Ova godina u Evropi je proglašena godinom volonterizma. Ideju je podržalo više od 40 različitih evropskih mreža koje su aktivne u dobrovoljnom radu, računajući na 100 miliona Evropljana volontera, i uz nadu da će broj biti znatno veći.
U BiH ova vrsta rada, koja ne donosi novčanu zaradu, ali se zaradi zahvalnost drugih, još uvijek ima malo pristalica. Kako podstaći mlade na volontiranje?
2011. godina proglašena je godinom volonterizma. Bio je to povod udruženju "Nešto više" iz Sarajeva, čija misija i jeste poticanje mladih na volontiranje, da na univerzitetima širom BiH iniciraju da se kroz sustav visokog obrazovanja studentima pruži mogućnost da putem volontiranja stiču i praktično znanje.
Na Zapadu je to već standard, kaže za RSE Adem Mujisičić, projekt-menadžer u ovom udruženju.
"Vjerujte, na Zapadu vlade daju ogromna sredstva za podršku volonterskim projektima. Školski sistem ima ugrađen dio koji se tiče volonterskog rada. Kod nas je volontiranje slabo zastupljeno, dok u drugim zemljama u volontiranje je uključen veliki broj građana, studenata, i predstavlja odskočnu dasku za mlade ljude da bi mogli kasnije napredovati u poslu", kaže on.
Adem Mujisičić, menadžer projekta u udruženja "Nešto više", Sarajevo, 24. februar 2011.Studija o volontiranju mladih koja je provedena u Manchesteru govori da je 57 posto ispitanika izjavilo da je putem volontiranja steklo nova iskustva, a 60 posto ih je izjavilo da im je volontiranje pomoglo u planiranju karijere. Ta iskustva treba što prije prenijeti i u BiH, smatra Mujisičić.
"U saradnji s univerzitetima nastojimo da kreiramo pravilnike kako bi studenti-volonteri mogli imati još više programa za volontiranje, a također da imaju satisfakciju u vidu ECTS (European Credit Transfer System) bodova, ili kroz Diploma Supplement", naglašava Mijusičić.
Volontirajući, studenti dobivaju mogućnost ne samo da steknu praktično iskustvo tijekom studija, već dolaze i do novih znanja i vještina koje će povećati njihove šanse za zapošljavanje.
Nina Stanarević iz Banjaluke kaže da su iskustva pokazala da studenti volontirajući doprinose i razvoju lokalne zajednice i rješavanju problema u njoj.
"U Banjaluci smo imali sastanak sa dekanom, predstavnicima Univerziteta i predstavnicima relevantnih organizacija, studentskih i onih koje su zadužene za visoko obrazovanje. Dekan je pokazao veoma veliko interesovanje što se tiče ove ideje i podržava nas u radu. Iz priče koju sam imala, pošto sam ja student, sa svojim vršnjacima, vidi se da im se veoma dopada ova ideja, a dosta mojih kolega su volonteri. Ovo je baš jedna super prilika da to što mi radimo godinama imamo i na papiru, da smo mi to radili i da se to negdje prizna. Ovako, to ostaje samo kao naša lična satisfakcija, ništa više", kaže ona.
Mali broj mladih građanski aktivno
Kroz volonterizam studenti nakon studija dobivaju veću mogućnost i za zaposlenje, kaže Suzana Hrustić iz Unije studenata Univerziteta u Tuzli.
"Ali bi bilo dobro da studentu koji volontira to bude priznato na način da, ukoliko je volontirao godinu-dvije i ako je to vezano za njegovu profesiju, da mu to bude priznato kao pripravnički radni staž", kaže Hrustić.
Ona žali i što u Bosni i Hercegovini i na bh. univerzitetima nešto što je na Zapadu standard, u našoj zemlji nije još ugrađeno ni u pravilnike.
"Dosta studenata je zainteresovano da volontira, ali nisu dovoljno informisani gdje, kako, na koji način, i onda ono što je najvažnija stvar – da li će im se to na neki način priznati, da li će oni imati neke koristi od toga – ne mislim novčane, nego u smislu da li će imati koristi sutra kad se zaposle, da imaju taj neki papir kojim bi mogli dokazati da imaju nekog iskustva", jasna je Hrustić
U BiH sve je veći broj nezaposlenih, među kojima je najveći broj mladih. Procijenjeno je da je u BiH oko pet posto mladih građanski aktivno.
Nina Stanarević, volonterka iz Banja Luke, 24. februar 2011.Najveći problem je taj što velik broj visokoobrazovanih mladih nema praktično iskustvo, te kao takvi nisu podobni za rad u tvrtkama koje, od samog početka, zahtijevaju maskimalan učinak od zaposlenih.
Zato će zaključci s okruglih stolova na temu „Značaj volontiranja“ biti proslijeđeni univerzitetima, kaže Adem Mujisičić.
"Vidjećemo koji su to zaključci, šta bi moglo da se stavi u pravilnik, da se ponudi univerzitetu, da bi univerzitet faktički mogao imati definisano šta je to volonterski rad koji se može, naravno, kroz univerzitet ocjenjivati kroz ECTS bodove, jer to mora da bude uređeno, da ne bi bilo zloupotreba. U suštini, rezultati današnjeg okruglog stola će biti zaključci koji će da budu upućeni radnoj grupi koja će raditi na izradi pravilnika vezano za volontiranje studenata", ističe on.
