Niko u Bosni i Hercegovini ne zna koliko je tačno donatorskog novca stiglo u zemlju od kraja rata do danas. Također se precizno ne zna koliko je ovog novca utrošeno nenamjenski i završilo u privatnim džepovima. Neki predstavnici nevladinih organizacija tvrdili su i da je riječ o preko 20 milijardi eura, i da su najspornije upravo one koje su u BiH stizale u poratnim godinama.
U državnoj komisiji koja je proteklih sedam mjeseci istraživala šta se događalo s ovim novcem također nemaju precizne podatke. Uspjeli su, naime, da utvrde kako je u BiH ušlo i kako je potrošeno sedam milijardi i 86 miliona konvertibilnih maraka, odnosno skoro četiri milijarde eura.
No, riječ je samo o 30 posto odgovora na upite koje su poslali na 4.000 adresa domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama. Kao posebno značajnu navode činjenicu da su pronašli skriveni izvještaj nekadašnje federalne komisije u kom, prema riječima predsjedavajućeg Sefera Halilovića, postoje dokazi o 1,5 milijardi eura koje su ukradene:
„Pred lice javnosti smo dali dokaze o radu federalne komisije u kojem je bio sakriven ukradenih oko tri milijarde maraka. I skrenuli smo pažnju javnosti na, po našem mišljenju, nepravilnosti, odnosno kriminal koji se dogodio u Merhametu. Sve što smo imali mi smo dali SIPI i Tužilaštvu i očekujemo od njih da nastave raditi svoj posao“, kaže Halilović.
Član komisije Slavko Jovičić još jednom je ponovio da je najveći dio novca od donacija završio u privatnim džepovima. U izvještaju, koji je danas komisija usvojila i koji će se naći pred državnim parlamentom, između ostalog se navode pronevjere novca u dobrotvornom društvu Merhamet:
„Merhamet je vrlo eklatantan primjer. Recimo, 50 miliona maraka - ljudi su kupovali pumpe, u Hrasnici kupili neku pumpu, kupili neka preduzeća, registrovali na tetke, na amidže“, navodi Jovičić.
Pedeset milijardi
Emir Đikić, iz Transparency Internacionala BiH, smatra da se nikada neće utvrditi koliko je tačno novca ušlo u BiH na osnovu donacija, niti kako je, kada i ko nenamjenski trošio ovaj novac:
„Jako je teško utvrditi, posebno onu vrastu pomoći koja je dolazila nezvaničnim kanalima. Znači moguće je utvrditi tačne iznose koje je distribuirala Svjetska banka, Evropska komisija i zemlje donatori. Međutim, za onu vrstu donacija koja je prikupljana privatnim prilozima itd. to je jako teško utvrditi gdje je uopšte otišlo - i da li je uopšte došlo“, kaže Đikić.
Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić više puta je javno upozoravao na nelegalnosti u trošenju novca dobijenog na osnovu donacija. Također se u jednom od izvještaja, koje, između ostalog, potpisuje i ovaj biro navodi da je preko 50 milijardi dolara na osnovu donacija stiglo u BiH:
„Vodio sam tu studiju i naša je procjena da je u pet poslijeratnih godina u BiH ukupna suma donacija za BiH po raznim osnovama bila između 46 i 53 milijarde dolara. Ja govorim o ukupnim donacijama. U pravilu se u to vrijeme donacije nisu niti registrovale. Podsjetiću da je samo od donatorskih konferencija i suma novca koju je korodinirala Svjetska banka skupljena na njima bila preko pet milijardi dolara itd“, ocjenjuj Papić.
Nijedna međunarodna organizacija i institucija nije odgovorila na upit državne komisije o donacijama koje su stizale, prije svega devedesetih, u BiH. Poseban problem predstavlja i preko 200 međunarodnih nevladinih organizacija koje više ne postoje u registirima u BiH.
„Nevladin sektor mislim da je dobio puno više sredstava nego što je prikazano. I ono što me najvše kao građanina ove zemlje i kao čovjeka razočaralo jeste da nismo imali odgovarajuću podršku od predstavnika međunarodnih organizacija i država koje su upućivale donacije ovdje“, kaže član komisije Adem Huskić.
„Približno se vlada sa ciframa od 10 do 20 milijardi dolara. I možete onda to usporediti s ovim izvještajem koji je komisija napravila, gdje je potvrđeno da je ušlo u BiH preko sedam milijardi maraka. To vam je otprilike preko sedam budžeta institucija BiH, i možete misliti da je to ogromna svota novaca za koji se moglo mnogo, mnogo više toga uraditi nego što se uradilo u BiH“, navodi član parlamentarne komisije za istraživanje donatorskih sredstava Mirko Okolić.
Prema podacima Istražne komisije, 98 posto donacija stiglo je u Federaciju BiH, 1,5 posto je dobila Republika Srpska, dok je Distriktu Brčko pripalo 0,5 posto donacija. Značajan dio donacija završio je u privatnim džepovima, ponovili su i u utorak na posednjoj sjednici članovi komisije. Izvještaj će biti upućen državnom Tužilaštvu, Sudu i Državnoj Agenciji za istrage i zaštitu.
