Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD uvrstio je u ponedjeljak, 26. septembra, na "crnu listu" Dianu Kajmaković, tužiteljicu Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
"Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u BiH", izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD.
Kako je naveo, uvedene mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu BiH, jer se odnose na "osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji".
Ovo je četvrti set mjera koje OFAC poduzima u skladu sa Izvršnom uredbom 14033. Mjere su usmjerene protiv osoba koje su, uz ostalo, odgovorne ili su učestvovala u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.
"Mjere su nastavak su provedbe strategije Sjedinjenih Država za utvrđivanje odgovornosti pojedinaca koji provode destabilizirajuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu. Ove mjere poduzimaju se u vrijeme najozbiljnije političke krize u BiH od 1995. godine jer političari, etno-nacionalisti, i s njima povezane privilegovane mreže nastavljaju podrivati zemlju", saopćio je OFAC.
Kako je navedeno, prilikom osnivanja, pred Tužilaštvo BiH postavljen je niz ciljeva uključujući obezbjeđivanje poštivanja ljudskih prava i vladavine prava u zemlji.
'Primjer korumpiranog državnog tužioca BiH'
Ističe se da Tužilaštvo radi u skladu sa Ustavom i zakonima BiH te se od tužilaca traži da svoje dužnosti vrše bez favorizovanja, pristrasnosti ili predrasuda. Nezavisnost pravosudnog sistema BiH preduslov je vladavini prava.
"Uprkos ovim obavezama u smislu izbjegavanja malverzacija u vršenju dužnosti tužioca, Diana Kajmaković flagrantan je primjer korumpiranog državnog tužioca BiH, povezanog sa kriminalnim organizacijama", kaže se u saopćenju.
Ističe se da su, kao dio širih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci analizirali privatnu komunikaciju vođenu posredstvom kriptovanih aplikacija za razmjenu poruka.
"Kriminalci koji su koristili ovaj kanal komunikacija spominjali su Kajmaković, koja je radila na nekim od istraga u vezi sa ovim aktivnostima. Kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagala prikrivanju dokaza, sprječavanju krivičnog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala blokirati istragu u vezi sa pojedincima iz kriminalnog miljea sa kojima je očigledno sarađivala", kaže se u saopćenju.
Posljedice sankcija
Posljedice uvedene mjere je da sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u.
Propisi OFAC-a generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD ili koji prolaze kroz SAD, a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani, izuzev u slučajevima kada je to dozvoljeno općom ili konkretnom dozvolom OFAC-a.
Državljani SAD mogu se suočiti sa prekršajnim ili krivičnim kaznama za kršenje ovih zabrana.
Kajmaković je, inače, kandidatkinja za glavnog tužioca Tužilaštva BiH, o čemu će biti odlučivano u četvrtak, 29. septembra, na sjednici Podvijeća Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
Disciplinski postupak nakon zahtjeva tužioca
Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV BiH koje imenuje sudije i tužioce u BiH, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ne zna hoće li biti pokrenut disciplinski postupak protiv Kajmaković.
"Vijeće ništa ne može bez zahtjeva ili nadležnog tužioca ili disciplinskog tužioca. Bez tužioca nema suda, odnosno disciplinske komisije”, kazao je Lagumdžija.
Lagumdžija je kazao da je prijedlog Podvijeća za izbor i imenovanja "da niko ne bude preložen za kandidata za izbor glavnog tužioca".
"Stav Podvijeća je da se ide na novi konkurs za glavnog tužioca. Kako će se Vijeće odrediti, vidjet ćemo na sjednici 29. septembra. Ako Vijeće većinski kaže da nije za to da se ide na izbor nekog od kandidata s liste, onda će 10. oktobra biti poznata nova imena kandidata koji ispunjavaju uslove i oni će biti pozvani", kazao je Lagumdžija.
Već formiran predmet
Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH potvrdio je za RSE da Tužilaštvo BiH već ima formiran predmet koji se odnosi na provjeru informacija koje se odnose na Dianu Kajmaković.
"Dva tužioca rade na navedenom predmetu i nastavit će da postupaju u predmetu dok ne donesu tužilačku odluku", kazao je Kajganić.
Kako je kazao, Tužilaštvo ima već formiran od ranije predmet koji se tiče svih osoba u BiH koja su na listama, između ostalih, i Sjedinjenih Američkih Država.
"Tužioci u takvim predmetima provjeravaju i prikupljaju dokaze za koruptivne aktivnosti zajedno sa organima, između ostalog, i Sjedinjenih Američkih država. Tako će se postupiti i u ovom predmetu", kazao je Kajganić.
Ambasada SAD: 'Vrijeme da bh. pravosuđe očisti vlastitu kuću'
Regirajući na uvrštavanje Diane Kajmaković na "crnu listu" OFAC-a, američka ambasada u BiH objavila je na Facebooku kako je to "pravi primjer zašto je na najnižoj razini povjerenje građana u sposobnost bh. pravosudnog sistema da se uhvati u koštac s endemskom korupcijom".
Istaknuto je da je vrijeme da "bh. pravosuđe očisti vlastitu kuću", kao i da ne može biti učinkovito kada "neki od njegovih dužnosnika predstavljaju najgoru zloupotrebu sistema".
Diana Kajmaković nije jedina nositeljica pravosudne funkcije u BiH koja se našla na takozvanoj "crnoj listi" SAD-a.
Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija stavljen je 5. januara ove godine na listu sankcija američkog State Departmenta te mu je zabranjen ulazak u SAD.
Kako je navedeno, Tegeltija je koristeći službeni položaj "učestvovao u koruptivnim radnjama koje su uključivale korištenje političkog uticaja i službenog položaja za ostvarivanje lične koristi".
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 11. aprila listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćeno sedam osoba sa Zapadnog Balkana, a među njima i bivša glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić.
Gordana Tadić je na američku "crnu listu" dospjela, jer je navodno "iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljice za promicanje vlastitih ličnih i porodičnih interesa, te navodno naplatila stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora".
