Ono što je bila gotovo javna tajna - da se na crnogorskim fakultetima ispiti polažu nelegalnim sredstvima, potvrđeno je kroz istraživanje Centra za monitoring pod naslovom ,,Akademska prevara”.
Naime, otvoreno govoreći o načinima varanja na ispitima, preko 50 posto studenata je izjavilo da je akademska prevara prisutna na Univerzitetu Crne Gore.
Šta na to kažu pojedini profesori, kakve su dugoročne posljedice takvog stanja po akademsku zajednicu u Crnoj Gori kao i da li samo studenti varaju ili su i pojedini profesori dio akademske prevare?
Možda je i bilo onih koje je iznenadio podatak iz istraživanja u kojem studenti, njih preko 50 posto priznaju da se njihove kolege, budući akademski građani prilikom polaganja ispita služe nedozvoljenim sredstvima i metodama, ali profesor Ustavnog prava i dugogodišnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić nije među njima.
Kaže da se tokom karijere susretao sa prepisivanjem i drugim oblicima varanja kojima pribjegavaju studenti, ali da je stanje eskaliralo nakon početka primjene Bolonjske deklaracije.
“Od uvođenja Bolonjske deklaracije na Univerzitetu Crne Gore, naročito na tzv. masovnim fakultetima na kojima ogroman broj studenata studira, došlo je do uvođenja trojanskog konja u nastavu u okviru visokog obrazovanja. Zašto? Zato što taj metod, taj način ispitivanja i taj način predavanja i ta cijela operacija od prvog časa do završnog ispita liči mi na srednjoškolsko obrazovanje s tim što je mogućnost takozvanog šverca, prepisivanja i ostalog orgomna. Na žalost, mislim da velika većina studenata na taj način završava studije”.
Najčešći oblici akademske prevare su plagiranje, odnosno krađa tuđih radova, prepisivanje, zamjena identiteta i upotreba tehničkih sredstava, kao što su mobilni telfoni i tzv. Bubice (mali odašiljači koji se stavljaju u uho i preko kojih se ostvaruje veza u krugu nekoliko stotina metara )
Profesorica Branka Bošnjak kaže da je slika visokog obrazovanja samo refleksija onoga što se događa u crnogorskom društvu koje ne cijeni znanje već parolu ,,snađi se” i da pritom i nije važno da li će se to postići legalnim ili, najčešće onim drugim sredstvima.
Tako se ponašaju i studenti što će dugoročno imati pogubne posljedice po visoko obrazovanje u Crnoj Gori, poručuje Bošnjak.
“Mislim da su u našem društvu one moralne i prave vrijednosti totalno degradirane pa se to negdje reflektuje i na studente jer ovi studenti koji su i rekli da se služe raznim manipulacijama da bi položili ispit to su oni kojima uglavnom nije bitno znanje već samo diploma i vidjeli su da se u našem društvu posljednjih godina znanje uopšte ne cijeni nego da je bitna ta diploma i veza da se dođe do posla. To se sve reflektuje na studente i može itekako da bude pogubno za ovo društvo sa dalekosežnim posljedicama”.
Da posljedice prevara prilikom polagnja ispita dugoročno mogu da skupo koštaju univrezitet i generalno akademsko društvo u Crbnoj Gori pokazuje i samo istraživanje. Naime, ako preko polovine studenata otvoreno kažu da postoji akademska prevara i da za polaganje ispita koriste razne nedozvoljena sredstva možemo samo da pretpostavimo da je realan procenat veći od onoga u istraživanju.
No, nijesu samo studenti dio prevara na Univerzitetu Crne Gore…
Mediji su svojevremeno otkrivali afere o prepravljanju ocjena, a javna je tajna da su neki profesori uzimali i mito od strudenata da bi ovi položili ispit kod njih.
Da ni pojedini profesori u Crnoj Gori nijesu ,,cvijeće” potvrđuje nam i profesorica Branka Bošnjak:
“Svi znaju ko su ti ljudi ali niko neće prstom da pokaže na njih da se na sjednicama vijeća skrene pažnja tim profesorima da ne rade više ono što rade. Korupciju je veoma teško dokazati i studenti znaju da postoji ta pogrešna solidarnost među profesorima i onda ne podnose prijave za korupciju jer se plaše osvete, odnosno da neće položiti ispit kod tih profesora ako ih prijave”.
U Ministarstvu prosvjete za RSE kažu da čine sve kako bi suzbili korupciju u obrazovanju i da su tim povodom preduzeli niz konkretnih mjera.
”Ono čime se trenutno možemo nesumnjivo pohvaliti je konkretan napredak na polju borbe protiv korupcije u oblastima koje smo identifikovali kao najpodložnije ovoj pojavi. Utemeljena je obaveza da sve vaspitno obrazovne ustanove podnose Prosvjetnoj inspekciji izvještaje o objavljenim konkursima i osobama koje su primjene u radni odnos, kao i obavještenje o eventualnim nepravilnostima. Uspostavili smo bazu podataka koja sadrži biografije predavača, broj časova i samoevaluaciju ustanove, otvorili smo besplatnu telefonsku liniju za prijavljivanje korupcije u obrazovanju. Takođe, ističemo usvajanje etičkog kodeksa sa kodeksom ponašanja u vaspitno obrazovnim ustanovama Crne Gore”, zakljuila je portparolka Ministarstva prosvjete i sporta Ivona Međedović.