U svim razvijenim zemljama postoji veoma jednostavan način u sticanju praktičnog iskustva kod studenata, koji bi mogao biti primjenjiv i kod nas. Sve što je potrebno je da studenti tijekom studija jedan dio vremena provedu volontirajući.
U BiH ova vrsta rada, koja ne donosi novčanu zaradu, ali se zaradi zahvalnost drugih, još uvijek ima malo pristalica. Kako podstaći mlade na volontiranje?
2011. godina proglašena je godinom volonterizma. Bio je to povod udruženju "Nešto više" iz Sarajeva, čija misija i jeste poticanje mladih na volontiranje, da na univerzitetima širom BiH iniciraju da se kroz sustav visokog obrazovanja studentima pruži mogućnost da putem volontiranja stiču i praktično znanje.
Na Zapadu je to već standard, kaže za RSE Adem Mujisičić, projekt-menadžer u ovom udruženju.
"Vjerujte, na Zapadu vlade daju ogromna sredstva za podršku volonterskim projektima. Školski sistem ima ugrađen dio koji se tiče volonterskog rada. Kod nas je volontiranje slabo zastupljeno, dok u drugim zemljama u volontiranje je uključen veliki broj građana, studenata, i predstavlja odskočnu dasku za mlade ljude da bi mogli kasnije napredovati u poslu", kaže on.
"U saradnji s univerzitetima nastojimo da kreiramo pravilnike kako bi studenti-volonteri mogli imati još više programa za volontiranje, a također da imaju satisfakciju u vidu ECTS (European Credit Transfer System) bodova, ili kroz Diploma Supplement", naglašava Mijusičić.
Volontirajući, studenti dobivaju mogućnost ne samo da steknu praktično iskustvo tijekom studija, već dolaze i do novih znanja i vještina koje će povećati njihove šanse za zapošljavanje.
Nina Stanarević iz Banjaluke kaže da su iskustva pokazala da studenti volontirajući doprinose i razvoju lokalne zajednice i rješavanju problema u njoj.
"U Banjaluci smo imali sastanak sa dekanom, predstavnicima Univerziteta i predstavnicima relevantnih organizacija, studentskih i onih koje su zadužene za visoko obrazovanje. Dekan je pokazao veoma veliko interesovanje što se tiče ove ideje i podržava nas u radu. Iz priče koju sam imala, pošto sam ja student, sa svojim vršnjacima, vidi se da im se veoma dopada ova ideja, a dosta mojih kolega su volonteri. Ovo je baš jedna super prilika da to što mi radimo godinama imamo i na papiru, da smo mi to radili i da se to negdje prizna. Ovako, to ostaje samo kao naša lična satisfakcija, ništa više", kaže ona.
Mali broj mladih građanski aktivno
Kroz volonterizam studenti nakon studija dobivaju veću mogućnost i za zaposlenje, kaže Suzana Hrustić iz Unije studenata Univerziteta u Tuzli.
"Ali bi bilo dobro da studentu koji volontira to bude priznato na način da, ukoliko je volontirao godinu-dvije i ako je to vezano za njegovu profesiju, da mu to bude priznato kao pripravnički radni staž", kaže Hrustić.
Ona žali i što u Bosni i Hercegovini i na bh. univerzitetima nešto što je na Zapadu standard, u našoj zemlji nije još ugrađeno ni u pravilnike.
"Dosta studenata je zainteresovano da volontira, ali nisu dovoljno informisani gdje, kako, na koji način, i onda ono što je najvažnija stvar – da li će im se to na neki način priznati, da li će oni imati neke koristi od toga – ne mislim novčane, nego u smislu da li će imati koristi sutra kad se zaposle, da imaju taj neki papir kojim bi mogli dokazati da imaju nekog iskustva", jasna je Hrustić
U BiH sve je veći broj nezaposlenih, među kojima je najveći broj mladih. Procijenjeno je da je u BiH oko pet posto mladih građanski aktivno.
Zato će zaključci s okruglih stolova na temu „Značaj volontiranja“ biti proslijeđeni univerzitetima, kaže Adem Mujisičić.
"Vidjećemo koji su to zaključci, šta bi moglo da se stavi u pravilnik, da se ponudi univerzitetu, da bi univerzitet faktički mogao imati definisano šta je to volonterski rad koji se može, naravno, kroz univerzitet ocjenjivati kroz ECTS bodove, jer to mora da bude uređeno, da ne bi bilo zloupotreba. U suštini, rezultati današnjeg okruglog stola će biti zaključci koji će da budu upućeni radnoj grupi koja će raditi na izradi pravilnika vezano za volontiranje studenata", ističe on.
U svim razvijenim zemljama postoji veoma jednostavan način u sticanju praktičnog iskustva kod studenata, koji bi mogao biti primjenjiv i kod nas. Sve što je potrebno je da studenti tijekom studija jedan dio vremena provedu volontirajući.
