Međunarodna agencija za ocjenu državnog rejtinga Moodys Investitor Service, snizila je izglede u sklopu ocjene kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine.
Kreditni rejting je ostao B 2, ali je izglede sa stabilnih snizila na negativne. To znači da će u BiH sada biti još manje investicija, a moguće je očekivati i da bankarski sektor poveća kamatne stope, što bi još više otežalo situaciju u privredi, upozoravaju ekonomisti.
Razlog ovakve ocjene je nestabilna politička situacija zbog koje je bh. privreda na koljenima, a političari i dalje troše kao da kriza i ne postoji.
Ekonomisti upozoravaju da bi BiH, ukoliko se ne dese velike promjene, mogla ili bankrotirati ili se raspasti.
Od izbora do danas 25000 ljudi ostalo je bez posla samo u Federaciji BiH. U RS je od izbora do danas oko 700 firmi je zatvoreno.
A, političari ni nakon sedam mjeseci nisu u stanju da se dogovore oko formiranja vlasti, makar to bilo u svrhu da se spriječi bankrot, ocjenjuje zastupnik novog saziva federalnog parlamenta Mirza Ustamujić.
"Vlast trenutno postoji samo radi sebe. Kao posljedicu toga imamo 2500 ljudi bez posla do marta. I ono što sam ja mislio da će nakon izbora biti jedan pozitivan udar, da ćemo imati promjene, da ćemo imati razvoj, upošljavanje ljudi", kaže on.
Novi nameti umjesto rešenja
Zastupnica Hafeza Sabljaković pak upozorava da u BiH svakodnevno raste jedino administracija, te da su to, uprkos izbornim obećanjima, jedina nova radna mjesta koja se otvaraju.
"Privreda ne može nositi ovu administraciju. 2006. godine bilo je 5000 zaposlenih, na kraju mandata 2010. bilo ih je 7000", ističe ona.
Na državnom nivou nema vlasti, pa nema ni budžeta, te novac od MMF-a, ali i fondova EU, ne može biti iskorišten.
Razvojna banka Federacije BiH, Sarajevo, bez datuma
Entitetski i kantonalni budžeti već su u deficitu. No, i planiranje budžeta u BiH potvrđuje rasipništvo vlasti.
Ekonomistica Svetlana Cenić analizirala je budžete u BiH i došla do zapanjujućih rezultata:
"Prvo, kad pogledate finansiranje političkih partija i klubova, pa je to strašno pod kojim sve nazivima dolazi. Pa ima npr. za unapređenje rada parlamentarnih, odnosno skupštinskih odbora, mimo odborničke naknade. Dajem konkretno primjer opštine Zvornik: 150 hiljada KM mimo odborničkih naknada za unapređenje rada odborničkih klubova. Postavljam pitanje šta se to unapređuje svake godine i koji rad? I ono gdje zaista i formulišu i bar kažu pravi naziv finansiranje političkih partija, pa evo ako ćemo u Federaciji, jedna mala opština Vogošća 130 hiljada izdvaja za finansiranje političkih partija. Pa to su cifre da, vjerujte mi, glava boli. A na sve to onda kukamo da nam je situacija teška. Pa bar opravdajte novac time što ćete dići glas i tražiti zaista neka prava i za one druge, a ne samo da se to uvek svede na jednu grupaciju koja sarađuje duboko sa vlašću, jedni druge čuvaju, jedni izdvajaju odlukama sredstva za njihov rad, a za uzvrat dobijaju političku podršku, a vidite da BiH tone sve dublje."
Kako su budžeti sve tanji, vlasti, umjesto da rješavaju goruće ekonomske probleme, uvode nove namete građanima.
Bankrot je najblaža varijanta
Tako je u RS povećana stopa poreza i doprinosa, zbog čega je u nekoliko posljednjih mjeseci 700 firmi ugašeno, a oni koji još rade izražavaju bojazan za likvidnost svojih firmi.
Predsjednik Unije poslodavaca RS Ranko Milić kaže da se država odlučila da na najlakši način napuni budžet i razne fondove.
