S približavanjem ulaska Hrvatske u EU, čime će granica između Bosne i Hercegovine i ove susjedne zemlje postati granica sa Evropskom unijom, intenziviraju se razgovori o dodatnim graničnim prelazima za izvoz hrane životinjskog porijekla iz BiH. Bh. strana zastupa stav da su nedovoljna - za sada - dva odobrena prelaza, koji bi imali sve inspekcijske službe. Međutim, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović upozorava da izgradnja jednog od dva prelaza ozbiljno kasni.
Između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kada ova susjedna zemlja 1. jula ove godine uđe u Evropsku uniju, biće ukinuti brojni granični prelazi – računa se nekoliko stotina, a u funkciji će ostati oko 50 prelaza između dvije zemlje. Posebno su važni prelazi za izvoz roba životinjskog porijekla iz BiH. Za sada je Evropska unija odobrila samo dva - Gradiška i Bijača kod Ljubuškog, kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
„Dva su prelaza za koje je saglasnost dala Evropska unija da se preko njih može vršiti izvoz – to naglašavam – izvoz bh. proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, Gradiška i Bijača. Naravno, i preko drugih prelaza roba biljnog i životinjskog porijekla može ući u Bosnu i Hercegovinu, ali za ulazak u Evropsku uniju to su ova dva prelaza, s tim da je prelaz Gradiška u ovoj fazi jedini registrovan i za izvoz žive stoke, a Bijača nije. Gradiška je, što se tiče osnovne opremljenosti spremna ili će biti spremna do 1.VII, ali je infrastrukturno, mislim na putnu komunikaciju, lokaciju uopšte, vrlo loše postavljena i pitanje novog prelaza čekaćemo vjerovatno ne mjesecima, moguće da su u pitanju godina, dvije, tri. No, to je pitanje za druga ministarstva. To pitanje mora da dobije na značaju jer će pojačanu frekvenciju, mnogo više prometa nego što je to bilo do ove godine, osjetiti ponajviše građani Gradiške, jer prolaze preko sredine grada. Rekao bih da se sve institucije, od lokalnih, republičkih, državnih, moraju uključiti, ali, Gradiška će, uvjeren sam, odgovoriti zadatku, makar i sa ovakvom infrastrukturom koju ima.“
Radovi na prelazu Bijača opasno kasne, upozorava Šarović.
„Pred nama je samo šest mjeseci. Valjda ne mislimo da ćemo Bijaču otvoriti 1.VII! Pretpostavljam da bi to trebalo da se desi nekoliko sedmica ranije i da se kontrolni mehanizmi i sa jedne i sa druge strane u potpunosti uspostave, i fitosanitarna kontrola, i veterinarska kontrola i službe Uprave za indirektno oporezivanje, i granična služba itd. Moje mišljenje je da se na Bijači kasni, ali – ukoliko budemo svi ozbiljni, ukoliko budemo predano radili svaki dan, imamo šansu da stignemo do 1.VII. Ukoliko ne, mislim da bi to bila jedna nevjerovatno teška situacija i kolaps. Sve bi se uključilo prema Gradišci i da ne kažem da bi to poskupilo naš izvoz i imalo neke druge štete“, napominje on.
Službeno je dogovorena uspostava dva granična prelaza sa svim inspekcijskim službama, tzv. BIP-ovi, a bh. strana je i formalno zatražila otvaranje trećeg takvog prelaza u Izačiću, te otvaranje dodatna tri granična prelaza preko kojih će se izvoziti u Hrvatsku, odnosno Evropsku uniju roba biljnog porijekla i na kojima će biti uspostavljena samo fitosanitarna inspekcija. U pitanju su lokacije Županja-Orašje, Vinjani-Gorica i Brgat-Ivanjica. Bruxelles i Zagreb smatraju da to nije potrebno zbog malog protoka roba preko tih prelaza, napominje ministar Šarović.
