Nije bilo nijednog prijedloga o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine na sastanku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH) u ponedjeljak, 29. januara, rečeno je nakon njegovog završetka.
Organizatori (Socijaldemokratska partija BiH, Narod i Pravda i Naša stranka) su prethodno najavili kako su ustavne promjene razlog okupljanja predstavnika političkih partija koje imaju zastupnike i delegate u ovom državnom tijelu.
Za izmjene Ustava BiH potrebna je dvotrećinska većina u državnom parlamentu.
Elmedin Konaković, predsjednik političke partije Narod i Pravda, koja je jedna od organizatora sastanka, izjavio je "da ovo nije bio sastanak gdje su se očekivala konačna rješenja za ustavne reforme".
Staša Košarac iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koja je u vladajućoj koaliciji, rekao je da očekuje da se već na narednoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH "razmatraju teme koje su politički lideri dogovorili 18. januara".
Tada su na privatnom imanju Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, u Laktašima kod Banjalike, predsjednici stranaka, koji čine vladajuću koaliciju u BiH, razgovarali o Izbornom zakonu BiH, najavivši da će u februaru BiH imati izmijenjeni Izborni zakon.
"Izmjene Ustava su ozbiljan političko pitanje. Cijenimo da je Izborni zakon jedno od važnijih pitanja", rekao je Košarac nakon sastanka u Sarajevu.
Sastanak u Sarajevu nakon reakcije Američke ambasade
Poziv za sastanak u Sarajevu su uputili predstavnici Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Naroda i pravde (NIP) i Naše stranke (NS), koje su dio parlamentarne većine u BiH.
Na sastanku su učestvovali i njihovi koalicioni partneri - Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Poziv na sastanak odbile su opozicione političke partije - Stranka demokratske akcije (SDA), Demokratska fronta (DF), Narodni evropski savez (NES), Stranka za BiH (SBiH), Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP), te stranka Za pravdu i red, Nebojše Vukanovića.
Inače, sastanak u Sarajevu je održan nakon što je Američka ambasada u BiH 24. januara reagovala na načelni dogovor vladajuće koalicije u BiH o izbornim promjenama.
Ambasada SAD je na mreži X upozorila da je provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava ključni korak, a jedini legalni način njihovog provođenja su ustavne promjene.
Evropski sud za ljudska prava je prethodno proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku", "Pudarić" i "Kovačević".
Radi se o presudama u kojima se Bosni i Hercegovini nalaže da omogući manjinama kandidovanje za člana Predsjedništva BiH i izbor u Dom naroda Parlamenta BiH.
U Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska".
Ova odrednica onemogućava Jevrejima, Romima i ostalim narodima kandidovanje i biranje za članove Predsjedništva BiH, te izbor u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidovati ili delegirati na te pozicije.
Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