"A, to je natovariti namet postojećim, poznatim privrednim subjektima. Mi nemamo instrumenata da privolimo vlast da sasluša naše zahtjeve, da ih primijeni i učini nešto što bi išlo u prvacu rasterećenja privrede", kaže on.
Negativna ocjena za kreditni rejting u BiH ozbiljno je upozorenje bh. političarima da je krajnje vrijeme da se pozabave ekonomskom situacijom u zemlji, ocjenjuje profesor Vjekoslav Domljan.
"Ja bih to okarakterizirao kao kretanje broda sa tri kapetana. Potrebno je, dakle, da se kapetani dogovore, da se nađe kompromis, da se utvrdi jasan kurs kretanja broda, a to mora biti kretanje ka EU. Nažalost, kao što vidimo, formiranje vlasti na nivou države ne pokazuje da idemo u ovom pravcu. Čak i ako postoji nekad dobra volja, ne znači da nećemo naletjeti na hrid, a bojim se da stvari idu u tom pravcu i da će neki računi za onu potrošnju koju smo već ostvarili, dakle ono što nam je dao MMF, ubrzo doći na naplatu. Dakle, ide u prvacu bankrota", kaže Domjan.
Rektor Sveučilištva/Univerziteta Vitez i Travnik Nikola Grabovac ocjenjuje da je bankrot najblaža varijanta, te da je dragocjeno vrijeme za oporavak ekonomije već izgubljeno.
"Objektivno u ovakavoj situaciji može se desiti raspad države. Ova je godina definitivno izgubljena, dolazi do perioda godišnjih odmora i ljudi po nekakvim starim navikama u tom periodu prilično malo rade. I ono što bi trebalo uraditi sada, objektivno ništa ne može stupiti na snagu prije Nove godine. Pokušavam se ponašati pomalo neobično, pri čemu bih predložio da se barem dogovore političari da se formira jedan ekonomski savjet uži, od svega par ljudi, koji bi probao, neovisno od njihovog političkog ustroja, da rješava ove privredne probleme", kaže Grabovac.
Ekonomisti nude rješenja, međutim političari u BiH, barem do sada, nisu konsultovali stručnjake - smatraju da znaju najbolje.
Otrježnjenje će doći neminovno kada više ne bude imao ko da puni budžete i finansira rastrošni život bh. vlasti. Pitanje je hoće li za mnoge građane tada biti prekasno.
Kreditni rejting je ostao B 2, ali je izglede sa stabilnih snizila na negativne. To znači da će u BiH sada biti još manje investicija, a moguće je očekivati i da bankarski sektor poveća kamatne stope, što bi još više otežalo situaciju u privredi, upozoravaju ekonomisti.
Razlog ovakve ocjene je nestabilna politička situacija zbog koje je bh. privreda na koljenima, a političari i dalje troše kao da kriza i ne postoji.
Ekonomisti upozoravaju da bi BiH, ukoliko se ne dese velike promjene, mogla ili bankrotirati ili se raspasti.
Od izbora do danas 25000 ljudi ostalo je bez posla samo u Federaciji BiH. U RS je od izbora do danas oko 700 firmi je zatvoreno.
A, političari ni nakon sedam mjeseci nisu u stanju da se dogovore oko formiranja vlasti, makar to bilo u svrhu da se spriječi bankrot, ocjenjuje zastupnik novog saziva federalnog parlamenta Mirza Ustamujić.
"Vlast trenutno postoji samo radi sebe. Kao posljedicu toga imamo 2500 ljudi bez posla do marta. I ono što sam ja mislio da će nakon izbora biti jedan pozitivan udar, da ćemo imati promjene, da ćemo imati razvoj, upošljavanje ljudi", kaže on.
Novi nameti umjesto rešenja
Zastupnica Hafeza Sabljaković pak upozorava da u BiH svakodnevno raste jedino administracija, te da su to, uprkos izbornim obećanjima, jedina nova radna mjesta koja se otvaraju.
"Privreda ne može nositi ovu administraciju. 2006. godine bilo je 5000 zaposlenih, na kraju mandata 2010. bilo ih je 7000", ističe ona.
Na državnom nivou nema vlasti, pa nema ni budžeta, te novac od MMF-a, ali i fondova EU, ne može biti iskorišten.
