I ponovljena rasprava o sanaciji štete nakon poplava u Predstavničkom domu Parlamenta BiH pokazala je nesposobnost i podijeljenost bh. političara. Ni mjesec dana od kada su se rijeke izlile i uzrokovale nezapamćene poplave, vlasti na državnom nivou nemaju odgovora kada i kako obnoviti srušene domove, i kako rasporediti sredstva nakon donatorske konferencije. Mjere koje su donesene su neprimjenive, a saradnja između institucija gotovo da i ne postoji, zaključili su poslanici.
Preliminarni podaci Ujedinjenih naroda i Evropske unije o šteti nastaloj nakon poplava očekuju se 18. juna. A o onome što su vlasti na državnom nivou uradile tokom katastrofe raspravljalo se u Predstvaničkom domu Parlamenta BiH. Smatrajući da je neodgovorno govoriti o razmjerama nastale štete, predsjedavjući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda poslanicima je kratko obrazložio:
„O razmjeri ove katastrofe u smislu egzaktnih pokazatelja u ovom trenutku je nemoguće i neodgovorno govoriti. Ipak, svim nam je jasno da su štete ogromne i da će obnova biti dugotrajan proces, koji, bez svake sumnje, prevazilazi realne mogućnosti naše BiH.“
No ni poslanici, ni predsjedavajući Bevanda nisu smatrali neodgovornim što Vijeće ministara BiH u jeku poplava nije proglasilo vanredno stanje, tako da to nisu ni pomenuli. Tek su ovlaš konstatovali da koordinacijsko tijelo nije najbolje funkcionisalo. A koordinacijsko tijelo na državnom nivou, iako je trebalo, nije se nijednom sastalo. No predsjedavajući je poslainicima poručio:
„Vijeće ministara BiH je imalo aktivan odnos u datoj situaciji i uprkos pojedinim nastojanjima da se to minimizira i da se tim naporima daju druga uloga i karakter, mi smo djelovali u okviru ustavnih i zakonskih nadležnosti.“
O zaključcima Vijeća Ministara BiH, poslanik Srpske demokratske stranke Aleksandara Pandurević je rekla:
„Stavovi Savjeta ministara više govore o tom da se uzdamo u druge, da se uzdamo u donacije, a da se mnogo manje uzdamo u sebe i u ono što zaista mi možemo uraditi.“
U ovih mjesec dana ministarstva su radila svako za sebe, neka malo više i konkertnije, a neka bez cilja i prvaca. Uglavnom, malo su međusobno sarađivali. Na ovu činjenicu ukazao je Ante Domazet, poslanik Socijaldemokratske partije. Domazet smatra da mjere koje su donesene nisu primjenjive:
„Mi se svodimo u ulogu jednog nemoćnog subjekta koji će reći kakve su bile štete i tražiti finansijska sredstva. Pa gdje je prijedlog kako ćemo mi iznijeti naš koncept obnove?“
Najoštriji tokom rasprave bio je stranački kolega predsjedavajućeg Vijeća ministara, poslanik Niko Lozančić. Osvrnuo se na smještaj onih koji su U poplavama izgubili svoje domove, jer Lozančić tvrdi da niko u BiH nema program zbrinjavanja novih izbjeglica:
„Imamo 50.000 novih izbjeglica u BiH, a ni one od prije 20 godina nismo zbrinuli. A kako smo krenuli zbrinjavati ove, plašim se da će i njima trebati 20 godina da se vrate u svoje kuće.“
Za juli mjesec planirana je velika donatorska konferencija. Vlasti BiH je dočekuju nespremno. Ponovo Niko Lozančić:
„Čuo sam sinoć u izjavi za televiziju predsjedatelja Vijeća ministara da je na ovom računu, državnom - da ga tako nazovem, skupljeno oko 700.000 konvertibilnih maraka. Ali ako mislimo ponovo na emocije hvatati svijet, koji će pohrliti ovdje, pa dati nam pare za našu sirotinju, a mi nismo spremni ništa uraditi za to, grdno se varamo. Bolje onda da ne organiziramo i tu donatorsku konferenciju da se ne brukamo.“
Mirsad Đugum, poslanik Radončićevog Saveza za bolju budućnost:
„Nadam se da nikome neće pasti na pamet da broji koliko je poplavljeno bošnjačkih, srpskih, hrvatskih ili ostalih kuća. Nadam se da nemamo potrebe to, nego svakom građaninu trebamo pomoći.“
Dušanka Majkić, poslanik Dodikovog SNSD-a kaže:
„Savjet ministara nam je na jednom mjestu rekao da je formiran radni tim koji treba da se bavi načinom na koji će se izvršiti raspodjela pomoći koja stigne po osnovu donacija. I misle da je to pitanje svih pitanja. I kao što nismo u stanju jer svaki put imamo problema oko različitih raspodjela u ovoj zemlji, tako će i to biti ključno pitanje jer smo već vidjeli određene političke partije koje su izašle sa jasnim stavovima da se ne može vršiti prema tome koliko je ko stradao od entiteta, nego svako ima svoj prijedlog kako bi to izgledalo. I spotičemo se odmah na prvoj stepenici - bez obzira koliko novca dobili iz donacija, to će još goru poruku poslati kad se bude vidjelo da se mi o tome ne možemo dogovoriti.“
