Evropski sud u Strazburu u slučaju "Finci i Sejdić protiv BiH", utvrdio je da Ustav BiH ograničava njihovo pasivno biračko pravo kandidovanja za člana Predsjedništva BiH i izbor u Dom naroda Parlamenta BiH samo zbog njihovog etničkog porijekla. Zbog toga su određene odredbe Ustava BiH u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Iako se svi se slažu da se odluka mora provesti, među političkim liderima nema dogovora kako to i uraditi. Stranke iz Federacije ovo pitanje žele riješiti kroz širu ustavnu reformu, dok iz RS poručuju da predmet razgovora može biti samo odluka Suda.
„Sveobuhvatnu reformu Ustava BiH koja će je učiniti funkcionalnijom i pravednijom i koja će, pored eliminacije diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina, otkloniti i dikriminaciju dijelova konstitutivnih naroda, ili čitavog jednoga naroda kao što je hrvatski narod“, kaže predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić.
Predsjednik SDA Sulejman Tihić smatra da je provođenje odluke Suda iz Strazbura kojom je utvrđeno da Ustav BiH spriječava nacionalne manjine ne samo da budu izabrani nego i da se kandiduju na izborima, predstavlja tek vrh ledenog brijega brojnih diskriminacija u BiH.
„Mi nemamo predstavnika nacionalnih manjina maltene kao rukovodioca agencija državnih, entiteskih itd., osim jednog slučaja koji ja znam. Pored toga, diskrimiacija postoji i u odnosu na konstitutivne narode - Srbe u Federaciji, odnosno Hrvate i Bošnjajke u RS“, navodi Tihić.
Istovremeno političari iz RS ističu da o široj ustavnoj reformi neće razgovarati i da je Ustav moguće mijenjati samo u dijelu koji zahtijeva presuda Suda u Strazburu.
„Nema otvaranja paketa ustavnih promjena. Za nas znači implementacija presude Sejdić i Finci - i tačka“, kaže Dušanka Majkić iz SNSD-a.
„Trebamo žurno krenuti upravo nakon implementacije izbornih rezultata u izmjenu Ustava koja će u sebi sažeti i ovo što je već prepoznato, s tim da mi moramo još jednom kazati: ovo je BiH, mi moramo sačuvati duh BiH“, navodi predsjednik HDZ-a Dragan Čović.
Sejdić ponovo tužio BiH
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić ističe da presuda Suda u Strazburu ne bi smjela biti iskorištena za izmjenu Dejtonskog sporazuma jer bi se zemlja ponovo mogla naći u političkoj blokadi.
Dervo Sejdić, novembar 2010„Ukoliko neko misli da će na osnovu ove presude ući u temeljnu promjenu Dejtonskog sporazuma, mislim da će napraviti situaciju koja će zakočiti dalje napredovanje i imaćemo situaciju koju smo imali u protekle četiri godine“, kaže Bosić.
Iz SDP-a podsjećaju da se BiH potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ulaskom u Savjet Evrope obavezala da ispuni postavljene uslove, ali i poštovati odluke evropskih institucija.
„Posljedice nepoštivanja međunarodno potpisanih ugovora i dokumenata osjećaju građani ove zemlje. Mislim da je sigurno vrijeme da radimo na promjenama Ustava koje će ukinuti diskriminatorske odrebe, ali nikako neće ugroziti konstitutivnost niti jednog naroda u BiH. I moguće je postići takva rješenja. Ponavljam slučaj Pilav koji nas isto tako očekuje. Da li ćemo kao predstavnici ili lideri političkih stranaka dovesti ovu zemlju u poziciju da nakon svake presude imamo godinu dana razgovora o implementacijama presuda Evropskog suda za ljudska prava“, kaže Lidija Korać, potpredsjednica SDP-a.
I dok traje političko nadmudrivanje oko provođenja presude koja se provesti mora, Dervo Sejdić ponovo je Sudu u Strazburu tužio BiH, pritom tražio materijalnu i nematerijalnu nadoknadu jer se kao Rom ni na ovim izborima nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH.
„Predložio sam Sudu sankcionisanje političkih lidera i njihovih partija, naravno onih koji kreiraju vlast u BiH, zbog neprovedbe i tražio sam materijalnu i nematerijalnu štetu koja mi je nanijeta zato što se nisam mogao kandidovati za člana Predsjedništva. Otprilike, četriri godine plata člana Predsjedništva BiH“, pojašnjava Sejdić.
