Građani Doboja i predstavnici lokalne vlasti kažu da još ne znaju na koji način će poplavljenima pomoći entitetske institucije. Vlasti RS najavljuju pomoć iz posebnog fonda solidarnosti. Analitičari kažu da je još uvijek mnogo otvorenih pitanja. Dok obećano ne bude konkretizovano, na terenu samo rijetki obnavljaju uništene domove.
Nakon razorne poplave koja je polovinom prošlog mjeseca u Doboju zahvatila oko 3.500 kuća i stanova, do sada su tek rijetki građani počeli obnovu svojih uništenih domova. Među njima je i Maid Dobrić, u čijem su stanu od 60 kvadrata građevinski radnici postavili podnu glazuru:
„Ostala je samo viseća od kuhinje, ništa više. Ono je sve propalo. Očistili su ovo sukno, metnuli glazuru. A sad ćemo dalje vidjeti šta ćemo. Platio sam 560 maraka tu glazuru“, priča Maid Dobrić.
Majstori rade i u stanu Slavojke Đurđević:
„Zidove smo presvukli u čitavom stanu. A čuli smo prilikom poplave od Vlade: ’Ko može sam, neka on sam.’“, kaže nam jedan od majstora.
U stanu u susjednoj zgradi zatekli smo keramičara Nermina Ibrakovića koji nam je rekao da trenutno svoje stambene prostore obnavljaju oni građani koji imaju ušteđevinu ili nekoga u inostranstvu:
„Ovaj vlasnik stana je čekao nekakve vaučere da mu se tu pomogne, međutim, kćerka je došla iz Kanade i ona financira kompletno izradu ovoga stana“, kaže Ibraković.
Činjenica da se građevinski radnici mogu vidjeti tek u rijetkim kućama i stanovima upućuje na zaključak da mnoge Dobojlije čekaju pomoć koju su obećale entitetske institucije. Narodna skupština Republike Srpske nedavno je usvojila set zakona za prevazilaženje posljedica katastrofalnih majskih poplava, među kojima je i formiranje fonda solidarnosti.
Od prvog jula, kada se očekuje da će ovi zakoni stupiti na snagu, poplavljeni građani bi mogli dobiti jednokratnu novčanu pomoć u obliku vaučera od 5.000 maraka, kazala je predsjednica entitetske Vlade Željka Cvijanović:
„To je, zapravo, platna kartica, mi je samo zovemo vaučer - i moći će isto tako ukoliko se za to steknu uslovi, a nadamo se da hoće kad se završe pregovori sa bankama, da plaćaju i svoje rate kredita“, pojašnjava premijerka.
Bez povjerenja u vlast
Vlasnici poplavljenih kuća i stanova Petar Stanojević i Mustafa Kovačević kažu da im još uvijek nejasno na koji način će na terenu biti realizovana pomoć koju je obećala entitetska Vlada.
„Nemam pojma šta hoće i kako hoće. Bez suve love - kako će to, ko će platiti materijal, ko će raditi. Čekam tu pomoć da prvo omalterišem, pa ćemo onda dalje“, kaže Petar Stanojević.
„Trebalo bi to pomoći ljudima, ali da ljudi idu tamo gdje ima robe, a ne da on meni uslovljava kupi ovdje, kupi ondje. Evo u Sarajevu ću sebi kupiti televizor ako mi je jeftiniji nego u Doboju. Ako će meni neko dati 5.000 maraka – evo ti 5.000 maraka i dođi, opravdaj pare gdje si ih potrošio - i ništa drugo. A ovako dadne ti i idi kupi od Pere Perkovića ili Mustafe Kovačevića, to meni izgleda puno naštimano“, dodaje Mustafa Kovačević.
Slično razmišlja većina Dobojlija kojima je vodena bujica uništila sve što su decenijama stvarali.
"Živim u kancelariji od firme. Sve je uništeno – i stolarija i podovi i zidovi, nemam kupatila. Ni u šta ne vjerujem. Ne mogu vjerovati", kategoričan je Milorad Pavlović.
Na pitanje zašto Pavlović odgovara:
"Zato što je to takva vlast. Tako je ja shvatam. To je moje mišljenje i imam pravo na to."
"Ako dobijemo, možda će nam nešto pomoći. Ili će to neko drugi iskoristiti. Ako bude neko uzimao nama proviziju, što je rekao jedan ekonomista, ako nam budu uzimali PDV 17 posto, onda nam nije dao 5.000 maraka, nego manje“, navodi Savo Marković.
Šta mogu očekivati građani, još ne znaju ni predstavnici gradske vlasti u Doboju.
„I mi jedva čekamo da ta aktivnost bude dovedena do finiša i da naši građani dobiju bilo kakvu finansijsku pomoć“, tvrdi zamjenik gradonačelnika Dragan Vasilić.
„Vladinim mjerama, znači podzakonskim aktima, uredbama biće, koliko sam ja informiran, određeno detaljno kako će se ta sredstva dodjeljivati građanima“, pojašnjava pravnik Mato Kulaš.
I ekonomski analitičar Damir Miljević kaže da su najavljeni mehanizmi pomoći jos uvijek nedefinisani:
„Tako da smo trenutno u situaciji da se ne zna ni koja će tehnika ni tehnologija biti, iz kojih izvora će se to dijeliti - jer u fondu još uvijek nema novca. Iz svega ovoga očite su dvije stvari. Jedna stvar da će podjela tih do 5.000 KM da traje, i to jako dugo da traje jer novca na gomili nema. I ono što trenutno ne znamo, odnosno što ne zna ni Vlada RS, da li će se to raditi po nekim prioritetima, ili će se ići po sistemu da se onoliko koliko se ima podijeli svima“, konstatuje Miljević.