Preliminarni podaci Ujedinjenih naroda i Evropske unije o šteti nastaloj nakon poplava očekuju se 18. juna. A o onome što su vlasti na državnom nivou uradile tokom katastrofe raspravljalo se u Predstvaničkom domu Parlamenta BiH. Smatrajući da je neodgovorno govoriti o razmjerama nastale štete, predsjedavjući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda poslanicima je kratko obrazložio:
„O razmjeri ove katastrofe u smislu egzaktnih pokazatelja u ovom trenutku je nemoguće i neodgovorno govoriti. Ipak, svim nam je jasno da su štete ogromne i da će obnova biti dugotrajan proces, koji, bez svake sumnje, prevazilazi realne mogućnosti naše BiH.“
No ni poslanici, ni predsjedavajući Bevanda nisu smatrali neodgovornim što Vijeće ministara BiH u jeku poplava nije proglasilo vanredno stanje, tako da to nisu ni pomenuli. Tek su ovlaš konstatovali da koordinacijsko tijelo nije najbolje funkcionisalo. A koordinacijsko tijelo na državnom nivou, iako je trebalo, nije se nijednom sastalo. No predsjedavajući je poslainicima poručio:
„Vijeće ministara BiH je imalo aktivan odnos u datoj situaciji i uprkos pojedinim nastojanjima da se to minimizira i da se tim naporima daju druga uloga i karakter, mi smo djelovali u okviru ustavnih i zakonskih nadležnosti.“
O zaključcima Vijeća Ministara BiH, poslanik Srpske demokratske stranke Aleksandara Pandurević je rekla:
„Stavovi Savjeta ministara više govore o tom da se uzdamo u druge, da se uzdamo u donacije, a da se mnogo manje uzdamo u sebe i u ono što zaista mi možemo uraditi.“
U ovih mjesec dana ministarstva su radila svako za sebe, neka malo više i konkertnije, a neka bez cilja i prvaca. Uglavnom, malo su međusobno sarađivali. Na ovu činjenicu ukazao je Ante Domazet, poslanik Socijaldemokratske partije. Domazet smatra da mjere koje su donesene nisu primjenjive:
„Mi se svodimo u ulogu jednog nemoćnog subjekta koji će reći kakve su bile štete i tražiti finansijska sredstva. Pa gdje je prijedlog kako ćemo mi iznijeti naš koncept obnove?“
Najoštriji tokom rasprave bio je stranački kolega predsjedavajućeg Vijeća ministara, poslanik Niko Lozančić. Osvrnuo se na smještaj onih koji su U poplavama izgubili svoje domove, jer Lozančić tvrdi da niko u BiH nema program zbrinjavanja novih izbjeglica:
„Imamo 50.000 novih izbjeglica u BiH, a ni one od prije 20 godina nismo zbrinuli. A kako smo krenuli zbrinjavati ove, plašim se da će i njima trebati 20 godina da se vrate u svoje kuće.“
Za juli mjesec planirana je velika donatorska konferencija. Vlasti BiH je dočekuju nespremno. Ponovo Niko Lozančić:
„Čuo sam sinoć u izjavi za televiziju predsjedatelja Vijeća ministara da je na ovom računu, državnom - da ga tako nazovem, skupljeno oko 700.000 konvertibilnih maraka. Ali ako mislimo ponovo na emocije hvatati svijet, koji će pohrliti ovdje, pa dati nam pare za našu sirotinju, a mi nismo spremni ništa uraditi za to, grdno se varamo. Bolje onda da ne organiziramo i tu donatorsku konferenciju da se ne brukamo.“
Mirsad Đugum, poslanik Radončićevog Saveza za bolju budućnost:
„Nadam se da nikome neće pasti na pamet da broji koliko je poplavljeno bošnjačkih, srpskih, hrvatskih ili ostalih kuća. Nadam se da nemamo potrebe to, nego svakom građaninu trebamo pomoći.“
Dušanka Majkić, poslanik Dodikovog SNSD-a kaže:
„Savjet ministara nam je na jednom mjestu rekao da je formiran radni tim koji treba da se bavi načinom na koji će se izvršiti raspodjela pomoći koja stigne po osnovu donacija. I misle da je to pitanje svih pitanja. I kao što nismo u stanju jer svaki put imamo problema oko različitih raspodjela u ovoj zemlji, tako će i to biti ključno pitanje jer smo već vidjeli određene političke partije koje su izašle sa jasnim stavovima da se ne može vršiti prema tome koliko je ko stradao od entiteta, nego svako ima svoj prijedlog kako bi to izgledalo. I spotičemo se odmah na prvoj stepenici - bez obzira koliko novca dobili iz donacija, to će još goru poruku poslati kad se bude vidjelo da se mi o tome ne možemo dogovoriti.“