Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) odbio je većinom glasova usvojiti izmjene Zakona o plaćama kojima bi se "zamrznule" plaće izabranih i imenovanih dužnosnika - ministara, parlamentaraca, direktora agencija - čija je osnovna neto plaća, bez naknada, viša od 2.300 eura.
Za usvajanje izmjena Zakona o plaćama je bilo sedam delegata koliko je glasalo i protiv, a jedan delegat je bio suzdržan te nije bilo potrebne opće većine.
Nova šansa 2026. godine
Razlozi zašto dio vladajućih glasao protiv izmjena je, kako je kazao delegat Dragan Čović, "nedefinirani prijedlog" člana zakona koji kaže da se plaće neće povećavati onima koji imaju koeficijent plaće "iznad osam", jer je nejasno odnosi li se to i na one koji plaće primaju po tačno tom koeficijentu.
Osim toga, naveo je da bi se plaće zamjenika direktora nekih agencija povećale od ove godine, dok bi direktorima ostale "zamrznute", čime bi zamjenik imao veću osnovnu plaću od sebi nadređenog.
Čović i delegati koji su glasali protiv su zatražili od Vijeća ministara BiH kao državne vlade da sačini "sistemsko rješenje" kojima bi se reguliralo pitanje plaća te otklonile te, kako su naveli, anomalije.
"Morate znati da u BiH na različitim nivoima vlasti imate birane zvaničnike sa više od 10.000 maraka (više od 5.000 eura) primanja. Danas dopustiti da dužnosnik koji ima koeficijent 8 ima višu platu od onoga ko mu je naređen je naivno", kazao je Čović, delegat u klubu hrvatskog naroda je i predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice BiH.
"Mi ćemo se prema budžetu odnositi veoma kritički i tražiti da on bude bolji. Zakon o plaćama ja ću podržati, tu nema nikakve dileme", kazao je Šefik Džaferović, delegat u Klubu bošnjačkog naroda i član opozicijske Stranke demokratske zajednice.
Osnovna plaća člana Predsjedništva BiH će se povećati sa 2.740 na 3.070 eura, odnosno za 330 eura, a predsjedavajuće Vijeća ministara BiH sa 2.460 na 2.760 eura i bit će veća za 300 eura. Istovremeno će najniže plaće - higijeničarki, vojnika i policajaca - koje iznose 380 povećati na oko 430 eura, odnosno za 50 eura.
Osnovne plaće ministara, direktora policija, carine i Centralne izborne komisije BiH povećat će se sa 2.320 na 2.600 eura ili za 280 eura.
Izabrani i imenovani dužnosnici imaju pravo i na paušale koji iznose više od 350 eura, topli obrok od oko 65 eura, putne troškove, troškove za odvojeni život, regres za godišnji odmor i slično, čime se njihova ukupna primanja penju na više od 2.800 eura.
Problem s plaćama je što su one zaštićene Ustavom BiH i zakonima i ne mogu smanjivati tokom mandata.
To znači da, nakon što izabrani ili imenovani zvaničnik primi novu plaću po povećanoj osnovici koja će iznositi oko 300 eura, ta osnovica ostaje do izbora 2026. godine.
Usvojen budžet za 2023.
Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je dan ranije zakon o budžetu i zakon o plaćama, a da bi stupili na snagu bilo je potrebno da ih usvoji i drugi, Dom naroda koji je zato sazvao hitnu sjednicu.
Budžet u Zastupničkom domu podržao je 21 od ukupno 42 zastupnika, a 16 zastupnika je glasalo protiv. Za izmjene Zakona o plaćama je glasalo 39 prisutnih zastupnika od ukupno 42, odnosno te izmjene je dan ranije podržala i pozicija i opozicija.
Bosna i Hercegovina (BiH) je 30. marta dobila državni budžet za 2023. godinu u iznosu od oko 1,30 milijardi eura.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrdio je Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH s osam glasova "za", pet delegata je bilo "protiv" dok su dva bila "suzdržana". Za usvajanje budžeta BiH glasali su delegati vladajućih stranaka, dok je opozicija glasala protiv ili su bili suzdržani.
Zakon o budžetu usvojen je na prijedlog Predsjedništva BiH, po hitnom postupku, bez mogućnosti ulaganja amandmana.
Ministar financija i trezora BiH Zoran Tegeltija je obrazložio da, ako budžet ne bi bio usvojen do kraja mjeseca, da više od 1.700 zaposlenih u četiri institucije ne bi primilo martovske plaće.
Tegeltija je obrazložio kako gotovo polovica budžeta ili oko 637 miliona eura ide na otplatu vanjskog duga BiH prema stranim kreditorima.
Za troškove državnih institucija predviđena su 672 miliona eura. Od toga je oko 404,48 miliona eura namijenjeno za bruto plaće približno 23.600 zaposlenih.
Prema izmjenama Zakona o plaćama, izabranim i imenovanim dužnosnicima neće doći do povećanja primanja, koja će ostati na razini iz 2022. godine.