U državnoj komisiji koja je proteklih sedam mjeseci istraživala šta se događalo s ovim novcem također nemaju precizne podatke. Uspjeli su, naime, da utvrde kako je u BiH ušlo i kako je potrošeno sedam milijardi i 86 miliona konvertibilnih maraka, odnosno skoro četiri milijarde eura.
No, riječ je samo o 30 posto odgovora na upite koje su poslali na 4.000 adresa domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama. Kao posebno značajnu navode činjenicu da su pronašli skriveni izvještaj nekadašnje federalne komisije u kom, prema riječima predsjedavajućeg Sefera Halilovića, postoje dokazi o 1,5 milijardi eura koje su ukradene:
„Pred lice javnosti smo dali dokaze o radu federalne komisije u kojem je bio sakriven ukradenih oko tri milijarde maraka. I skrenuli smo pažnju javnosti na, po našem mišljenju, nepravilnosti, odnosno kriminal koji se dogodio u Merhametu. Sve što smo imali mi smo dali SIPI i Tužilaštvu i očekujemo od njih da nastave raditi svoj posao“, kaže Halilović.
Član komisije Slavko Jovičić još jednom je ponovio da je najveći dio novca od donacija završio u privatnim džepovima. U izvještaju, koji je danas komisija usvojila i koji će se naći pred državnim parlamentom, između ostalog se navode pronevjere novca u dobrotvornom društvu Merhamet:
„Merhamet je vrlo eklatantan primjer. Recimo, 50 miliona maraka - ljudi su kupovali pumpe, u Hrasnici kupili neku pumpu, kupili neka preduzeća, registrovali na tetke, na amidže“, navodi Jovičić.
Pedeset milijardi
Emir Đikić, iz Transparency Internacionala BiH, smatra da se nikada neće utvrditi koliko je tačno novca ušlo u BiH na osnovu donacija, niti kako je, kada i ko nenamjenski trošio ovaj novac:
„Jako je teško utvrditi, posebno onu vrastu pomoći koja je dolazila nezvaničnim kanalima. Znači moguće je utvrditi tačne iznose koje je distribuirala Svjetska banka, Evropska komisija i zemlje donatori. Međutim, za onu vrstu donacija koja je prikupljana privatnim prilozima itd. to je jako teško utvrditi gdje je uopšte otišlo - i da li je uopšte došlo“, kaže Đikić.
Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić više puta je javno upozoravao na nelegalnosti u trošenju novca dobijenog na osnovu donacija. Također se u jednom od izvještaja, koje, između ostalog, potpisuje i ovaj biro navodi da je preko 50 milijardi dolara na osnovu donacija stiglo u BiH:
„Vodio sam tu studiju i naša je procjena da je u pet poslijeratnih godina u BiH ukupna suma donacija za BiH po raznim osnovama bila između 46 i 53 milijarde dolara. Ja govorim o ukupnim donacijama. U pravilu se u to vrijeme donacije nisu niti registrovale. Podsjetiću da je samo od donatorskih konferencija i suma novca koju je korodinirala Svjetska banka skupljena na njima bila preko pet milijardi dolara itd“, ocjenjuj Papić.
Nijedna međunarodna organizacija i institucija nije odgovorila na upit državne komisije o donacijama koje su stizale, prije svega devedesetih, u BiH. Poseban problem predstavlja i preko 200 međunarodnih nevladinih organizacija koje više ne postoje u registirima u BiH.
„Nevladin sektor mislim da je dobio puno više sredstava nego što je prikazano. I ono što me najvše kao građanina ove zemlje i kao čovjeka razočaralo jeste da nismo imali odgovarajuću podršku od predstavnika međunarodnih organizacija i država koje su upućivale donacije ovdje“, kaže član komisije Adem Huskić.
„Približno se vlada sa ciframa od 10 do 20 milijardi dolara. I možete onda to usporediti s ovim izvještajem koji je komisija napravila, gdje je potvrđeno da je ušlo u BiH preko sedam milijardi maraka. To vam je otprilike preko sedam budžeta institucija BiH, i možete misliti da je to ogromna svota novaca za koji se moglo mnogo, mnogo više toga uraditi nego što se uradilo u BiH“, navodi član parlamentarne komisije za istraživanje donatorskih sredstava Mirko Okolić.
Prema podacima Istražne komisije, 98 posto donacija stiglo je u Federaciju BiH, 1,5 posto je dobila Republika Srpska, dok je Distriktu Brčko pripalo 0,5 posto donacija. Značajan dio donacija završio je u privatnim džepovima, ponovili su i u utorak na posednjoj sjednici članovi komisije. Izvještaj će biti upućen državnom Tužilaštvu, Sudu i Državnoj Agenciji za istrage i zaštitu.
