Američki predsjednik Joe Biden leti u Evropu u srijedu na hitan samit NATO-a o Ukrajini, gdje su ruske trupe zaustavljene, gradovi su bombardovani, a opkoljena luka Mariupolj je u plamenu.
Četiri sedmice nakon rata koji je protjerao četvrtinu od 44 miliona stanovnika Ukrajine iz njihovih domova, Rusija nije uspjela zauzeti niti jedan veliki ukrajinski grad, dok su ga sankcije Zapada izbacile iz svjetske ekonomije.
Nakon neuspjeha u, kako zapadne zemlje kažu, pokušaju da se brzo zauzmu Kijev i smijeni vlada, ruske snage su pretrpjele velike gubitke, zamrznute su najmanje sedmicu na većini frontova i suočavaju se s problemima snabdijevanja i žestokim otporom.
Okrenuli su se taktici opsade i bombardovanju gradova, uzrokujući ogromna razaranja i mnoge smrtne slučajeve.
Moskva kaže da je njen cilj da razoruža svog susjeda, a da će se njena "specijalna vojna operacija" planirati. Negira da je ciljao civile.
Najteže je pogođen Mariupolj, južna luka potpuno okružena ruskim snagama, u kojoj se stotine hiljada ljudi kriju od prvih dana rata, pod stalnim bombardovanjem i sa smanjenim zalihama hrane, vode i toplote.
Nove satelitske fotografije komercijalne kompanije Maxar koje su objavljene tokom noći pokazuju masovno uništenje nekadašnjeg grada od 400.000 ljudi, sa stubovima dima koji se dižu iz stambenih zgrada u plamenu.
Razaranje u Mariupolju, poplave u blizini Kijeva
Nijedan novinar nije bio u mogućnosti da izvještava iz dijelova grada pod kontrolom Ukrajine više od sedmicu, a za to vrijeme ukrajinski zvaničnici kažu da je Rusija bombardovala pozorište i umjetničku školu koja se koristi kao skloništa za bombe, zakopavajući stotine ljudi živih. Rusija poriče da je ciljala te zgrade.
Biden, koji treba da stigne u Brisel u srijedu navečer, sastat će se sa liderima NATO-a i Evrope na hitnom samitu u sjedištu zapadne vojne alijanse. Očekuje se da će lideri u četvrtak uvesti dodatne sankcije Rusiji. Izvori su rekli da će američki paket uključivati mjere usmjerene na ruske članove parlamenta.
Biden će također posjetiti Poljsku, koja je primila većinu od više od 3,6 miliona izbjeglica koje su pobjegle iz Ukrajine i koja je služila kao glavna ruta za zapadne isporuke oružja Ukrajini.
Kijev se nada da ruski predsednik Vladimir Putin, pošto nije uspio da brzo pokori ono što opisuje kao nelegitimnu naciju, sada može biti primoran da pregovara o prekidu vatre i povlačenju. Mirovni pregovori traju od prošle sedmice.
"To je veoma teško, ponekad konfrontirajuće", rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u noćnom obraćanju. "Ali korak po korak idemo naprijed".
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također je opisao razgovore kao teške, rekavši da ukrajinska strana "konstantno mijenja mišljenje i odustaje od vlastitih prijedloga".
Poljska je predložila slanje mirovnih snaga NATO-a u Ukrajinu, iako je Biden odavno isključio bilo kakvo takvo prisustvo na kopnu. Lavrov je rekao da bi to moglo dovesti do rata sa Zapadom.
Uprkos dosadašnjim gubicima, Rusija se možda još uvijek nada da će ostvariti više dobitaka na bojnom polju, posebno na istoku, na teritoriji uključujući Mariupolj za koji Moskva traži da Ukrajina ustupi separatistima koje podržava Rusija.
U dnevnom ažuriranju obavještajnih podataka, britansko ministarstvo odbrane je navelo da je cijelo bojno polje širom sjeverne Ukrajine - koje uključuje ogromne oklopne kolone koje su se nekada spuštale na Kijev - sada "statično", a osvajači se očigledno pokušavaju reorganizirati.
Ali na istoku, Rusi su pokušavali da povežu trupe u Mariupolju sa onima blizu Harkiva u nadi da će opkoliti ukrajinske snage, dok su na jugozapadu zaobilazili grad Mikolajev kako bi pokušali da napreduju prema Odesi, najvećoj ukrajinskoj luci.
Ukrajinski zvaničnici opisali su sporadično granatiranje u drugim gradovima tokom noći, pri čemu su dva civila ubijena u regiji Mikolajev, srušen je most u oblasti Černigova, a pogođene su stambene zgrade i tržni centar u dva okruga Kijeva, pri čemu su najmanje četiri osobe ranjene.
U međuvremenu, život se nastavlja pod nemilosrdnim bombardovanjem. U Harkivu na istoku, porodilište je premjestilo pacijente u podrum radi sigurnosti. Uplakana majka Yana držala je svoju bebu u sobi sa krevetima na zidovima. Njena kuća je bombardovana. "Nemam gde da idem", rekla je.
Tamara Kravčuk, 37, blaženo je ležala sa svojom bebom na grudima starom samo nekoliko minuta, daleko u Mikolajevu, luci na jugu koju su ruske snage pokušale, ali nisu uspele da napadnu u posljednjih 10 dana. Bila je uplašena, posebno kada su eksplozije odjeknule samo 500 metara od bolnice, rekla je. Ali beba Katya je istopila sve njene strahove.
"Mislim da će se rat završiti i da ćemo živjeti kao prije, život će nam ponovo biti miran", rekla je ona. "Nadam se da naša djeca neće vidjeti sve te ludosti i da će sve biti dobro".
