Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) tvrdi da je sve informacije o slučaju Gordane Tadić, bivše glavne tužiteljice BiH, ali i drugim slučajevima koje treba istražiti, uputila agencijama za provođenje zakona i tužiocima u BiH.
Nakon što je Američki ured za kontrolu strane imovine (OFAC) stavio Gordanu Tadić 11. aprila na tzv. "crnu listu", iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, institucije koja imenuje sudije i tužioce u BiH, su tražili od Američke ambasade u BiH "dodatna saznanja i informacije".
"Pozdravljamo napore zvaničnika u oblasti provedbe zakona i tužilaca u smislu pozivanja na odgovornost onih koji su umiješani u korupciju. Međutim, pravosuđe koje je pod političkim uticajem prečesto opstruiše takve istrage", navodi se u odgovoru Ambasade SAD u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Gordana Tadić jedina je nositeljica pravosudne funkcije koja se našla na takozvanoj "crnoj listi" Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tadić je na američku "crnu listu" dospjela, jer je navodno "iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljice za promicanje vlastitih ličnih i porodičnih interesa, te navodno naplatila stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora".
Šta kažu u VSTV?
Halid Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH), kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako ta institucija, da bi donijela bilo kakvu odluku o potpunom razrješenju Gordane Tadić, čeka da im Ambasada SAD u BiH dostavi "sva dodatna saznanja i informacije koje su bile povod donošenja mjera".
Tadić je trenutno na bolovanju. O tome hoće li i dalje ostati na funkciji tužioca trebalo bi da odluči novi postupak koji može pokrenuti samo Ured disciplinskog tužioca (UDT), tvrdi Lagumdžija za RSE.
"Dakle, on može otvoriti istragu i može predložiti neke mjere disciplinskim komisijama VSTV-a, ali inicijativa mora doći od Ureda disciplinskog tužioca. Ili, može reagovati nadležno tužilaštvo otvaranjem istrage, ili nekih drugih stvari i dostaviti to opet UDT. I onda da idu, opet, prema disciplinskim tužiocima, da se eventualno raspravlja o nekim mjerama prema Gordani Tadić konkretno", kaže Lagumdžija, te dodaje da su za VSTV "ruke vezane".
Iako iz Ambasade SAD u BiH tvrde drugačije, u Tužilaštvu BiH kažu kako još nisu zvanično informisani o uvođenju sankcija Vlade SAD državljanima BiH.
"Imamo saznanja iz medija i sredstava informisanja", stoji u odgovoru za RSE.
Potvrđeno je, međutim, da je Tužilaštvo BiH na instrukciju v.d. glavnog tužioca Milanka Kajganića, početkom godine formiralo predmet u kojem se "vrše provjere za fizičke i pravne osobe iz BiH koje su obuhvaćene međunarodnim sankcijama".
"Tužilaštvo BiH će, svakako, u okviru svojih nadležnosti, zajedno sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, poduzeti aktivnosti ukoliko se utvrdi postojanje elemenata krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine" rečeno je za RSE.
Na potezu Ured disciplinskog tužioca
Osim predsjednika VSTV-a i iz Tužilaštva BiH upućuju na Ured disciplinskog tužioca.
Iz ove institucije na upit RSE o tome jesu li pokrenute bilo kakve aktivnosti koje se tiču sankcija, kao i statusa Gordane Tadić, odgovoreno je da "istražuju konkretne navode o kršenju službenih dužnosti sudija i tužilaca".
Odluka o sankcijama određenim tužiteljici Tadić u značajnoj mjeri bazirana je na disciplinskom postupku koji se protiv nje vodio u predmetu koji je okončan -kažu u Uredu disciplinskog tužioca.
Dodaju i da su suočeni s jedinstvenom situacijom, jer su nositelju pravosudne funkcije prvi put izrečene sankcije druge države, s čime se do sada nisu susretali. Ističu i da to "zahtijeva sveobuhvatan pristup i razmatranje unutar Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine».
"Iz saopštenja Ministarstva finansija i trezora SAD vidljivo je da je odluka o sankcijama određenim tužiteljici Tadić u značajnoj mjeri bazirana na disciplinskom postupku koji se protiv nje vodio u predmetu koji je okončan", ističe se u odgovoru iz Ureda disciplinskog tužioca.
Razlozi za smjenu
Gordana Tadić je u oktobru 2021. godine smijenjena sa pozicije glavne tužiteljice, ali je ostala na funkciji tužioca u državnom tužilaštvu, uprkos tome što su optužbe protiv nje potvrđene i disciplinskim postupkom.
I dok je Američki ured za kontrolu strane imovine u razlozima za sankcije naveo da je "Tadić navodno iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljice za promicanje vlastitih ličnih i porodičnih interesa, te da je navodno naplatila stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora", ovih je optužbi Tadić oslobođena u toku disciplinskog postupka u Bosni i Hercegovini.
U toku prvostepenog postupka u kojoj se odlučivalo o njenoj smjeni, disciplinski tužilac odustao je od tačke koja se odnosi na zloupotrebe koje se tiču naknade za stan.
Disciplinska odgovornost utvrđena je zato što je propustila postupiti u skladu sa relevantnim odredbama pravilnika da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.
Odgovorna je i da je suprotno odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH propustila da pokrene postupak personalnih sigurnosnih provjera uposlenika Tužilaštva BiH.
Ustavni sud BiH je u januaru ove godine odbio apelaciju Tadić kojom je tražila privremenu mjeru obustavljanja provedbe odluke VSTV-a o njenoj smjeni.
Nijedan glavni tužilac BiH bez afere
Od formiranja Tužilaštva BiH, u januaru 2003. godine, niti jedan glavni tužilac do sada nije završio svoj mandat, a da ga nisu pratili skandali i kontroverze.
Prethodnik Gorane Tadić, Goran Salihović, smijenjen je nakon što je protiv njega prvo pokrenut disciplinski postupak, a potom i optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti.
Povod za pokretanje istrage bili su transkripti presretnutih telefonskih razgovora između predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) I člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i novinara Mate Đakovića, u kojima se, navodno, potvrđuje da će istraga protiv Dodika u slučajevima "Pavlović banka", "Bobar banka", i aferi "Zlato" biti obustavljena.
Na loše stanje u pravosuđu BiH upozoravali su i iz EU navodeći svojevremeno i da su spremni obustaviti dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje se realizuje preko Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Ovu instituciju, koja imenuje sudije i tužioce, potresao je i skandal u kome je njegov tadašnji predsjednik Milan Tegeltija bio umiješan u aferu "Potkivanje" nakon čega je u decembru 2020. godine dao ostavku na poziciju predsjednika VSTV-a.
Dovodio se u vezu s koruptivnim radnjama, odnosno da je putem posrednika, inače službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ugovarao klijente kojima je trebalo "ubrzati" predmete u bh. pravosuđu. To je objavljeno u videosnimku.
Tegeltija je oslobođen sumnji, a u slučaju se pojavio kao svjedok.
I Tegeltija, koji je danas savjetnik Milorada Dodika, u januaru ove godinestavljen je na listu sankcija američkog State Departmenta, te mu je zabranjen ulazak u Sjedinjene Države.
Facebook Forum