Nakon predaje aplikacije za članstvo u EU, kao i u danima koji su prethodili svečanosti u Briselu, reakcije u BiH su podijeljene. Za jedne je to najbolja vijest u posljednjih 20 godina, dok drugi tvrde da se zahtjev za članstvo ne uklapa u realno stanje u BiH.
Međutim, i jedni i drugi se slažu u ocjeni da je ovo tek početak teškog puta do kandidatskog statusa, a zatim i članstva u EU.
Sedamnaest godina nakon što je na Zapadnom Balkanu počeo proces stabilizacije i pridruživanja, BiH je podnijela zahtjev za članstvo, ostajući daleko iza ostalih zemalja u okruženju. Pa ipak, ovaj prvi vidljivi napredak na putu integrisanja, prati tišina ili osporavanje aplikacije. Stoga podsjećamo na riječi člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića:
BiH predala zahtjev za članstvo u EU
Dobra vijest i za BiH i za EU, zahtjev za članstvo je početak dugog i teškog puta, ekonomske i socijalne reforme se moraju ostvariti, građani BiH a posebno mladi, moraju imati evropsku perspektivu.“
Ovo su najčešće izgovorene riječi na prigodnoj svečanosti u Briselu, tokom koje je predsjedavajući bh. Predsjedništva, Dragan Čović, u ime BiH predao aplikaciju za članstvo u EU. Time je put pridruživanja, dug skoro dvije decenije, konačno dobio najvidljiviji rezultat.
Čović je ponovio kako je aplikacija vjerodostojna, uprkos osporavanjima iz BiH, te da su ispunjeni uslovi koje je EU stavila pred BiH.
“Uvjeren sam da ćemo vrlo skoro dobiti i vaše pozitivno mišljenje koje će nam biti opredjeljenje da idemo ka putu kandidatskog statusa već iduće godine”, rekao je Čović.
Opširnije u tekstu BiH predala zahtjev za članstvo u EU
„U javnom nastupu više je kritika iz BiH, nego od bilo koje evropske zemlje. Kao da se svaka stvar, pa i ova, koja bi trebala biti korisna svima, stavlja pod upitnik. Najmanje mi, unutar BiH, imamo razloga da ospravamo kredibilnost aplikacije“, poručio je Ivanić.
Ako se uporedi vrijeme podnošenja zahtjeva za članstvo u regionu, Bosna i Hercegovina zaostaje za Slovenijom skoro dvadeset godina, za Hrvatskom trinaest, za Srbijom sedam, a za Crnom Gorom šest godina. Ozbiljan zastoj se desio i kod stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan u junu 2008. ali je, zbog neispunjenih uslova na snagu stupio tek u junu 2015. Ali, BiH sada ima pravu priliku da popravi utisak, jer slijedi mukotrpan i težak posao kako bi zemlja dokazala da ispunjava uslove za kandidatski status.
„Mi nemamo alternative i koliko god taj put bio težak, ne postoji neki drugi osim apsolutnog nerada, kao što je bio slučaj možda i do sada. Znači, taj put koji slijedi je put reformi, jer ovoj zemlji su reforme itekako potrebne, itekako bitne. Pitanje benefita i pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine jeste i provođenje reformi, a provođenje reformi u najvećem dijelu biće vezano za ekonomsko-socijalnu oblast,u sektoru koji je ustvari i najbitniji i najosjetljiviji“, naglašava Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije BiH.
Analitičar Evropske inicijativeza stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić posebno izdvaja procjenu da bi BiH mogla dobiti status kandidata do kraja 2017.godine.
„Da bi do toga došlo, potrebno je da se svi u Bosni i Hercegovini, posebno vlasti, mobiliziraju oko toga da ubijede 28 zemalja članica da trenutno BiH nije ništa različita od Srbije, Crne Gore ili Albanije, kada su bile u istom stadiju procesa EU integracija. Znači da je sposobna i spremna da odgovori na upitnik koji će doći i da će taj upitnik, iako je jedan težak zadatak za administraciju i sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, ipak jedan zadatak koji Bosna i Hercegovina može da uradi i koji je važan za budućnost EU integracija. Kroz ovaj proces ćemo saznati gdje se Bosna i Hercegovina nalazi u odnosu na EU standarde i saznaćemo puno stvari koje mi danas, nažalost, u BiH ne znamo“, ističe Ćerimagić.
Aplikaciju za članstvo BiH u EU mora odobriti svih 28 zemalja članica.