Nakon razorne poplave koja je polovinom prošlog mjeseca u Doboju zahvatila oko 3.500 kuća i stanova, do sada su tek rijetki građani počeli obnovu svojih uništenih domova. Među njima je i Maid Dobrić, u čijem su stanu od 60 kvadrata građevinski radnici postavili podnu glazuru:
„Ostala je samo viseća od kuhinje, ništa više. Ono je sve propalo. Očistili su ovo sukno, metnuli glazuru. A sad ćemo dalje vidjeti šta ćemo. Platio sam 560 maraka tu glazuru“, priča Maid Dobrić.
Majstori rade i u stanu Slavojke Đurđević:
„Zidove smo presvukli u čitavom stanu. A čuli smo prilikom poplave od Vlade: ’Ko može sam, neka on sam.’“, kaže nam jedan od majstora.
U stanu u susjednoj zgradi zatekli smo keramičara Nermina Ibrakovića koji nam je rekao da trenutno svoje stambene prostore obnavljaju oni građani koji imaju ušteđevinu ili nekoga u inostranstvu:
„Ovaj vlasnik stana je čekao nekakve vaučere da mu se tu pomogne, međutim, kćerka je došla iz Kanade i ona financira kompletno izradu ovoga stana“, kaže Ibraković.
Činjenica da se građevinski radnici mogu vidjeti tek u rijetkim kućama i stanovima upućuje na zaključak da mnoge Dobojlije čekaju pomoć koju su obećale entitetske institucije. Narodna skupština Republike Srpske nedavno je usvojila set zakona za prevazilaženje posljedica katastrofalnih majskih poplava, među kojima je i formiranje fonda solidarnosti.
Od prvog jula, kada se očekuje da će ovi zakoni stupiti na snagu, poplavljeni građani bi mogli dobiti jednokratnu novčanu pomoć u obliku vaučera od 5.000 maraka, kazala je predsjednica entitetske Vlade Željka Cvijanović:
„To je, zapravo, platna kartica, mi je samo zovemo vaučer - i moći će isto tako ukoliko se za to steknu uslovi, a nadamo se da hoće kad se završe pregovori sa bankama, da plaćaju i svoje rate kredita“, pojašnjava premijerka.
Bez povjerenja u vlast
Vlasnici poplavljenih kuća i stanova Petar Stanojević i Mustafa Kovačević kažu da im još uvijek nejasno na koji način će na terenu biti realizovana pomoć koju je obećala entitetska Vlada.
„Nemam pojma šta hoće i kako hoće. Bez suve love - kako će to, ko će platiti materijal, ko će raditi. Čekam tu pomoć da prvo omalterišem, pa ćemo onda dalje“, kaže Petar Stanojević.
„Trebalo bi to pomoći ljudima, ali da ljudi idu tamo gdje ima robe, a ne da on meni uslovljava kupi ovdje, kupi ondje. Evo u Sarajevu ću sebi kupiti televizor ako mi je jeftiniji nego u Doboju. Ako će meni neko dati 5.000 maraka – evo ti 5.000 maraka i dođi, opravdaj pare gdje si ih potrošio - i ništa drugo. A ovako dadne ti i idi kupi od Pere Perkovića ili Mustafe Kovačevića, to meni izgleda puno naštimano“, dodaje Mustafa Kovačević.
Slično razmišlja većina Dobojlija kojima je vodena bujica uništila sve što su decenijama stvarali.
"Živim u kancelariji od firme. Sve je uništeno – i stolarija i podovi i zidovi, nemam kupatila. Ni u šta ne vjerujem. Ne mogu vjerovati", kategoričan je Milorad Pavlović.
Na pitanje zašto Pavlović odgovara:
"Zato što je to takva vlast. Tako je ja shvatam. To je moje mišljenje i imam pravo na to."
"Ako dobijemo, možda će nam nešto pomoći. Ili će to neko drugi iskoristiti. Ako bude neko uzimao nama proviziju, što je rekao jedan ekonomista, ako nam budu uzimali PDV 17 posto, onda nam nije dao 5.000 maraka, nego manje“, navodi Savo Marković.
Šta mogu očekivati građani, još ne znaju ni predstavnici gradske vlasti u Doboju.
„I mi jedva čekamo da ta aktivnost bude dovedena do finiša i da naši građani dobiju bilo kakvu finansijsku pomoć“, tvrdi zamjenik gradonačelnika Dragan Vasilić.
„Vladinim mjerama, znači podzakonskim aktima, uredbama biće, koliko sam ja informiran, određeno detaljno kako će se ta sredstva dodjeljivati građanima“, pojašnjava pravnik Mato Kulaš.
I ekonomski analitičar Damir Miljević kaže da su najavljeni mehanizmi pomoći jos uvijek nedefinisani:
„Tako da smo trenutno u situaciji da se ne zna ni koja će tehnika ni tehnologija biti, iz kojih izvora će se to dijeliti - jer u fondu još uvijek nema novca. Iz svega ovoga očite su dvije stvari. Jedna stvar da će podjela tih do 5.000 KM da traje, i to jako dugo da traje jer novca na gomili nema. I ono što trenutno ne znamo, odnosno što ne zna ni Vlada RS, da li će se to raditi po nekim prioritetima, ili će se ići po sistemu da se onoliko koliko se ima podijeli svima“, konstatuje Miljević.
