Dvodnevna konferencija o ekonomskoj diplomatiji i internacionalizaciji, održana u Sarajevu, je bila šansa da privrednici kažu kako im diplomatija može pomoći, a diplomate na koji način mogu promovirati domaće firme i proizvode u zemljama gdje borave. No problem je što BiH gotovo da i nema ekonomsku diplomatiju, te privrednici jedino vlastitim angažmanom mogu obezbijediti izlazak na inostrano tržište.
Ipak, postoje razne organizacije, poput Međunarodnog centra za promociju poduzetništva, koje zemljama u regionu mogu pomoći da se povežu sa partnerima u inostranstvu, naročito kada su u pitanju mala i srednja preduzeća.
Svaka ozbiljna zemlja koja drži do svoje ekonomije, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ima odjel ekonomske diploamtije. BiH to nema. Privrednici su se u većini slučajeva sami morali pobrinuti za plasman proizvoda na strana tržišta.
Neki od njih kažu kako u diplomatskim predstavništvima BiH nema volje za promociju domaćih proizvoda čak i kada to ne iziskuje veliki napor. Primjer navodi Miroslav Ćorić, predsjednik grupacije vinara Vanjskotrgovinske komore BiH:
„Mi do sada izvozimo u 14 zemalja. Moram reći samo da je gospođa Elma kad je bila ambasadorica jedina prezentirala vina svojim gostima. Da naše ambasade uzmu i prezentiraju naše proizvode – žilavku, blatinu, autohtone sorte koje su jedino bogomdate u Hercegovini, puno bi bolje bilo. Mislim da diplomacija mora tu učiniti korak, da mora prezentirati naše proizvode, praviti sajmove, kontakte sa velikim firmama, jer jedino tako možemo naprijed“, kaže Ćorić.
Čak u rijetkim zemljama gdje uposlenici ambasada žele pomoći privrednicima da upoznaju inostrana tržišta, sve se završi jednom posjetom. Snježana Koepruner, direktorica je GS TMT firme, koja je bila pozvana na jedno takvo putovanje.
„Vidjeli smo potrebe tržišta Emirata, prezentirali su nam puno toga - i ja sam tad shvatila da smo mi premali za izaći na takvo jedno tržište. Mi nemamo iza sebe jednu jaku državu koja bi podržala ekonomski sve te investicije i sve te financije“, podsjeća Snježana Koepruner.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH kažu da ambasadori čine dovoljno, ali bi privrednici trebalo da budu aktivniji u kontaktima sa inostranim partnerima.
„Uglavnom je to zavisilo od spremnosti naših privrednih subjekata da dođu u države prijema i da tamo uspostave određene kontakte. Naše ambasade i diplomatsko-konzularna predstavništva su im apsolutno na raspolaganju“, napominje Mitar Kujundžić, pomoćnik ministra inostranih poslova BiH.
U službi privrednicima
Diplomata bivše Jugoslavije, a potom i Slovenije od Kine do Evrope Zvone Dragan kaže kako svaki diplomata može učiniti mnogo za ekonomiju svoje zemlje ukoliko mu je to osnovni zadatak:
„Kad sam bi ambasador Slovenije u Pragu, jedna velika slovenačka firma se javila na jedan vrlo značajan konkurs, u vrlo oštroj konkurenciji sa drugim zapadnim firmama, ja sam se kao ambasador, sa svojim ekonomskim savjetnikom, maksimalno angažovao ne da bismo forsirali našu firmu po svaku cijenu nego da bismo na bazi ekonomskih argumenata ipak uspjeli dobiti posao. Dakle, bili smo u proaktivnoj poziciji kao diplomatija da smo konkretno otvarali vrata za biznis“, konstatuje Zvone Dragan.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić ocjenjuje, pak, da BiH gotovo da i nema ekonomsku diplomatiju:
„Ekonomska diplomacija mora biti privrednicima u službi i mora nam otvoriti prozor u svijet. Ono što smo do sada imali, zasigurno nije bilo dovoljno i nije bilo dovoljno kvalitetno. U tom smislu nadležni organi vlasti i Vanjskotrgovinska komora će učiniti mnogo da se u narednoj fazi formira jedno kvalitetno tijelo koje može koordinirati s ekonomskom diplomacijom“, najavljuje Egrlić.
BiH je članica Međunarodnog centra za promociju poduzetništva iz Ljubljane, koji ove godine slavi 40 godina postojanja i ima 18 članica.
Janez Podobnik, direktor Međunarodnog centra za promociju poduzetništva, kaže da je ovaj centar spreman pomoći bh. privrednicima da se povežu sa kompanijama iz drugih zemalja članica i izađu na njihovo tržište:
„Mi smo otvoreni da kroz naše znanje otvorimo BiH i poduzetništvo našim državama članicima. Veoma puno radimo sa Indijom, sa Šri Lankom. Imamo šest, sedam država iz Afrike koje su naše članice - Alžir, Kongo, Angola itd.. Mi smo otvoreni za suradnju“, poručuje Janez Podobnik.
Planirano je i da Međunarodni centar za promociju poduzetništva otvori svoj ured za Jugoistočnu Evropu u Sarajevu, što će olakšati kontakte sa privrednicima. No do promocije bh. privrede u drugim zemljama potrebno je obezbijediti važan preduslov, kaže Snježana Koepruner, direktorica je GS TMT-a:
„Ja sam bila u Njemačkoj direktorica jedne njemačke firme, od 2010. sam direkorica ovdje firme GS TMT. U Njemačkoj je puno jednostavnije biti direktor firme zbog toga što je to jedna pravna država. Kao prvi korak trebalo bi u BiH napraviti da smo u jednoj pravnoj državi da bismo se mogli normalno i ekonomski razvijati. Pravna država je temelj jedne države koja je zasnovana na ekonomskim zakonima“, zaključuje Snježana Koepruner.
