BiH poslije Dodikovog istupa: Šta to bješe politička komunikacija

U Bosni i Hercegovini ne postoji elementarni nivo političke komunikacije, granica odavno nema, a politički primitivizam i bahatost svakodnevnica su, naročito u vrijeme predizbornih kampanja. Tako više i nije neobično kada predsjednik jednog od bosanskohercegovačkih entiteta, najčešće je to Milorad Dodik, kaže da je država u kojoj živi i zarađuje trula, pa se dan nakon toga pozabavi i susjedima kojima poruči da se ne mogu pitati u njegovoj avliji.

Pitala smo analitičare gdje su granice u političkoj komunikaciji i zabilježili samo neke izjave gore pomenutog Milorada Dodika.

„Bosna je trula zemlja, ionako ne zavređuje da postoji. To je jasno“.

Ovako govori predsjednik Republike Srpske u jeku predizborne kampanje. I to nije prvi put. Milorad Dodik je ovdašnju javnost navikao na svakojake medijske istupe. Ovaj koji smo čuli nije se završio ovako - pokušao je da obrazloži svoj politički stav o državi u kojoj živi, začinivši ga ličnim, ali i vidovnjačkim sposobnostima:

„Očigledno da je Bosna u fazi definitivnog raspada, koji naravno može da traje i duže i brže. A što se mene tiče, dabogda se raspala što je moguće prije.“



Za analitičare nema dvojbe: u Bosni i Hercegovini ne postoji elementarni nivo političke komunikacije, granica odavno nema, a politički primitivizam i bahatost svakodnevnica su, naročito u vrijeme predizbornih kampanja.

„Ono što jeste granica političke komunikacije u BiH je umrlo zajedno sa politikom 1992. godine, a živjeli smo tu političku komunikaciju samo dvije godine od prvih općih izbora do rata. Ono što se dešava danas u javnom prostoru BiH jeste ne politička komunikacija nego potpuno odsustvo svakog oblika komunikacije, dijaloga, tolerancije itd.“ kaže glavna i odgovorna urednica sarajevskog Radija Stari grad Senka Kurt.

„U isto vrijeme kada se negdje vrlo oštro kritikovao govor gospodina Bakira Izetbegovića pred Generalnom skupštinom UN-a kao nešto što je njegov privatni stav, nije jedinstveni, usaglašeni stav iz BiH, imate slučaj da drugi visoki dužnosnik iz BiH isto tako kaže vani da je ona trula zemlja“, navodi Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke.

Političke elite u BiH izrasle su na primitivizmu i najnižim strastima svojih birača i danas se na vlasti održavaju u tom zatvorenom krugu, objašnjva publicista Emir Imamović.

„Ne možete očekivati da neko osvoji vlast tako što će širiti jezik mržnje, pothranjivati predrasude, negirati zločine itd., a onda kao da se odjednom promijeni i postane civiliziran“, podvlači Imamović.

Kampanja bez prestanka

Da predsjednik RS malo mari za kritike kada su njegovi javni istupi u pitanju, potrudio se pokazati svima dan nakon izjave o truloj državi. Dok je susjedna Crna Gora pisala protestnu notu u kojoj stoji da je BiH prekršila međunarodnu konvenciju o prekograničnom uticaju na životnu sredinu zbog toga što je Vlada RS potpisala ugovor o gradnji četiri hidroelektrane na Drini, Milorad Dodik jasno je poručio da ga ne zanimaju ni Vlada BiH, ali ni Crna Gora:

„Nemaju ni Crna Gora ni Savjet ministara BiH nikakve nadležnosti oko toga. To je isključiva nadležnost vlasti RS. Napravljena je studija. Sve ono što radimo, radimo na prostoru RS. A na prostoru RS mi smo suvereni i nikakva Crna Gora neće ni protestnim ni bilo kakvim notama uspjeti da to spriječi.“

Politička zajednica, koja je navikla na svaku vrstu nasilja i u javnoj i u političkoj sferi, ima jedan nasilnički diskurs, objašnjava profesor sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka Asim Mujkić.

„Živimo u takvom društvu ustavno strukturiranom da se uopće ne prepoznaje, pa je ono partikularno, dakle etničko, preuzelo ulogu općeg - i ono, u cilju svoje dalje homogenizacije, naravno da stalno isključuje one druge, one koji nisu po njegovoj mjeri. I onda ćemo imati naravno i takve izjave koje negiraju državu, negiraju narode, koje imaju rasistički prizvuk, koje negiraju zločine itd.“ navodi Mujkić.

„Kod nas predizborna kampanja traje u kontinuitetu. Član Predsjedništva Nebojša Radmanović je meni u jednom intervjuu to lijepo rekao: ’Mi smo taoci svojih birača. Da bi nas podržavali, govorimo ono što hoće da čuju. Da bi ostali uz nas, mi moramo nastaviti govoriti ono što oni hoće da čuju, pa čak i kad u to ne vjerujemo’,“ kaže publicista Emir Imamović.

Da sve bude još apsurdnije, izjave kakva je Dodikova o truloj državi, neće biti kažnjene već nagrađene kod birača. Senka Kurt vjeruje da je riječ o dobro osmišljnoj izbornoj kampanji.

„Ni Dodik ne može sve uvijek sam. Nije on baš takav genije i takav šarlatan da nikad ne predviđa nešto šta će reći. Ja pretpostavljam da njega nekad ponesu malo emocije, pa kad vidite tu masu koja dole urla: ’Mile, Mile’, da vam se otme iz duše ponekad neka suluda rečenica – ’dabogda propalo nešto’. A u ovom momentu je Miloradu Dodiku najmanje u interesu du da propadne BiH. Bez BiH Milorad Dodik nije Milorad Dodik, nego samo jedan sitni političar iz jednog bh. entiteta. Pitam se samo šta će onda Dodik sa svim svojim najbližim prijateljima koje je zaposlio u državnim institucijama. Bez BiH ni njegov Nikola Špirić više nije Nikola Špirić, ni njegova Dušanka Majkić više nije Dušanka Majkić. Dakle, jedino što Miloradu Dodiku preostaje je da moli Boga da BiH ne propadne“, zaključuje Kurt.