Ambasador Nizozemske u Bosni i Hercegovini (BiH) Jan Waltmans objavio je da će "neustavni potezi entiteta Republika Srpska, blokada državnih institucija i izostanak reformi imati posljedice".
Nizozemski ambasador je u objavi na Twitteru u petak, 14. januara, naveo da se mogu očekivati mjere poput reduciranja međunarodne pomoći.
"Razmatrani su i drugi koraci. Građani BiH zaslužuju zdravu politiku i funkcionalne institucije", istaknuo je Waltmans.
Produbljivanje političke krize intenzivirano je u BiH, nakon što je u julu prošle godine bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo dopunu Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine.
Stranke iz entiteta Republika Srpska, predvođene vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, od tada bojkotiraju rad institucija BiH (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH).
Istovremeno, vladajuće političke partije iz Republike Srpske započele su proces prenosa nadležnosti s nivoa države BiH na entitet.
Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Na skupštinskom zasjedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS, u kojoj se precizira da su ''svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni''.
Također, ta zakonodavna institucija u bh. entitetu RS je 10. decembra prošle godine zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetski zakon o porezu na dodatnu vrijednost.
Vlada RS trebala bi predložiti i zakone o akcizama, visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i sigurnosti.
Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.
Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS) Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Kancelarija za kontrolu inostrane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) saopćila je da je Dodik stavljen na listu kao odgovor na njegove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.
Istom odlukom uvedene su sankcije i Alternativnoj televiziji iz Banjaluke, zbog povezanosti sa Dodikom.
Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) dodatno je saopćilo da je na listu sankcioniranih stavljen i Milan Tegeltija, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH i pravni savjetnik Milorada Dodika.