Ipak, postoje razne organizacije, poput Međunarodnog centra za promociju poduzetništva, koje zemljama u regionu mogu pomoći da se povežu sa partnerima u inostranstvu, naročito kada su u pitanju mala i srednja preduzeća.
Svaka ozbiljna zemlja koja drži do svoje ekonomije, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ima odjel ekonomske diploamtije. BiH to nema. Privrednici su se u većini slučajeva sami morali pobrinuti za plasman proizvoda na strana tržišta.
Neki od njih kažu kako u diplomatskim predstavništvima BiH nema volje za promociju domaćih proizvoda čak i kada to ne iziskuje veliki napor. Primjer navodi Miroslav Ćorić, predsjednik grupacije vinara Vanjskotrgovinske komore BiH:
„Mi do sada izvozimo u 14 zemalja. Moram reći samo da je gospođa Elma kad je bila ambasadorica jedina prezentirala vina svojim gostima. Da naše ambasade uzmu i prezentiraju naše proizvode – žilavku, blatinu, autohtone sorte koje su jedino bogomdate u Hercegovini, puno bi bolje bilo. Mislim da diplomacija mora tu učiniti korak, da mora prezentirati naše proizvode, praviti sajmove, kontakte sa velikim firmama, jer jedino tako možemo naprijed“, kaže Ćorić.
Čak u rijetkim zemljama gdje uposlenici ambasada žele pomoći privrednicima da upoznaju inostrana tržišta, sve se završi jednom posjetom. Snježana Koepruner, direktorica je GS TMT firme, koja je bila pozvana na jedno takvo putovanje.
„Vidjeli smo potrebe tržišta Emirata, prezentirali su nam puno toga - i ja sam tad shvatila da smo mi premali za izaći na takvo jedno tržište. Mi nemamo iza sebe jednu jaku državu koja bi podržala ekonomski sve te investicije i sve te financije“, podsjeća Snježana Koepruner.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH kažu da ambasadori čine dovoljno, ali bi privrednici trebalo da budu aktivniji u kontaktima sa inostranim partnerima.
„Uglavnom je to zavisilo od spremnosti naših privrednih subjekata da dođu u države prijema i da tamo uspostave određene kontakte. Naše ambasade i diplomatsko-konzularna predstavništva su im apsolutno na raspolaganju“, napominje Mitar Kujundžić, pomoćnik ministra inostranih poslova BiH.
U službi privrednicima
Diplomata bivše Jugoslavije, a potom i Slovenije od Kine do Evrope Zvone Dragan kaže kako svaki diplomata može učiniti mnogo za ekonomiju svoje zemlje ukoliko mu je to osnovni zadatak:
„Kad sam bi ambasador Slovenije u Pragu, jedna velika slovenačka firma se javila na jedan vrlo značajan konkurs, u vrlo oštroj konkurenciji sa drugim zapadnim firmama, ja sam se kao ambasador, sa svojim ekonomskim savjetnikom, maksimalno angažovao ne da bismo forsirali našu firmu po svaku cijenu nego da bismo na bazi ekonomskih argumenata ipak uspjeli dobiti posao. Dakle, bili smo u proaktivnoj poziciji kao diplomatija da smo konkretno otvarali vrata za biznis“, konstatuje Zvone Dragan.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić ocjenjuje, pak, da BiH gotovo da i nema ekonomsku diplomatiju:
„Ekonomska diplomacija mora biti privrednicima u službi i mora nam otvoriti prozor u svijet. Ono što smo do sada imali, zasigurno nije bilo dovoljno i nije bilo dovoljno kvalitetno. U tom smislu nadležni organi vlasti i Vanjskotrgovinska komora će učiniti mnogo da se u narednoj fazi formira jedno kvalitetno tijelo koje može koordinirati s ekonomskom diplomacijom“, najavljuje Egrlić.
BiH je članica Međunarodnog centra za promociju poduzetništva iz Ljubljane, koji ove godine slavi 40 godina postojanja i ima 18 članica.
Janez Podobnik, direktor Međunarodnog centra za promociju poduzetništva, kaže da je ovaj centar spreman pomoći bh. privrednicima da se povežu sa kompanijama iz drugih zemalja članica i izađu na njihovo tržište:
„Mi smo otvoreni da kroz naše znanje otvorimo BiH i poduzetništvo našim državama članicima. Veoma puno radimo sa Indijom, sa Šri Lankom. Imamo šest, sedam država iz Afrike koje su naše članice - Alžir, Kongo, Angola itd.. Mi smo otvoreni za suradnju“, poručuje Janez Podobnik.
Planirano je i da Međunarodni centar za promociju poduzetništva otvori svoj ured za Jugoistočnu Evropu u Sarajevu, što će olakšati kontakte sa privrednicima. No do promocije bh. privrede u drugim zemljama potrebno je obezbijediti važan preduslov, kaže Snježana Koepruner, direktorica je GS TMT-a:
„Ja sam bila u Njemačkoj direktorica jedne njemačke firme, od 2010. sam direkorica ovdje firme GS TMT. U Njemačkoj je puno jednostavnije biti direktor firme zbog toga što je to jedna pravna država. Kao prvi korak trebalo bi u BiH napraviti da smo u jednoj pravnoj državi da bismo se mogli normalno i ekonomski razvijati. Pravna država je temelj jedne države koja je zasnovana na ekonomskim zakonima“, zaključuje Snježana Koepruner.