan Koprivica koordinator u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta.