Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u ponedjeljak, 7. februara, da su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Njemačka, te NATO spremni na odgovor ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, Biden je kazao da je diplomacija ipak najbolji put za rješavanje krize u Ukrajini.
Tokom sastanka, Biden je, također, naveo da SAD i Njemačka "imaju usklađen pristup rješavanju napetosti uzrokovanih gomilanjem ruskih trupa na granici sa Ukrajinom".
Kako je kazao, Njemačka i SAD zajedno rade na odvraćanju ruske agresije u Evropi.
"U Americi nema dileme da je Njemačka pouzdan saveznik. Apsolutno smo ujedinjeni i učinit ćemo iste korake, a oni će biti jako teški za Rusiju", kazao je Biden.
'U slučaju invazije neće biti Sjevernog toka 2'
Američki predsjednik je poručio da neće biti plinovoda "Sjeverni tok 2", kojim treba da se dopremi ruski plin do Njemačke, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.
"Ukoliko njeni tenkovi ili trupe pređu granicu Ukrajine, tada neće biti 'Sjevernog toka 2'. Obećavam da ćemo tome stati u kraj", kazao je Biden.
"Sjeverni tok 2" čine dva kraka cjevovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, a proteže se od ruske obale preko Baltičkog mora do Njemačke.
Ovaj plinovod naišao je i ranije na oštro protivljenje Sjedinjenih Država i pojedinih evropskih zemalja koje smatraju da će učiniti Evropu previše ovisnom o ruskom plinu.
Sholz najavio zajednički odgovor
Scholz nije otišao tako daleko u komentarima o "Sjevernom toku 2", ali je rekao da će Njemačka i SAD imati zajednički odgovor na bilo kakvu rusku invaziju.
Scholz je prije sastanka u Bijeloj kući rekao da je Zapad jedinstven u pristupu problemu na ukrajinskoj granici i da će djelovati brzo i odlučno ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.
Cilj njegove posjete Washingtonu, prve od kada je naslijedio Angelu Merkel na poziciji kancelara u decembru, je da poboljša profil Njemačke kao medijatora u ukrajinskoj krizi.
Novi njemački kancelar ranije se suočio sa kritikama jer se nije saglasio sa slanjem oružja u Ukrajinu.
Prije nego što je napustio Berlin 6. februara, Scholz je ponovio da Njemačka neće poslati oružje u Ukrajinu, ali je rekao da će Njemačka biti spremna da pošalje trupe u Baltičko more.
"Mi smo spremni na šta god je potrebno da ojačamo njemačko prisustvo u NATO operacijama na Baltiku", rekao je Scholz u intervjuu za njemački ARD.
Njemačka predvodi operacije NATO-a u Litvaniji i ima približno 500 vojnika koji su tamo stacionirani.
Scholz će posjetiti i Ukrajinu i Rusiju iduće sedmice, dok se ove sedmice susreo s predsjednikom Evropskog vijeć,a te s čelnicima baltičkih država.
Macron sa Putinom u Moskvi
Sastanak u Bijeloj kući započeo je nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron, u Moskvi započeo razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Posjetom francuskog predsjednika Moskvi, 7. februara počela je nova runda diplomatskih napora da se smanje tenzije zbog ruskog gomilanja trupa pored ukrajinske granice.
Macron je ruskom predsjedniku kazao da se nada da bi razgovori u Moskvi mogli dovesti do popuštanja napetosti u Ukrajini.
"Ova rasprava može započeti u smjeru u kojem trebamo ići, a to je prema smirivanju tenzija", kazao je Macron na početku sastanka, posvećenog ukrajinskoj krizi.
Dodao je da se nada da će rat biti izbjegnut i da će doći do jačanja povjerenja i stabilnosti.
Putin je pozdravio napore Francuske u jačanju evropske sigurnosti, s kojom, kako je kazao, dijeli zabrinutost kada je riječ o sigurnosti u Evropi.
"Vidim koliko napora francusko vodstvo ulaže u rješavanje pitanja sigurnosti u Evropi, odnosno u rješavanje krize na jugoistoku Ukrajine", naveo je Putin, prenosi AFP.
Ocijenio je da nekoliko Macronovih prijedloga, iznesenih tokom sastanka u Moskvi, mogu biti osnova za napredak u rješavanju krize u Ukrajini.
Naglasio je, također, da dijalog nije završen i da će Moskva dati sve od sebe da se pronađe kompromis u krizi oko Ukrajine.
"Što se nas tiče, učinit ćemo sve da pronađemo kompromis koji svima odgovara", naveo je Putin i dodao da "neće biti pobjednika ukoliko izbije rat na evropskom kontinentu"
Zapad tvrdi da je Rusija skupila više od 100.000 vojnika na granici. Sumnja se da bi to moglo biti uvod u invaziju na Ukrajinu.
Rusija negira da planira invaziju, ali je tražila široke sigurnosne garancije koje uključuju da Ukrajina nikada ne postane članica NATO saveza.
Ruski diplomata je 7. februara povezao pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja između Moskve i Washingtona sa ispunjavanjem sigurnosnih garancija iz zahtjeva Kremlja.
"Naš budući dijalog sa Amerikancima koji se tiče strateške stabilnosti, velikim dijelom, će zavisiti o tome kako su pitanja povezana sa sigurnosnim garancijama rješena", rekao je Vladimir Jermakov, šef odjeljenja za neširenje i kontrolu nuklearnog oružja u ruskom ministarstvu vanjskih poslova za rusku novinsku agenciju RIA.
Izvori: Reuters, AP, AFP