„Evropska komisija kada je donosila ovu odluku imala je na umu obim roba koje mi izvozimo u Evropsku uniju, uključujući robe koje izvozimo u Hrvatsku, a za koje smo dobili EU broj i mogućnost da ga izvozimo. Kada su to analizirali, njihovo je mišljenje bilo da za taj obim roba i s obzirom da nismo uznapredovali u povećanju sigurnosnih standarda pa da i ono što izvozimo u Hrvatsku možemo izvoziti i sutra, odnosno nakon 1.VII 2013. godine, oni su procijenili da je u ovom trenutku dovoljno dva prelaza za izvoz roba biljnog i životinjskog porijekla.“
Obim međusobne razmjene između Bosne i Hercegovine i Evropske unije bio je šest milijardi eura, a sa Hrvatskom oko dvije milijarde eura, kaže Šarović.
„To govori da smo se mi fokusirali na hranu, poljoprivredu, robu biljnog i životinjskog porijekla, ali ponekad neopravdano zanemarujemo druge grane industrije koje su u ovom proteklom periodu dostigle odgovarajuće standarde i već izvoze u Evropsku uniju. Taj obim od šest milijardi znači da tri i po milijarde uvozimo roba iz Evropske unije, a dvije i po milijarde izvozimo, što je, rekao bih, dobar omjer. Na ovo treba dodati trgovinu sa Hrvatskom, koja je nešto nepovoljnija u ovim odnosima uvoza i izvoza. I tačno je: mi smo priliku propustili proteklih godina. Rekao bih da se ne radi o jednoj godini, dvije godine, nekoliko godina da smo mogli jednim laganim tempom da sve te standarde dostignemo, da usvojimo evropsko zakonodavstvo odnosno ključne direktive, posebno u oblasti poljoprivrede, i da sada lagodnije dočekamo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Ovako, sada su nam važne i sedmice i mjeseci. U ogromnom smo zaostatku. Taj zaostatak se mjeri godinama, ali ja sam, bez obzira na sve to, optimista i mi u našem ministarstvu ćemo iskoristiti svaki mjesec da neke stvari dostignemo. Nećemo sve moći dostići u 2013. godini jer tih šest mjeseci će da prođe vrlo brzo, ali ćemo nastojati da radimo i predano i maksimalno, zajedno naravno sa drugima, i da bar za jedan broj proizvoda pokušamo da obezbijedimo prolaz na evropsko tržište.“
Između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kada ova susjedna zemlja 1. jula ove godine uđe u Evropsku uniju, biće ukinuti brojni granični prelazi – računa se nekoliko stotina, a u funkciji će ostati oko 50 prelaza između dvije zemlje. Posebno su važni prelazi za izvoz roba životinjskog porijekla iz BiH. Za sada je Evropska unija odobrila samo dva - Gradiška i Bijača kod Ljubuškog, kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
„Dva su prelaza za koje je saglasnost dala Evropska unija da se preko njih može vršiti izvoz – to naglašavam – izvoz bh. proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, Gradiška i Bijača. Naravno, i preko drugih prelaza roba biljnog i životinjskog porijekla može ući u Bosnu i Hercegovinu, ali za ulazak u Evropsku uniju to su ova dva prelaza, s tim da je prelaz Gradiška u ovoj fazi jedini registrovan i za izvoz žive stoke, a Bijača nije. Gradiška je, što se tiče osnovne opremljenosti spremna ili će biti spremna do 1.VII, ali je infrastrukturno, mislim na putnu komunikaciju, lokaciju uopšte, vrlo loše postavljena i pitanje novog prelaza čekaćemo vjerovatno ne mjesecima, moguće da su u pitanju godina, dvije, tri. No, to je pitanje za druga ministarstva. To pitanje mora da dobije na značaju jer će pojačanu frekvenciju, mnogo više prometa nego što je to bilo do ove godine, osjetiti ponajviše građani Gradiške, jer prolaze preko sredine grada. Rekao bih da se sve institucije, od lokalnih, republičkih, državnih, moraju uključiti, ali, Gradiška će, uvjeren sam, odgovoriti zadatku, makar i sa ovakvom infrastrukturom koju ima.“
Radovi na prelazu Bijača opasno kasne, upozorava Šarović.
