Sud BiH prihvatio je zahtjev Tužilaštva i produžio ekstradicioni pritvor hrvatskom državljaninu Tihomiru Purdi do konačne odluke o izručenju, a najduže do šest mjeseci.
Procijenjeno je da će postupak odlučivanja o zahtjevu Srbije za njegovim izručenjem potrajati, te da ga neće biti moguće dovršiti do 14. februara, kada ističe privremeni 40-odnevni ekstradicijski pritvor koji mu je ranije određen.
Srbijansko tužilaštvo uputilo je prošlog mjeseca putem međunarodne pravne pomoći zahtjev za izručenjem Purde kojeg tereti za ratni zločin nad Srbima u Vukovaru 1991. godine. Srbiju kao zemlju moliteljicu u ovom slučaju zastupa Tužilaštvo BiH.
„Mi smo ponovili naš prijedlog za određivanjem ekstradicijskog pritvora do trenutka izručenja, ili ne duže od šest mjesci u ovom procesu jer su prestali zakonski osnovi za ranije određen pritvor po tjeralici. Dakle, po službenoj dužnosti smo postupali i pokrenuli taj podnesak o kojem će sud odlučiti naknadno. Tužiteljstvo BiH, bitno je istaći, u ovom predmetu ne odlučuje o krivnji potraživane osobe, niti mi tu osobu optužujemo ili sumnjičimo za krivična djela. Mi ovdje postupamo kao strana u postupku u zahtjevu za međunarodnu pravnu pomoć. Dakle, predložen je pritvor kako bi se osiguralo prisustvo potraživane osobe do konačne odluke suda. Tužiteljstvo BiH ne donosi odluku o zahtjevima za izručenje, tu odluku konačnu donosi sud“, kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Tužilaštvo BiH ranije je procijenilo da, prema dokazima koji su na uvid stigli iz Srbije, nema prepreka za Purdino izručenje Srbiji.
Sam Tihomir Purda, svjedočeći pred Sudom BiH, je rekao da nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret. On je ponovio da je u zarobljeništvu u Srbiji proveo devet mjeseci, od novembra 1991. do maja 1992. godine, kada mu je i iznuđeno priznanje na osnovu kojeg je protiv njega pokrenut krivični postupak i raspisana Interpolova potjernica.
Dokazi bez učinka
Upravo zbog toga što su, kako odbrana tvrdi, dokazi protiv Purde pribavljeni na nezakonit način, zlostavljanjem u srbijanskom logoru, te uz teška kršenja međunarodnih pravnih normi, Purda bi trebao biti pušten na slobodu, kaže advokat Josip Muselimović.
Josip Muselimović„Takvi dokazi u kaznenom pravu ne proizvode nikakav učinak. Ministarstvo pravosuđa Srbije u siječnju ove godine dostavilo je Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske cjelokupan spis na ocjenu i da vidi, sasluša i ustanovi ima li elemenata za krivično gonjenje ili nema. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, kao jedino mjerodavno tužiteljstvo, provelo je sve dokaze, saslušalo je sve svjedoke i zaključilo da nema niti naznaka izvršenja ovog kaznenog djela dakle nema elemenata sumnje. Ako nema elemenata sumnje, nema razloga za dalje zadržavanje gospodina Purde u pritvoru, a pogotovu nema osnova za njegovu ekstradiciju“, navodi Muselimović.
O slučaju Purda razgovaralo se i tokom nedavne posjete bh. Predsjedništva zvaničnom Zagrebu, te je ocijenjeno da je to pitanje suda i pravosuđa a ne politike.
U skladu sa međunarodnim propisima
Tihomira Purdu su u pritvorskoj ćeliji u Zenici nedavno posjetili i nadbiskup vrhbosanaski Vinko Puljić, te dosadašnji zamjenik predsjedavajućeg Paralamentarne komsije za ljudska prava u BiH Ivo Miro Jović.
Bivši paralementarac Jović vjeruje da je slučaj Purda politički, te da Srbija nema dokaza za njegovu krivicu, i dodaje, iako sve podsjeća na slučaj Ganić, nema reakcije u bh. javnosti:
„Apsurd nad apsurdom u mojoj zemlji koja se zove BiH. Zatvara se čovjeka, a samo prije par mjeseci kompletna sarajevska čaršija je zaboravila demonstracije raznih oblika i vrsta i cijele vlaste i nevladinog sektora, uličnih demonstracija kada je Ganić bio u Londonu koji nije vidio ni dana srpskog zatvora, ni logora, koji je sudionikom masakra koji je napravljen nad ljudima, kada član Predsjedništva stavlja sve svoje resurse u ljudskom, financijskom, moralnom i svakom drugom pogledu, na raspolaganje zatočeniku u Lonodnu“, kaže Jović.
Postupanje u ovom slučaju je u skladu sa međunarodnim propisima koje je BiH prihvatila i zbog toga ni na koji način ovim slučajem ne treba manipulisti, ističe zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut.
„BiH ne bi trebala i nije između Srbije i Hrvatske. BiH ima Interpolovu potjernicu, ima predmet, ima zahtjev za izručenje Purde Republici Srbiji. Dakle, BiH postupa u skladu sa svojim međunarodnim obavezama. To, naravno, ne spriječava Srbiju i Hrvatsku da se dogovore na koji će se način rješavati ovi sporni slučajevi. Ja mislim da oni imaju svoje međusobne sporazume i mislim da je čak Republika Hrvatska vezano za slučaj Purda i utvrdila da ne postoji odgovornost. Dakle, ne bi trebali da BiH stavljamo u ulogu nekog arbitra između Srbije i Hrvatske, nego jednostavno položaj BiH treba gledati samo kroz njene međunarodne obaveze. Na kraju-krajeva, sud će donijeti odluku vezano za ekstradiciju, a konačna riječ pripada Ministarstvu pravde“, kaže Arnaut.