Evropski zvaničnici u više navrata upozorili su da neprovođenje ove presude usporava proces BiH prema Evropskoj uniji, te da zemlja rizikuje da bude isključena iz Savjeta Evrope.
Iako se svi se slažu da se odluka mora provesti, među političkim liderima nema dogovora kako to i uraditi. Stranke iz Federacije ovo pitanje žele riješiti kroz širu ustavnu reformu, dok iz RS poručuju da predmet razgovora može biti samo odluka Suda.
„Sveobuhvatnu reformu Ustava BiH koja će je učiniti funkcionalnijom i pravednijom i koja će, pored eliminacije diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina, otkloniti i dikriminaciju dijelova konstitutivnih naroda, ili čitavog jednoga naroda kao što je hrvatski narod“, kaže predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić.
Predsjednik SDA Sulejman Tihić smatra da je provođenje odluke Suda iz Strazbura kojom je utvrđeno da Ustav BiH spriječava nacionalne manjine ne samo da budu izabrani nego i da se kandiduju na izborima, predstavlja tek vrh ledenog brijega brojnih diskriminacija u BiH.
„Mi nemamo predstavnika nacionalnih manjina maltene kao rukovodioca agencija državnih, entiteskih itd., osim jednog slučaja koji ja znam. Pored toga, diskrimiacija postoji i u odnosu na konstitutivne narode - Srbe u Federaciji, odnosno Hrvate i Bošnjajke u RS“, navodi Tihić.
Istovremeno političari iz RS ističu da o široj ustavnoj reformi neće razgovarati i da je Ustav moguće mijenjati samo u dijelu koji zahtijeva presuda Suda u Strazburu.
„Nema otvaranja paketa ustavnih promjena. Za nas znači implementacija presude Sejdić i Finci - i tačka“, kaže Dušanka Majkić iz SNSD-a.
„Trebamo žurno krenuti upravo nakon implementacije izbornih rezultata u izmjenu Ustava koja će u sebi sažeti i ovo što je već prepoznato, s tim da mi moramo još jednom kazati: ovo je BiH, mi moramo sačuvati duh BiH“, navodi predsjednik HDZ-a Dragan Čović.
Sejdić ponovo tužio BiH
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić ističe da presuda Suda u Strazburu ne bi smjela biti iskorištena za izmjenu Dejtonskog sporazuma jer bi se zemlja ponovo mogla naći u političkoj blokadi.
Iz SDP-a podsjećaju da se BiH potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ulaskom u Savjet Evrope obavezala da ispuni postavljene uslove, ali i poštovati odluke evropskih institucija.
„Posljedice nepoštivanja međunarodno potpisanih ugovora i dokumenata osjećaju građani ove zemlje. Mislim da je sigurno vrijeme da radimo na promjenama Ustava koje će ukinuti diskriminatorske odrebe, ali nikako neće ugroziti konstitutivnost niti jednog naroda u BiH. I moguće je postići takva rješenja. Ponavljam slučaj Pilav koji nas isto tako očekuje. Da li ćemo kao predstavnici ili lideri političkih stranaka dovesti ovu zemlju u poziciju da nakon svake presude imamo godinu dana razgovora o implementacijama presuda Evropskog suda za ljudska prava“, kaže Lidija Korać, potpredsje
"Predložio sam Sudu sankcionisanje političkih lidera i njihovih partija", kaže Sejdić.
I dok traje političko nadmudrivanje oko provođenja presude koja se provesti mora, Dervo Sejdić ponovo je Sudu u Strazburu tužio BiH, pritom tražio materijalnu i nematerijalnu nadoknadu jer se kao Rom ni na ovim izborima nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH.
„Predložio sam Sudu sankcionisanje političkih lidera i njihovih partija, naravno onih koji kreiraju vlast u BiH, zbog neprovedbe i tražio sam materijalnu i nematerijalnu štetu koja mi je nanijeta zato što se nisam mogao kandidovati za člana Predsjedništva. Otprilike, četriri godine plata člana Predsjedništva BiH“, pojašnjava Sejdić.
Evropski zvaničnici u više navrata upozorili su da neprovođenje ove presude usporava proces BiH prema Evropskoj uniji, te da zemlja rizikuje da bude isključena iz Savjeta Evrope.
