Bosna i Hercegovina ne može sama odgovoriti na porast broja izbjeglica i migranata, rečenica je koja se poslijednjih dana često može čuti. Novca nema dovoljno da bi se za više od 9.000 izbjeglica i migranata, koliko ih je od početka godine registrovano u BiH osigurali najosnovniji uslovi.
Prvi milion eura pomoći, bh. vlasti dobile su od Razvojne banke Vijeća Evrope i to za opremanje objekata i smještaj oko 400 osoba u prostore nekadašnje kasarne Ušivak, nedaleko od Sarajeva.
Nakon višednevnih premještanja sa lokacije na lokaciju, 102 osobe, uglavnom izbjegle porodice sa djecom, koji su do sada boravili u jako lošim uslovima u šatorskom naselju u Velikoj Kladuši i Đačkom domu u Bihaću smještene su u hotel Sedra u blizini Cazina. Njihovo zbrinjavanje finansira Evropska unija sa oko 1,5 miliona eura. Nakon što hotel bude u potpunosti renoviran, u njega će biti smješteno oko 200 migranata.
Istovremeno, u Sarajevu je počelo preuređenje bivše kasarne Ušivak, nedaleko od Sarajeva, u koju bi za nekih 20 dana, trebalo biti smješteno oko 400 izbjeglica I migranata. U te svrhe Razvojna banka Vijeća Evrope donirala je milion eura BiH, kojima će raspolagati Međunarodna organizacija za migracije.
“Ova finansijska podrška će zaista pomoći da projekt bude itekako uspješan i to je podrška BiH da riješi problem humanitarne krize i povećanog priliva migranata”, kaže viceguvernerka Razvojne banke Vijeća Evrope, Maria Sanchez-Diebra Alonso.
Pored ovoga, a kako tvrdi ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić na prostoru Federacije BiH dogovoreno je otvaranje tri prihvatna centra za izbjeglice i migrante.
“Dogovorio sam prihvatne centre i u Velikoj Kladuši i u Bihaću, dogovorio sam i danas se kreće sa premještanjem migranata na području Opštine Cazin i dogovaram jedan prihvatni centar koji će biti na prostoru Opštine Bosanski Petrovac”, pojašnjava Mektić
Migrantska kriza za sada je najviše pogodila Unsko-Sanski kanton. Hiljade izbjeglica i migranata boravi na ovom području, blizu granice sa Hrvatskom, u nadi da će ipak uspjeti preći granicu. I dok bh. vlasti, kao jedino rješenje vide preuređenje fabrike Agrokomerc u Velikoj Kladuši, EU zvaničnici odbili su dati potreban novac, uz obrazloženje da se taj objekat nalazi preblizu granice sa EU. Ministar Mektić kaže kako migranti ne mogu ostati u BiH godinama.
“Da mi budemo zemlja u kojoj će se akumulirati ti migranti, to ne. I čak, to sam rekao i Wigemarku, ne gadi mi se žica. Ovih dana ću podnijeti inicijativu za izmjenu Zakona o oružanim snagama BiH i Zakona o odbrani u kojem ću omogućiti da vojska može pomoći graničnoj policiji u zaštiti granice, kada je u pitanju ovaj problem migracija”, kaže Mektić.
Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, više od 9.000 izbjeglica i migranata, od početka godine registrovano je u BiH. Polovina njih još uvijek boravi na području BiH. Većina izbjeglica i migranata zatražila je azil u BiH, međutim tek 800 njih je prihvatilo da ostane i bude smješteno na prostoru BiH kaže zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima, Mirsad Buzar.
“Migranti zapravo ne žele azil, već zloupotrebljavaju sistem međunarodne zaštite. Ukoliko se budu zatvarale granice, prvenstveno mislim na Republiku Hrvatsku, naravno da će BiH morati uložiti dodatne napore da zatvori svoje granice prema susjedima, Srbiji i Crnoj Gori”, smatra Buzar.
Za većinu migranata, BiH je zemlja tranzita u njihovoj namjeri da dođu do zemalja Evropske Unije. Trenutno je sada oko 4.000 izbjeglica i migranata na neki način zaglavljeno u BiH, jer Republika Hrvatska ne dopušta da pređu granicu i tako se domognu Evrope. Taj vakuum za BiH postaje neizdrživ tvrdi član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić.
“Jedino realno rješenje jeste veća kontrola granice. Mi živimo u zemlji u kojoj ljudi kod nas nisu u stanju obezbijediti normalne uslove za život, a kamo li još da budu u stanju da brinu o migrantima. Evropa mora shvatiti da ne možemo pristati da se sva njihova pomoć svede na to da oni koji su tu, tu i ostanu, i da se daje novac za tu svrhu. Neke druge zemlje su to veoma brzo i efikasno riješile i sada se postavlja pitanje zašto je ovo sada uopšte nova ruta”, pita se Ivanić.
Istovremeno, Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća najavio je da će 50 vijećnika i većina općinskih načelnika iz Krajine u četvrtak održati mirni protest ispred zgrade Institucija BiH zbog migrantske krize.
“Mi u Sarajevo idemo zato što nadležne agencije Ministarstva sigurnosti ne rade svoj posao i zbog toga svi ti problemi nastaju. Mi ovo rješavamo sada zato što moramo, a nama svaki dan dolazi od 30 do 50 novih migranata u Bihać”, objašnjava Fazlić.
Sredinom augusta Predsjedništvo BiH će također raspravljati o tome kako pooštriti kontrolu na granicama sa susjednim državama Srbijom i Crnom Gorom, odakle izbjeglice i migranti ulaze u BiH.
Facebook Forum