Ne želeći da direktno odgovori na pitanje može li odluka ministra biti drugačija od one koju donese sud, Arnaut naglašava da treba sačekati kraj procesa u kojem sud mora uvažiti sve što je stiglo iz Srbije, ali i Hrvatske, i na osnovu tih dokaza
donijeti odluku na koju će zadnju riječ ipak dati bh. ministar pravde.
Procijenjeno je da će postupak odlučivanja o zahtjevu Srbije za njegovim izručenjem potrajati, te da ga neće biti moguće dovršiti do 14. februara, kada ističe privremeni 40-odnevni ekstradicijski pritvor koji mu je ranije određen.
Srbijansko tužilaštvo uputilo je prošlog mjeseca putem međunarodne pravne pomoći zahtjev za izručenjem Purde kojeg tereti za ratni zločin nad Srbima u Vukovaru 1991. godine. Srbiju kao zemlju moliteljicu u ovom slučaju zastupa Tužilaštvo BiH.
„Mi smo ponovili naš prijedlog za određivanjem ekstradicijskog pritvora do trenutka izručenja, ili ne duže od šest mjesci u ovom procesu j
"Predložen je pritvor kako bi se osiguralo prisustvo potraživane osobe do konačne odluke suda“, kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Tužilaštvo BiH ranije je procijenilo da, prema dokazima koji su na uvid stigli iz Srbije, nema prepreka za Purdino izručenje Srbiji.
Sam Tihomir Purda, svjedočeći pred Sudom BiH, je rekao da nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret. On je ponovio da je u zarobljeništvu u Srbiji proveo devet mjeseci, od novembra 1991. do maja 1992. godine, kada mu je i iznuđeno priznanje na osnovu kojeg je protiv njega pokrenut krivični postupak i raspisana Interpolova potjernica.
Dokazi bez učinka
Upravo zbog toga što su, kako odbrana tvrdi, dokazi protiv Purde pribavljeni na nezakonit način, zlostavljanjem u srbijanskom logoru, te uz teška kršenja međunarodnih pravnih normi, Purda bi trebao biti pušten na slobodu, kaže advokat Josip Muselimović.
O slučaju Purda razgovaralo se i tokom nedavne posjete bh. Predsjedništva zvaničnom Zagrebu, te je ocijenjeno da je to pitanje suda i pravosuđa a ne politike.
U skladu sa međunarodnim propisima
Tihomira Purdu su u pritvorskoj ćeliji u Zenici nedavno posjetili i nadbiskup vrhbosanaski Vinko Puljić, te dosadašnji zamjenik predsjedavajućeg Paralamentarne komsije za ljudska prava u BiH Ivo Miro Jović.
Bivši paralementarac Jović vjeruje da je slučaj Purda politički, te da Srbija nema dokaza za njegovu krivicu, i dodaje, iako sve podsjeća na slučaj Ganić, nema reakcije u bh. javnosti:
„Apsurd nad apsurdom u mojoj zemlji koja se zove BiH. Zatvara se čovjeka, a samo prije par mjeseci kompletna sarajevska čaršija je zaboravila demonstracije raznih oblika i vrsta i cijele vlaste i nevladinog sektora, uličnih demonstracija kada je Ganić bio u Londonu koji nije vidio ni dana srpskog zatvora, ni logora, koji je sudionikom masakra koji je napravljen nad ljudima, kada član Predsjedništva stavlja sve svoje resurse u ljudskom, financijskom, moralnom i svakom drugom pogledu, na raspolaganje zatočeniku u Lonodnu“, kaže Jović.
Postupanje u ovom slučaju je u skladu sa međunarodnim propisima koje je BiH prihvatila i zbog toga ni na koji način ovim slučajem ne treba manipulisti, ističe zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut.
„BiH ne bi trebala i nije između Srbije i Hrvatske. BiH ima Interpolovu potjernicu, ima predmet, ima zahtjev za izručenje Purde Republici Srbiji. Dakle, BiH postupa u skladu sa svojim međunarodnim obavezama. To, naravno, ne spriječava Srbiju i Hrvatsku da se dogovore na koji će se način rješavati ovi sporni slučajevi. Ja mislim da oni imaju svoje međusobne sporazume i mislim da je čak Republika Hrvatska vezano za slučaj Purda i utvrdila da ne postoji odgovornost. Dakle, ne bi trebali da BiH stavljamo u ulogu nekog arbitra između Srbije i Hrvatske, nego jednostavno položaj BiH treba gledati samo kroz njene međunarodne obaveze. Na kraju-krajeva, sud će donijeti odluku vezano za ekstradiciju, a konačna riječ pripada Ministarstvu pravde“, kaže Arnaut.
Ne želeći da direktno odgovori na pitanje može li odluka ministra biti drugačija od one koju donese sud, Arnaut naglašava da treba sačekati kraj procesa u kojem sud mora uvažiti sve što je stiglo iz Srbije, ali i Hrvatske, i na osnovu tih dokaza
donijeti odluku na koju će zadnju riječ ipak dati bh. ministar pravde.
