Šta će se desiti ukoliko u Republici Srpskoj bude usvojen novi zakon koji predviđa geološka istraživanja, a koje predlaže tamošnja vlast?
Odgovor se nalazi u novom nacrtu zakona prema kojem će investitori moći da iskopaju legalno, na primjer, do 500 šlepera uglja i to bez saglasnosti lokalne zajednice i bez studije uticaja na okolinu.
Ukoliko se zakon donese, prihod na iskopanom uglju u tom slučaju bi bio 1.400.000 konvertibilnih maraka (nešto više od 700.000 evra) po trenutnoj cijeni uglja po kojoj se izvozi iz Bosne i Hercegovine.
Nacrt zakona bi trebao biti razmatran ove sedmice u Skupštini RS.
No, i prije skupštinskog zasjedanja, građani i ekološka udruženja strahuju da će se predloženim rješenjima otvoriti put "zloupotrebama" rudnih bogatstava u ovom bh. entitetu.
U entitetskoj Vladi, koja je predlagač, nacrt zakona objašnjavaju na način "da u lokalnim zajednicama nema dovoljno stručnih lica koja mogu odlučivati o istraživanjima".
U RS trenutno je u toku devet istraživanja potencijalnih nalazišta mineralnih ruda poput uglja, željeza ili litijuma, prema Katastru odobrenih istražnih prostora i odobrenih eksploatacionih polja u RS.
Šta stoji u Nacrtu zakona?
U odredbama zakona se predviđa da investitor smije za analizu da iskopa 50 puta veću količinu rude nego što je to do sada bio slučaj.
Ukinuta je i odredba koja predviđa da je investitor dužan da priloži saglasnost opštine ili grada na čijoj teritoriji se istražuje.
Entitetski premijer Radovan Višković, na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega se postojeći zakon mijenja, kaže kako "država radi istraživanja, da zna sa čime raspolaže".
"Imaju geološke karte, ima i geološki institut koji sve te podatke arhivira. A do same eksploatacije je dug period. Istraživanja ne mogu štetiti nikome i ne mogu biti šteta ili lokalnoj zajednici, niti gradu, niti opštini, niti ljudima koji tamo žive", rekao je Višković.
On, međutim, nije pojasnio zbog čega se povećavaju količine rude potrebne za analizu, niti zašto se ukidaju nadležnosti lokalnih zajednica i studija uticaja na okoliš.
Na ta pitanja nisu odgovorili ni u Ministarstvu energetike i rudarstva RS, koje je predlagač.
Primjeri sa lokaliteta na kojima se vrše istraživanja
Na lokalitetu Bukova kosa kod Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, vrši se istraživanje rude uglja. Mještani tvrde da su od tada izgubili pitku vodu.
Dozvolu za istraživanje rude uglja ima firma "Drvo-Export" iz Teslića.
"Na tom istražnom polju ima izvorište vode. Pored izvorišta mještani imaju bazen za skupljanje vode koju koriste za piće. Kod jedne bušotine, slučajno ili ne, smanjio se dotok vode, pa su počele i restrikcije", kaže za RSE Miroslav Curić, mještanin Velikog Palačinšta.
Zbog restrikcija, vlast u Prijedoru je mještanima obezbijedila dvije cisterne pitke vode.
No, kaže Curić, kada su krenule padavine, voda se zamutila.
"Vi sada kada naspete vodu na česmi, ona je mutna, izvor se zamutio, to više nije za piće", rekao je Curić za RSE.
Od efekata novog zakona strahuju i mještani na obroncima planine Ozren kod Doboja, u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine gdje je odobreno istraživanje srebra, zlata, bakra i pratećih metala.
Tamo odobrena istraživanja do oktobra 2026. godine, prema zvaničnom Katastru istraživanja, ima bijeljinska kompanija "Lykos Balkan Metals".
Slobodan Popović, predsjednik skupštine Ekološkog udruženja "Ozrenski studenac", za RSE podsjeća da je tokom 2022. godine Skupština RS donijela izmjene postojećeg zakona u okviru kojih su lokalne zajednice uključene u proces izdavanja dozvola za istraživanje.
"Zbog toga me čudi da se sada ponovo opštine isključuju iz tog procesa. Mještani Ozrena su odlučni da istraju u svojoj namjeri da se geološka istraživanja teških metala na njihovoj teritoriji zaustave", rekao je Popović za RSE.
Šta kažu ekološka udruženja?
Ekološko udruženje "Eko put" iz Bijeljine se protivi istraživanju litijuma na istoku BiH. Tamo je švicarska kompanija "ArCore AG" nedavno objavila kako je u blizini Lopara, opštini nedaleko od Bijeljine, otkrila velike količine litijuma zbog čega će, kako najavljuju, tražiti od resornog entitetskog ministarstva dozvolu za rudarenje.
"Mislim da se ovim izmenama rudna bogatstva u RS daju investitorima na pladnju i tu je taj najveći problem. Trebamo da se zapitamo da li ijedan rudnik može da donese ekonomski prosperitet i razvoj, ako može, kome može?", kaže za RSE Snežana Jagodić Vujić predsjednica Udruženja "Eko put".
Ona ističe da veliki problem predstavljaju i sama istraživanja upravo zbog načina na koji se to radi, zbog korištenja sumporne kiseline.
"Ona se meša sa vodom, zagreva se na 240 stepeni, pod velikim pritiskom se upumpava u dubinu na kojoj se nalazi rudni materijal. Ovde imamo nesklad između želja rudarskih kompanija širom sveta i vlada koje treba da rade u interesu svoje javnosti, a ne u interesu raznih rudarskih kompanija", navodi Jagodić Vujić.
I u Centru za životnu sredinu, nakon što su analizirali predloženi nacrt zakona o geološkim istraživanjima, ističu da ukidanjem ekoloških obaveza dovodi do eventualnog negativnog uticaja na životnu sredinu, i to prije eksploatacije rude.
Ćutnja u lokalnim zajednicama
Zvaničan stav Saveza opština i gradova Republike Srpske, u kojima vlast u dvije trećine ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), RSE nije dobio.
Za razgovor je bio spreman načelnik Teslića, Milan Miličević, inače lider opozicione Srpske demokratske stranke (SDS).
On za RSE kaže da izmjene ne bi smjele da budu usvojene bez učešća lokalnih zajednica, jer se radi o prirodnim resursima u sastavu opština i gradova.
"Protiv sam, jer smo i do sada imali situaciju da većina koncesija, u stvari, ide preko nadležnog ministarstva i mi ovdje budemo na lokalnom nivou dovedeni pred svršen čin da neko vrši različite vrste istraživanja i eksploatacije. Mislim da niko ne može odgovornije raspolagati prirodnim bogatstvima nego lokalne zajednice. Saglasnost lokalnih zajednica je neophodno, jer stanovništvo najbolje zna šta ih ugrožava", kaže Miličević za RSE.
Uz nacrt zakona o geološkim istraživanjima je predočeno i mišljenje o njegovoj usklađenosti sa propisima Evropske unije, što je praksa uz svaki zakonski akt koji se dostavlja Skupštini RS.
U tom mišljenju se navodi ocjena "neprimjenjivo", jer, kako se ističe, nije ustanovljeno obavezujuće pravo EU koje uređuje tu oblast.
Facebook Forum