„Dobra vijest i za BiH i za EU, zahtjev za članstvo je početak dugog i teškog puta, ekonomske i socijalne reforme se moraju ostvariti, građani BiH a posebno mladi, moraju imati evropsku perspektivu.“
Ovo su najčešće izgovorene riječi na prigodnoj svečanosti u Briselu, tokom koje je predsjedavajući bh. Predsjedništva, Dragan Čović, u ime BiH predao aplikaciju za članstvo u EU. Time je put pridruživanja, dug skoro dvije decenije, konačno dobio najvidljiviji rezultat.
Čović je ponovio kako je aplikacija vjerodostojna, uprkos osporavanjima iz BiH, te da su ispunjeni uslovi koje je EU stavila pred BiH.
“Uvjeren sam da ćemo vrlo skoro dobiti i vaše pozitivno mišljenje koje će nam biti opredjeljenje da idemo ka putu kandidatskog statusa već iduće godine”, rekao je Čović.
Hronologija odnosa BiH i EU
Ključni događaji u odnosima Bosne i Hercegovine i EU počeli su 1997. godine kada Vijeće ministara EU postavlja političke i ekonomske uslove za razvoj bilateralnih odnosa. Bosni i Hercegovini se pruža mogućnost korištenja autonomnih trgovinskih povlastica.
- U maju 1999. počeo je Proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process- SAP), koji nudi jasnu mogućnost integracije za Bosnu i Hercegovinu kao i ostalih pet zemalja regije zapadnog Balkana u EU.
- U martu 2000. godine objavljena je Mapa puta EU (Road Map), dokument koji je definisao 18 ključnih uslova koje Bosna i Hercegovina treba da ispuni kako bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti (Feasibility Study) za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
- U Sarajevu su 25. novembra 2005. zvanično pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju parafiran 4. decembra 2007, a potpisan 16. juna 2008.
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 1. juna 2015.
Opširnije o ključnim događajima u odnosima BiH i EU možete pročitati OVDJE.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je rekao da BiH čeka mnogo posla, kako na planu vanjske politike, tako i na planu sređivanja unutrašnjih prilika, prije svega poboljšanje ekonomske i socijalne situacije.
Ministar vanjskih poslova Holandije, zemlje koja predsjedava Vijećem EU do juna ove godine, Bert Koenders, istakao je činjenicu da je BiH na putu reformi, što je važno za sve njene građane. On je pozdravio usvajanje Reformske agende i Akcionog plana izrazivši nadu da će se zadržati pozitivan reformski kurs. „Rad na Reformskoj agendi je neophodan kako bi EU razmotrila aplikaciju za članstvo u EU”, rekao je Koenders.
Federica Mogherini, evropska komesarka za vanjsku politiku, istakla je da EU računa na BiH, kao i da će EU ovoj zemlji pružiti svaku vrstu pomoći.
“Ovo je snažna poruka za budućnost BiH. Ja se nadam da ćete to uvijek imati u vidu u svim narednim koracima koji vas očekuju. Što se tiče same aplikacije za članstvo, vjerujem da je ovo pravi izbor i da je ovo dobra vijest, ne samo za BiH nego i za Evropu, jer ovo su teška vremena. Ovo je i poruka građanima EU da je naš pristup integracijama i dalje snažan. Možete računati na nas da ćemo raditi sa istom energijom, sa istom posvećenošću, jer imamo zajedničku budućnost na istom kontinentu i kao dio jednog te istog procesa integracija. Nadam se da ćete posao nastaviti idućih mjeseci“, poručila je Mogherini.
Johannes Hahn, evropski komesar za susjedstvo i pregovore o proširenju, pozdravio je usvajanje mehanizma koordinacije, poručivši da građani BiH zaslužuju članstvo u EU.
“Aplikacija je rezultat vrlo aktivnog rada u jednoj godini, i za nas i za BiH, mislim da ono što smo postigli u proteklih nekoliko mjeseci je izvanredno, i posljedica toga je kredibilna aplikaciju. Međutim, to je početak dugog puta, jer nije moguće dostići kakndidatski status u nekoliko mjeseci. I nije samo stvar u tom nego u konkretnoj evropskoj perspektivi i velikoj posvećenosti evropske porodice prema zemljama zapadnog Balkana, uključujući BiH. Njen narod mora imati evropsku perspektivu i zato pozdravljamo ovu aplikaciju. Bitno je da postoji mehanizam koordinacije, što je bio kao jedan od uslova, jer ako to nemamo, onda je teško postići uspjeh. Građani BiH ovo zaslužuju a posebno mlade generacije koje moraju imati evropsku perspektivu. Ovo je početak jednog napornog rada i teškog puta za BiH” , rekao je Hahn.
Nakon svečanosti na kojoj je BiH predala zahtjev za članstvo, predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović je održao press konferenciju na kojoj je između ostalog iznio procjenu da će BiH u narednih godinu do dvije praktično pokazati da joj je mjesto u evropskoj porodici.
Naglasio je da će 2016. biti pravi test za ono što je do sada urađeno.
BiH mora sustići svoje susjede na putu ka EU, te već naredne godine Čović očekuje da BiH stekne status kandidata, a uskoro se nada i novom pozivu.
„Ja sam uvjeren da je naredni korak već u šestom mjesecu poziv za aktiviranje Akcionog plana za NATO.“
Prve reakcije u BiH su oprečne, što je bila karakteristika i perioda do predaje aplikacije.
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović naglašava da je bila presudna politička volja posljednjih mjeseci te da je konačno BiH u Briselu bila predmet, ne problema, nego dio rješenja. „BiH čeka težak put ali put koji nema alternativu. To je put reformi, jer su BiH reforme itekako bitne i od njih ovisi budućnost zemlje“, izjavio je Dilberović.
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH navodi da se aplikacija ne uklapa u realno stanje u BiH. “Pozdravljamo opredijeljenost stranaka koje čine vladajuću koaliciju na državnom nivou za članstvo u Evropskoj uniji, ali predaju aplikacije za članstvo u EU smatramo neozbiljnom političkom igrom kojoj je cilj skretanje pažnje javnosti sa problema s kojima se BiH trenutno suočava", navodi se u saopštenju Inicijative za monitoring evropskih integracija