„Pred nama je samo šest mjeseci. Valjda ne mislimo da ćemo Bijaču otvoriti 1.VII! Pretpostavljam da bi to trebalo da se desi nekoliko sedmica ranije i da se kontrolni mehanizmi i sa jedne i sa druge strane u potpunosti uspostave, i fitosanitarna kontrola, i veterinarska kontrola i službe Uprave za indirektno oporezivanje, i granična služba itd. Moje mišljenje je da se na Bijači kasni, ali – ukoliko budemo svi ozbiljni, ukoliko budemo predano radili svaki dan, imamo šansu da stignemo do 1.VII. Ukoliko ne, mislim da bi to bila jedna nevjerovatno teška situacija i kolaps. Sve bi se uključilo prema Gradišci i da ne kažem da bi to poskupilo naš izvoz i imalo neke druge štete“, napominje on.
Službeno je dogovorena uspostava dva granična prelaza sa svim inspekcijskim službama, tzv. BIP-ovi, a bh. strana je i formalno zatražila otvaranje trećeg takvog prelaza u Izačiću, te otvaranje dodatna tri granična prelaza preko kojih će se izvoziti u Hrvatsku, odnosno Evropsku uniju roba biljnog porijekla i na kojima će biti uspostavljena samo fitosanitarna inspekcija. U pitanju su lokacije Županja-Orašje, Vinjani-Gorica i Brgat-Ivanjica. Bruxelles i Zagreb smatraju da to nije potrebno zbog malog protoka roba preko tih prelaza, napominje ministar Šarović.
„Evropska komisija kada je donosila ovu odluku imala je na umu obim roba koje mi izvozimo u Evropsku uniju, uključujući robe koje izvozimo u Hrvatsku, a za koje smo dobili EU broj i mogućnost da ga izvozimo. Kada su to analizirali, njihovo je mišljenje bilo da za taj obim roba i s obzirom da nismo uznapredovali u povećanju sigurnosnih standarda pa da i ono što izvozimo u Hrvatsku možemo izvoziti i sutra, odnosno nakon 1.VII 2013. godine, oni su procijenili da je u ovom trenutku dovoljno dva prelaza za izvoz roba biljnog i životinjskog porijekla.“
Obim međusobne razmjene između Bosne i Hercegovine i Evropske unije bio je šest milijardi eura, a sa Hrvatskom oko dvije milijarde eura, kaže Šarović.
„To govori da smo se mi fokusirali na hranu, poljoprivredu, robu biljnog i životinjskog porijekla, ali ponekad neopravdano zanemarujemo druge grane industrije koje su u ovom proteklom periodu dostigle odgovarajuće standarde i već izvoze u Evropsku uniju. Taj obim od šest milijardi znači da tri i po milijarde uvozimo roba iz Evropske unije, a dvije i po milijarde izvozimo, što je, rekao bih, dobar omjer. Na ovo treba dodati trgovinu sa Hrvatskom, koja je nešto nepovoljnija u ovim odnosima uvoza i izvoza. I tačno je: mi smo priliku propustili proteklih godina. Rekao bih da se ne radi o jednoj godini, dvije godine, nekoliko godina da smo mogli jednim laganim tempom da sve te standarde dostignemo, da usvojimo evropsko zakonodavstvo odnosno ključne direktive, posebno u oblasti poljoprivrede, i da sada lagodnije dočekamo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Ovako, sada su nam važne i sedmice i mjeseci. U ogromnom smo zaostatku. Taj zaostatak se mjeri godinama, ali ja sam, bez obzira na sve to, optimista i mi u našem ministarstvu ćemo iskoristiti svaki mjesec da neke stvari dostignemo. Nećemo sve moći dostići u 2013. godini jer tih šest mjeseci će da prođe vrlo brzo, ali ćemo nastojati da radimo i predano i maksimalno, zajedno naravno sa drugima, i da bar za jedan broj proizvoda pokušamo da obezbijedimo prolaz na evropsko tržište.“
