Niko od bosanskohercegovačkih političara ne zna odgovor na pitanje - šta dalje nakon što Parlament BiH u drugom krugu glasanja u četvrtak nije prihvatio Slavu Kukića za mandatara za sastav Vijeća ministara.
Političke stranke vruć krompir sada prebacuju na državno Predsjedništvo koje ima rok od osam dana da predloži novog kandidata. No, u toj državnoj instituciji više ne žele predlagati kandidate sve dok stranke - pobjednice na izborima, ne usaglase stav o zajedničkom mandataru.
„Ne može se ova situacija riješiti bez dogovora stranačkih lidera. Uzalud je tu proizivati Predsjedništvo, kad nam, evo ovako, pošalju tri kandidata, kao što su to do sad uradili. A onda se žale na Predsjedništvo. Ne može Predsjedništvo više od ovoga uraditi“, kaže Bakir Izetbegović, član bh. Predsjedništva.
Iz Predsjedništva je i ranije poručivano da će, ukoliko Kukić ne prođe, Bosna i Hercegovina biti u još dubljoj političkoj krizi.
Nebojša Radmanović, juni 2011
Istovremeno, član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović navodi kako ni zakonom nije jasno precizirano na koji način Kolektivni šef države može dostaviti novo ime.
„Jedino što znamo je da moramo glasati tajno. Ono što je logično – nema svrhe zvati ponovo političke partije na konsultacije“, smatra Radmanović.
Slavo Kukić, koji je bio kandidat stranaka Platforme, dobio je zeleno svjetlo u Predsjedništvu BiH, ali ne i u državnom Parlamentu.
HDZ BiH ne odustaje
Razlog je što koalicija dva HDZ-a i stranaka iz Republike Srpske smatra da on nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda. Takvo stajalište dijeli i danas, i tvrdi kako jedino u obzir dolazi kandidat dvije stranke sa hrvatskim predznakom.
„HDZ BiH je vrlo jasno istakla svog kandidata. Radi se o vrlo kompetentnom kandidatu, gospođi Borjani Krišto, i nema nijednog razloga da HDZ povlači tu kandidaturu“, kaže Niko Lozančić, zamjenik predsjednika HDZ BiH.
Još uvijek niko nema odgovor na pitanje kada će čelnici stranaka koje su osvojile najveći broj glasova postići dogovor o parlamentarnoj većini, a samim tim i poslati zajednički prijedlog mandatara.
U javnosti su se pojavile spekulacije kako bi mogući kompromis mogao biti usaglašen, ukoliko dva HDZ-a kandiduju Martina Raguža, visokog funkcionera HDZ 1990.
Ipak, takvu najavu, u tim strankama odlučno demantuju.
Borjana Krišto je kandidat HDZ BiH
„Sukladno našem međustranačkom dogovoru, pravo predlaganja kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara pripada HDZ-u BiH koji je po broju glasova jači partner u ovoj koaliciji", kaže Božo Ljubić, čelnik HDZ 1990.
„Držimo da je prijedlog kojeg su dale stranke koje imaju taj većinski legitimitet hrvatskog naroda, a to je gospođa Borjana Krišto, jedini realan prijedlog u okolnostima u kojima se nalazimo“, navodi Mato Franjičević, predsjedavajući Kluba poslanika HDZ BiH u državnom Parlamentu.
Prizivanje međunarodne zajednice
Za razliku od stavova koji prevladavaju u dva HDZ-a, u SDP i dalje misle kako je Slavo Kukić najbolji kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
„Slavo Kukić u ovom trenutku ima najveću većini koja postoji. Znam da ona nije dovoljna, ali nijedan drugi kandidat nema ni te većine koju Slavo Kukić u ovom trenutku ima“, navodi Denis Bećirović, potpredsjednik SDP-a BiH.
I dok se čeka dogovor dva HDZ-a i SDP-a od kojih, uostalom, i zavisi kada će Bosna i Hercegovina dobiti novu vladu, u Dodikovom SNSD-u i dalje podržavaju jedino kandidata kojeg predlože Dragan Čović i Božo Ljubić, čelnici stranaka sa hrvatskim predznakom.
Politička kriza koja traje već devet mjeseci, kako tvrde u SNSD-u, neće biti riješena u narednih osam dana. Istovremeno, i priznaju da je zbog cijele situacije na gubitku država Bosna i Hercegovina.
„Izgubili smo ono što smo započeli – na začelju smo u napredovanju zemalja zapadnog Balkana prema kandidaturi za članstvo u Evropskoj uniji, izgubili smo u smislu investicija, nismo usvojili budžet, imamo problema sa kreditnim sredstvima od Međunarodnog monetarnog fonda kojim bi sanirali teško stanje u budžetima“, ocjenjuje Lazar Prodanović iz SNSD-a.
Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH, 14. juli 2011
I dok je država na čekanju, neki bh. političari prizivaju međunarodnu zajednicu u pomoć.
Iako je Valentin Incko, visoki predstavnik, već rekao kako se neće miješati u formiranje vlasti, Šefik Džaferović, poslanik SDA u državnom Parlamentu, misli da je međunarodni faktor neophodan.
„Mislim da je Bosna i Hercegovina država koja ima takav način odlučivanja kakav ima. Bosna i Hercegovina je država koja funkcionira na osnovu Dejtonskog sporazuma, gdje je uloga međunarodne zajednice jasno definirana. Bosna i Hercegovina je država gdje međunarodna zajednica ima obaveza više u odnosu na sve druge države. Ja u tom kontekstu kažem da trebaju da dođu, da nam prijatelji pomognu“, kaže Džaferović.