Ekonomistica Svetlana Cenić analizirala je budžete u BiH i došla do zapanjujućih rezultata:
"Prvo, kad pogledate finansiranje političkih partija i klubova, pa je to strašno pod kojim sve nazivima dolazi. Pa ima npr. za unapređenje rada parlamentarnih, odnosno skupštinskih odbora, mimo odborničke naknade. Dajem konkretno primjer opštine Zvornik: 150 hiljada KM mimo odborničkih naknada za unapređenje rada odborničkih klubova. Postavljam pitanje šta se to unapređuje svake godine i koji rad? I ono gdje zaista i formulišu i bar kažu pravi naziv finansiranje političkih partija, pa evo ako ćemo u Federaciji, jedna mala opština Vogošća 130 hiljada izdvaja za finansiranje političkih partija. Pa to su cifre da, vjerujte mi, glava boli. A na sve to onda kukamo da nam je situacija teška. Pa bar opravdajte novac time što ćete dići glas i tražiti zaista neka prava i za one druge, a ne samo da se to uvek svede na jednu grupaciju koja sarađuje duboko sa vlašću, jedni druge čuvaju, jedni izdvajaju odlukama sredstva za njihov rad, a za uzvrat dobijaju političku podršku, a vidite da BiH tone sve dublje."
Kako su budžeti sve tanji, vlasti, umjesto da rješavaju goruće ekonomske probleme, uvode nove namete građanima.
Bankrot je najblaža varijanta
Tako je u RS povećana stopa poreza i doprinosa, zbog čega je u nekoliko posljednjih mjeseci 700 firmi ugašeno, a oni koji još rade izražavaju bojazan za likvidnost svojih firmi.
Predsjednik Unije poslodavaca RS Ranko Milić kaže da se država odlučila da na najlakši način napuni budžet i razne fondove.
"A, to je natovariti namet postojećim, poznatim privrednim subjektima. Mi nemamo instrumenata da privolimo vlast da sasluša naše zahtjeve, da ih primijeni i učini nešto što bi išlo u prvacu rasterećenja privrede", kaže on.
Negativna ocjena za kreditni rejting u BiH ozbiljno je upozorenje bh. političarima da je krajnje vrijeme da se pozabave ekonomskom situacijom u zemlji, ocjenjuje profesor Vjekoslav Domljan.
"Ja bih to okarakterizirao kao kretanje broda sa tri kapetana. Potrebno je, dakle, da se kapetani dogovore, da se nađe kompromis, da se utvrdi jasan kurs kretanja broda, a to mora biti kretanje ka EU. Nažalost, kao što vidimo, formiranje vlasti na nivou države ne pokazuje da idemo u ovom pravcu. Čak i ako postoji nekad dobra volja, ne znači da nećemo naletjeti na hrid, a bojim se da stvari idu u tom pravcu i da će neki računi za onu potrošnju koju smo već ostvarili, dakle ono što nam je dao MMF, ubrzo doći na naplatu. Dakle, ide u prvacu bankrota", kaže Domjan.
Rektor Sveučilištva/Univerziteta Vitez i Travnik Nikola Grabovac ocjenjuje da je bankrot najblaža varijanta, te da je dragocjeno vrijeme za oporavak ekonomije već izgubljeno.
"Objektivno u ovakavoj situaciji može se desiti raspad države. Ova je godina definitivno izgubljena, dolazi do perioda godišnjih odmora i ljudi po nekakvim starim navikama u tom periodu prilično malo rade. I ono što bi trebalo uraditi sada, objektivno ništa ne može stupiti na snagu prije Nove godine. Pokušavam se ponašati pomalo neobično, pri čemu bih predložio da se barem dogovore političari da se formira jedan ekonomski savjet uži, od svega par ljudi, koji bi probao, neovisno od njihovog političkog ustroja, da rješava ove privredne probleme", kaže Grabovac.
Ekonomisti nude rješenja, međutim političari u BiH, barem do sada, nisu konsultovali stručnjake - smatraju da znaju najbolje.
Otrježnjenje će doći neminovno kada više ne bude imao ko da puni budžete i finansira rastrošni život bh. vlasti. Pitanje je hoće li za mnoge građane tada biti prekasno.
