Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) usvojio je 29. marta budžet BiH za 2023. godinu u iznosu od oko 1,30 milijardi eura.
Prije toga je usvojio izmjene Zakona o plaćama kojim će se povećati primanja zaposlenih u državnim institucijama za blizu devet posto.
Zakoni o budžetu i plaćama usvojeni su na prijedlog Predsjedništva BiH bez mogućnosti ulaganja amandmana. Za izmjene Zakona o plaćama je glasalo 39 zastupnika od ukupno 42, niko nije glasao protiv i nije bilo suzdržanih. Za budžet je glasalo 21 zastupnika, 16 protiv i nije bilo suzdržanih.
Da bi stupili na snagu treba ih potvrditi i gornji, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a usvojen je prijedlog da se o njimu delegati izjasne po hitnom postupku.
Ministar financija i trezora BiH Zoran Tegeltija je kazao da se budžet mora usvojiti do kraja mjeseca kako bi svi zaposleni dobili martovske plaće.
U protivnom, bit će upitne plaće za 1.741 zaposlenog u četiri institucije, upozorio je ministar koji ih nije želio imenovati "da ne bi dizao paniku kod zaposlenih", a kasnije bi bile upitne i plaće ostalih državnih službenika.
U BiH je trenutno na snazi odluka o privremenom financiranju koja je donesena za prvi kvartal 2023. godine po kojoj nema dovoljno novca.
Ministar financija obrazložio je kako gotovo polovica budžeta ili oko 637 miliona eura ide na otplatu vanjskog duga prema stranim kreditorima.
Za troškove državnih institucija predviđena su 672 miliona eura. Od toga je oko 404,48 miliona eura namijenjeno za bruto plaće približno 23.600 zaposlenih.
Plaće svih zaposlenih bit će ove godine uvećane za oko devet posto u odnosu na prošlu godinu. Budući da su 2022. godine povećane za 23 posto, povećanje će ove godine iznositi oko 33 posto u odnosu na 2021. godinu te sve prethodne plaće do 2009. godine.
Povećat će se i naknada za godišnji odmor (regres) sa 153 na oko 230 eura.
Prema izmjenama Zakona o plaćama, izabranim i imenovanim dužnosnicima neće doći do povećanja primanja, koja će ostati na razini iz 2022. godine.
Neto plaće tri člana Predsjedništva BiH, deset članova Vijeća ministara i 57 zastupnika u Parlamentu BiH, te direktora Uprave za neizravno oporezivanje (carine), glavnog revizora i sedam članova Središnjeg izbornog povjerenstva više su od 2.300 eura.
Budući da je izmjenama zakona određeno da se plaće neće povećavati onima čiji je koeficijent plaće "iznad osam", plaće će rati zaposlenim u državnim institucijama – činovnicima i službenicima, vojnicima, policajcima u tri državne policijske agencije, ali i zamjenicima ministara.
Zbog takve odredbe će plaća glavnog revizora biti manja od njegovih zamjenika , što je jedna od "nelogičnosti", kako je to kazalo više zastupnika tokom skupštinske rasprave.
Neodgovoreno je i pitanje zastupnika da li "iznad osam" podrazumijeva i, naprimjer, direktore državnih policijskih agencija kojima se neto plaća obračunava tačno po tom koeficijentu, odnosno hoće li njima ostati iste ili će im se povećati primanja.
Zbog toga su zastupnici, ali i Predsjedništvo BiH zaključkom pozvali Vijeće ministara BiH da predloži nove izmjene Zakona o plaćama.
Što se tiče budžeta BiH, najveće izdatke imat će Ministarstvo obrane, jer Oružane snage broje oko 9.000 vojnika.
Slijedi Ministarstvo sigurnosti koje je nadležno za oko 3.500 službenika granične policije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela te Državne agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) BiH. U institucijama i agencijama u BiH radi i oko 4.300 službenika.