A da će, vjerovatno, presudan faktor u formiranju bosanskohercegovačke vlasti biti međunarodna zajednica, pokazuje i primjer da domaćim političarima i nije pretjerano stalo da se trakavica oko konstituisanja završi.
Naime, prijedlog da se izabere novi predsjedavajući Vijeća ministara u državnom Parlamentu bio je 22. tačka dnevnog reda.
Političke stranke vruć krompir sada prebacuju na državno Predsjedništvo koje ima rok od osam dana da predloži novog kandidata. No, u toj državnoj instituciji više ne žele predlagati kandidate sve dok stranke - pobjednice na izborima, ne usaglase stav o zajedničkom mandataru.
„Ne može se ova situacija riješiti bez dogovora stranačkih lidera. Uzalud je tu proizivati Predsjedništvo, kad nam, evo ovako, pošalju tri kandidata, kao što su to do sad uradili. A onda se žale na Predsjedništvo. Ne može Predsjedništvo više od ovoga uraditi“, kaže Bakir Izetbegović, član bh. Predsjedništva.
Iz Predsjedništva je i ranije poručivano da će, ukoliko Kukić ne prođe, Bosna i Hercegovina biti u još dubljoj političkoj krizi.
„Jedino što znamo je da moramo glasati tajno. Ono što je logično – nema svrhe zvati ponovo političke partije na konsultacije“, smatra Radmanović.
Slavo Kukić, koji je bio kandidat stranaka Platforme, dobio je zeleno svjetlo u Predsjedništvu BiH, ali ne i u državnom Parlamentu.
HDZ BiH ne odustaje
Razlog je što koalicija dva HDZ-a i stranaka iz Republike Srpske smatra da on nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda. Takvo stajalište dijeli i danas, i tvrdi kako jedino u obzir dolazi kandidat dvije stranke sa hrvatskim predznakom.
„HDZ BiH je vrlo jasno istakla svog kandidata. Radi se o vrlo kompetentnom kandidatu, gospođi Borjani Krišto, i nema nijednog razloga da HDZ povlači tu kandidaturu“, kaže Niko Lozančić, zamjenik predsjednika HDZ BiH.
Još uvijek niko nema odgovor na pitanje kada će čelnici stranaka koje su osvojile najveći broj glasova postići dogovor o parlamentarnoj većini, a samim tim i poslati zajednički prijedlog mandatara.
U javnosti su se pojavile spekulacije kako bi mogući kompromis mogao biti usaglašen, ukoliko dva HDZ-a kandiduju Martina Raguža, visokog funkcionera HDZ 1990.
Ipak, takvu najavu, u tim strankama odlučno demantuju.
„Držimo da je prijedlog kojeg su dale stranke koje imaju taj većinski legitimitet hrvatskog naroda, a to je gospođa Borjana Krišto, jedini realan prijedlog u okolnostima u kojima se nalazimo“, navodi Mato Franjičević, predsjedavajući Kluba poslanika HDZ BiH u državnom Parlamentu.
Prizivanje međunarodne zajednice
Za razliku od stavova koji prevladavaju u dva HDZ-a, u SDP i dalje misle kako je Slavo Kukić najbolji kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
„Slavo Kukić u ovom trenutku ima najveću većini koja postoji. Znam da ona nije dovoljna, ali nijedan drugi kandidat nema ni te većine koju Slavo Kukić u ovom trenutku ima“, navodi Denis Bećirović, potpredsjednik SDP-a BiH.
I dok se čeka dogovor dva HDZ-a i SDP-a od kojih, uostalom, i zavisi kada će Bosna i Hercegovina dobiti novu vladu, u Dodikovom SNSD-u i dalje podržavaju jedino kandidata kojeg predlože Dragan Čović i Božo Ljubić, čelnici stranaka sa hrvatskim predznakom.
Politička kriza koja traje već devet mjeseci, kako tvrde u SNSD-u, neće biti riješena u narednih osam dana. Istovremeno, i priznaju da je zbog cijele situacije na gubitku država Bosna i Hercegovina.
„Izgubili smo ono što smo započeli – na začelju smo u napredovanju zemalja zapadnog Balkana prema kandidaturi za članstvo u Evropskoj uniji, izgubili smo u smislu investicija, nismo usvojili budžet, imamo problema sa kreditnim sredstvima od Međunarodnog monetarnog fonda kojim bi sanirali teško stanje u budžetima“, ocjenjuje Lazar Prodanović iz SNSD-a.
Iako je Valentin Incko, visoki predstavnik, već rekao kako se neće miješati u formiranje vlasti, Šefik Džaferović, poslanik SDA u državnom Parlamentu, misli da je međunarodni faktor neophodan.
„Mislim da je Bosna i Hercegovina država koja ima takav način odlučivanja kakav ima. Bosna i Hercegovina je država koja funkcionira na osnovu Dejtonskog sporazuma, gdje je uloga međunarodne zajednice jasno definirana. Bosna i Hercegovina je država gdje međunarodna zajednica ima obaveza više u odnosu na sve druge države. Ja u tom kontekstu kažem da trebaju da dođu, da nam prijatelji pomognu“, kaže Džaferović.
A da će, vjerovatno, presudan faktor u formiranju bosanskohercegovačke vlasti biti međunarodna zajednica, pokazuje i primjer da domaćim političarima i nije pretjerano stalo da se trakavica oko konstituisanja završi.
Naime, prijedlog da se izabere novi predsjedavajući Vijeća ministara u državnom Parlamentu bio je 22. tačka dnevnog reda.
