Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) pokrenulo je istragu protiv državne Komisije za koncesije zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH.
Predmet se odnosi na izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini, na istoku BiH, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Radi se o zajedničkom projektu Republike Srpske i Srbije vrijednom oko 520 miliona eura, u okviru kojeg je većinski vlasnik Srbija.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da "postoji spor u vezi s odlukama o koncesijama u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donio entitet Republika Srpska (RS)".
Tada je naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor.
"Predmet je u radu, vrše se provjere, te je Tužiteljstvo BiH od Komisije za koncesije, kao i Suda BiH, prije nekoliko dana, zatražilo određenu dokumentaciju", rečeno je iz Tužilaštva BiH.
Zbog čega je pokrenut spor pred Ustavnim sudom BiH?
Spor pred Ustavnim sudom pokrenut je nakon što je Vlada RS dodijelila koncesiju za hidroelektrane na rijeci Drini.
Pitanje ustavnosti su postavili poslanici Parlamenta BiH koji smatraju da je gradnja hidroelektrana započeta na državnoj imovini sa kojom entitet RS nema pravo da raspolaže.
Kada Komisija to nije uradila u predviđenom roku, dobila je još šest mjeseci da problem riješi.
"Odluka nije izvršena ni nakon produženja roka, a odluka o neizvršenju, koja se odnosi na izgradnju hidroelektrana, je upućena Tužilaštvu BiH" , potvrdila je za RSE Sevima Sali Terzić, registrar Ustavnog suda BiH.
Projekat "Gornja Drina" podrazumijeva gradnju tri hidroelektrane u gornjem slivu Drine, a potpisali su ga 2020. godine predsjednik Vlade RS Radovan Višković, te premijerka Srbije Ana Brnabić.
Njime je predviđena gradnja tri hidroelektrane, Buk Bijela, Foča i Paunci.
Prema projektu "Gornja Drina", Srbija im 51 posto vlasništva u hidroelektranama, a entitet RS 49 posto.
Izgradnju sve tri hidroelektrane finansiraće Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a.
Kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane Buk-Bijela je položen polovinom 2021. godine.
Vlasti RS ovaj projekat sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojim su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a".
Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom broj U-9-19 u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim, pojasnivši da rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država.