Naime, otvoreno govoreći o načinima varanja na ispitima, preko 50 posto studenata je izjavilo da je akademska prevara prisutna na Univerzitetu Crne Gore.
Šta na to kažu pojedini profesori, kakve su dugoročne posljedice takvog stanja po akademsku zajednicu u Crnoj Gori kao i da li samo studenti varaju ili su i pojedini profesori dio akademske prevare?
Možda je i bilo onih koje je iznenadio podatak iz istraživanja u kojem studenti, njih preko 50 posto priznaju da se njihove kolege, budući akademski građani prilikom polaganja ispita služe nedozvoljenim sredstvima i metodama, ali profesor Ustavnog prava i dugogodišnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić nije među njima.
Kaže da se tokom karijere susretao sa prepisivanjem i drugim oblicima varanja kojima pribjegavaju studenti, ali da je stanje eskaliralo nakon početka primjene Bolonjske deklaracije.
“Od uvođenja Bolonjske deklaracije na Univerzitetu Crne Gore, naročito na tzv. masovnim fakultetima na kojima ogroman broj studenata studira, došlo je do uvođenja trojanskog konja u nastavu u okviru visokog obrazovanja. Zašto? Zato što taj metod, taj način ispitivanja i taj način predavanja i ta cijela operacija od prvog časa do završnog ispita liči mi na srednjoškolsko obrazovanje s tim što je mogućnost takozvanog šverca, prepisivanja i ostalog orgomna. Na žalost, mislim da velika većina studenata na taj način završava studije”.
Najčešći oblici akademske prevare su plagiranje, odnosno krađa tuđih radova, prepisivanje, zamjena identiteta i upotreba tehničkih sredstava, kao što su mobilni telfoni i tzv. Bubice (mali odašiljači koji se stavljaju u uho i preko kojih se ostvaruje veza u krugu nekoliko stotina metara )
Profesorica Branka Bošnjak kaže da je slika visokog obrazovanja samo refleksija onoga što se događa u crnogorskom društvu koje ne cijeni znanje već parolu ,,snađi se” i da pritom i nije važno da li će se to postići legalnim ili, najčešće onim drugim sredstvima.
Tako se ponašaju i studenti što će dugoročno imati pogubne posljedice po visoko obrazovanje u Crnoj Gori, poručuje Bošnjak.
“Mislim da su u našem društvu one moralne i prave vrijednosti totalno degradirane pa se to negdje reflektuje i na studente jer ovi studenti koji su i rekli da se služe raznim manipulacijama da bi položili ispit to su oni kojima uglavnom nije bitno znanje već samo diploma i vidjeli su da se u našem društvu posljednjih godina znanje uopšte ne cijeni nego da je bitna ta diploma i veza da se dođe do posla. To se sve reflektuje na studente i može itekako da bude pogubno za ovo društvo sa dalekosežnim posljedicama”.
Da posljedice prevara prilikom polagnja ispita dugoročno mogu da skupo koštaju univrezitet i generalno akademsko društvo u Crbnoj Gori pokazuje i samo istraživanje. Naime, ako preko polovine studenata otvoreno kažu da postoji akademska prevara i da za polaganje ispita koriste razne nedozvoljena sredstva možemo samo da pretpostavimo da je realan procenat veći od onoga u istraživanju.
No, nijesu samo studenti dio prevara na Univerzitetu Crne Gore…
Mediji su svojevremeno otkrivali afere o prepravljanju ocjena, a javna je tajna da su neki profesori uzimali i mito od strudenata da bi ovi položili ispit kod njih.
Da ni pojedini profesori u Crnoj Gori nijesu ,,cvijeće” potvrđuje nam i profesorica Branka Bošnjak:
“Svi znaju ko su ti ljudi ali niko neće prstom da pokaže na njih da se na sjednicama vijeća skrene pažnja tim profesorima da ne rade više ono što rade. Korupciju je veoma teško dokazati i studenti znaju da postoji ta pogrešna solidarnost među profesorima i onda ne podnose prijave za korupciju jer se plaše osvete, odnosno da neće položiti ispit kod tih profesora ako ih prijave”.
U Ministarstvu prosvjete za RSE kažu da čine sve kako bi suzbili korupciju u obrazovanju i da su tim povodom preduzeli niz konkretnih mjera.
”Ono čime se trenutno možemo nesumnjivo pohvaliti je konkretan napredak na polju borbe protiv korupcije u oblastima koje smo identifikovali kao najpodložnije ovoj pojavi. Utemeljena je obaveza da sve vaspitno obrazovne ustanove podnose Prosvjetnoj inspekciji izvještaje o objavljenim konkursima i osobama koje su primjene u radni odnos, kao i obavještenje o eventualnim nepravilnostima. Uspostavili smo bazu podataka koja sadrži biografije predavača, broj časova i samoevaluaciju ustanove, otvorili smo besplatnu telefonsku liniju za prijavljivanje korupcije u obrazovanju. Takođe, ističemo usvajanje etičkog kodeksa sa kodeksom ponašanja u vaspitno obrazovnim ustanovama Crne Gore”, zakljuila je portparolka Ministarstva prosvjete i sporta Ivona Međedović.