Ako odgovor bude pozitivan, BiH će dobiti upitnik sa nekoliko hiljada pitanja na koja mora odgovoriti precizno i jasno. Na osnovu tih odgovora Evropska komisija će utvrditi da li je BiH spremna za status kandidata.
Hronologija odnosa BiH i EU
Ključni događaji u odnosima Bosne i Hercegovine i EU počeli su 1997. godine kada Vijeće ministara EU postavlja političke i ekonomske uslove za razvoj bilateralnih odnosa. Bosni i Hercegovini se pruža mogućnost korištenja autonomnih trgovinskih povlastica.
- U maju 1999. počeo je Proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process- SAP), koji nudi jasnu mogućnost integracije za Bosnu i Hercegovinu kao i ostalih pet zemalja regije zapadnog Balkana u EU.
- U martu 2000. godine objavljena je Mapa puta EU (Road Map), dokument koji je definisao 18 ključnih uslova koje Bosna i Hercegovina treba da ispuni kako bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti (Feasibility Study) za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
- U Sarajevu su 25. novembra 2005. zvanično pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju parafiran 4. decembra 2007, a potpisan 16. juna 2008.
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 1. juna 2015.
Opširnije o ključnim događajima u odnosima BiH i EU možete pročitati OVDJE.
„Ništa neće biti lako ako se politika nastavi voditi u okvirima u kakvima se nastojala voditi do sada. Proces pristupanja EU koji počinje najprije sa ispunjavanjem upitnika, a nakon toga sa procesom monitoringa, je proces koji traži izrazito visoka ekspertna znanja. Današnja politička klasa jednostavno ne zna dovoljno, a postojeća javna uprava, jednostavno, nije sposobna komunicirati sa svojim evropskim partnerima na razini na kojoj se to u pristupnom procesu očekuje. Naime, od zemlje u pristupnom procesu očekuje se da već sada, na neki način, može funkcionirati kao punopravna članica Unije. Zato je izrazito važno da, čim započne taj proces, političke vlasti potraže pomoć tamo gdje je mogu dobiti. Mogu je dobiti među prijateljskim državama u susjedstvu koje su prošle taj proces, prije svega u Hrvatskoj i Sloveniji, koje jako dobro razumiju što se sada od BiH očekuje, ali i u vlastitoj akademskoj zajednici i građanskom društvu“, ističe Davor Gjenero, analitičar iz Zagreba.
Predaju aplikacije BiH pozdravili su i poslanici u Evropskom Parlamentu iz Slovenije i Hrvatske.
“Pozdravljamo aplikaciju, zato što će pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji olakšati i učiniti kvalitetnijim put BiH prema stabilizaciji unutrašnjih odnosa, prema razvoju institucija, a jednako tako doprinijeti stabilnosti i miru u cijelom prostoru Zapadnog Balkana. Za nadati se je da će taj proces biti kvalitetan i brz, da neće biti puno zastoja, kao što je to u nekim drugim slučajevima bilo“, naglasio je Jozo Radoš, hrvatski europarlamentarac.
Nasuprot ovakvim reakcijama, Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH, koja okuplja veliki broj nevladinih organizacija, pozdravlja opredijeljenost stranaka koje čine vladajuću koaliciju na državnom nivou za članstvo u Evropskoj uniji, ali predaju aplikacije vide u drugačijem svjetlu.
„Predaju aplikacije za članstvo u EU smatramo ne izrazom opredijeljenosti već na neki način neozbiljnom političkom igrom koja za cilj ima skretanje pažnje javnosti sa problema s kojima se Bosna i Hercegovina trenutno suočava. Na ovaj način bh. vlasti guraju pod tepih probleme s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Mi ćemo pozvati sve odgovorne institucije da dokažu da njihova evropska opredijeljenost nije samo puka retorika, te da se u što kraćem roku uhvate u koštac sa zaostacima vezanim za obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te neophodne ustavne promjene“, navodi Inela Hadžić iz Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.
I neki drugi analitičari u prvi plan stavljaju namjeru EU da integrira BiH, bez obzira koliko je spremna da ispuni evropske standard, odnosno da napravi izuzetke koje je svojedbono učinila prema Bugarskoj i Rumuniji.
A građani su svjesni da njihov život, a posebno standard, neće se promijeniti nakon podnošenja aplikacije. Na pitanje kada će BiH postati članica EU, odgovaraju ovako:
