U jednom od istraživanja UN-a, BiH će ulaskom Hrvatske u EU izgubiti tržište na kojem godišnje zaradi 156,000.000 eura. Prema podacima EU, najviše će biti pogođeni proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i proizvođači jaja i svježeg mesa
Prema podacima koje je Vijeću ministara BiH uputila Direkcija za evropke integracije BiH, ulaskom RH u EU najviše će biti pogođeni domaći proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i proizvođači jaja i svježeg mesa. Unatoč apelima domaćih prozvođača gotovo ništa se nije uradilo na sprječavanju negativnih posljedica.
Nadležne institucije stoga trebaju povećati napore na usvajanju regulative, kako bi se stvorili uslovi za priznavanje dokumenata o usaglašenosti, uključujući poslovanje potrebnih domaćih tijela i ispitnih laboratorija, navedeno je uz ostalo u preporukama.
Više od 50 posto svojih prozvoda sarajevska mljekara Milkos izvozi u Republiku Hrvatsku. U ovoj kompaniji ističu bojazan da će sa 1. januarom naredne godine Hrvatska zatvoriti svoje granice za robe iz Bosne i Hercegovine, u skladu sa legislativom Evropske unije.
Adin Fakić, direktor Milkosa kaže kako nadležne bh. vlasti nisu ništa uradile da proizvođači i prerađivači mlijeka i mliječnih prozvoda dobiju tzv. EU-broj koji omogućava izvoz na evropsko tržište. Zbog toga bi posljedice po mljekarsku industriju mogle biti katastrofalne:
„Sarajevska mljekara Milkos je između ostalog i član Udruženja
Adin Fakić, direktor Milkosa kaže kako bh. vlasti nisu ništa uradile da proizvođači i prerađivači mlijeka i mliječnih prozvoda dobiju tzv. EU-broj koji omogućava izvoz na evropsko tržište.
mljekarske industrije Bosne i Hercegovine. To udruženje čine dvadesetak mljekara u BiH i preko Udruženja vršimo izuzetan pritisak na vlasti u Bosni i Hercegovini da nam pomognu oko dobijanja EU-broja. O čemu se u suštini radi? Evropska komisija koja treba da da zeleno svjetlo Bosni i Hercegovini da dođe do realizacije dobijanja EU-broja želi da razgovara sa državnim organom koji može da joj pruži sve potrebne informacije, a taj državni organ mora imati legislativu koja je usklađena s legislativom Evropske unije. Mi trenutno to nemamo. Mi imamo dvije institucije koje se bave time ko je ovlašten za to. Ta borba traje već neko vrijeme, a nažalost, jedini koji ćemo trpiti posljedice su mljekare“, naglašava Fakić.
Ulazak Hrvatske u EU, u banjalučkoj Vitaminki, preduzeću za preradu voća i povrća, ipak pozdravljaju - u nadi da će neposredna blizina Evropske unije podignuti svijest o važnosti agrara i u Bosni i Hercegovini.
„Mislim da svi zajedno moramo raditi na tome da se podigne svijest o izvoznom potencijalu koji tu postoji. To je jedan resurs kojeg Bosna i Hercegovina ima i kojeg se ne smije odreći. Nudimo izvanredan kvalitet, ali smo skupi. To će biti šansa da jednostavno tražimo interne rezerve i da pokušamo da se mjerimo standardima koji vrijede u Evropi. Ne možemo dugo čekati – eve, već je dvadeset godina poslije rata“, kaže direktor Vitaminke Zoran Mikić.
Neophodan angažman države
U ovoj tržišnoj utakmici, podrška vlasti je neophodna, dodaje Mikić:
„Da bismo imali sigurne prinose, mi moramo da sredstva koja se dobiju iz pretpristupnih fondova angažujemo u taj sektor, da imamo i odvodnjavanje i navodnjavanje, i protivgradnu zaštitu i modernu proizvodnju. Tako ćemo smanjiti te troškove. Ono što je možda najpreča mjera koja se mora uraditi, to je da se hitno obezbijede nadležni instituti za certificiranje na nivou Bosne i Hercegovine, ili ćemo morati plaćati drugim državama da to rade za nas. To će još više poskupiti našu proizvodnju.“
Jedna od farmi krava u BiH
„Moja poruka bi bila da se nama poljoprivrednicima kaže da li država ima i da li vidi perspektivu u razvoju poljoprivrede ili ne. Jako je nekorektno, da ne kažem neku drugu, grublju riječ, pripremati se za proizvodnju, računati na određene podsticaje koje vam neko preko noći oduzme i kaže: 'Danas ih nema'“, naglašavaAdin Fakić, direktor Milkosa.
U jednom od istraživanja Razvojne mreže Ujedinjenih nacija u BiH navedeno je kako će ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina izgubiti tržište na kojem godišnje zaradi 156,000.000 eura.
Iako je ulazak Hrvatske u Evropsku uniju predviđen 1. jula 2013. godine, već polovinom ove godine počeće primjena zakonske regulative kojom bi bh. izvoz mogao biti zaustavljen. Nedim Čatović iz Odjela za regionalni ruralani razvoj ove međunarodne organizacije kaže:
„Ja lično ne vidim na koji način Bosna i Hercegovina može da profitira iz toga što će Hrvatska ući u Evropsku uniju. Jedini način da iziđemo iz te komplikovane situacije jeste da ustvari počnemo raditi sveobuhvatno, na nivou države. Mi sada radimo mnogo stvari, ali radimo parcijalno i radimo na više nivoa koji nisu međusobno uvezani. Ono što treba u Bosni i Hercegovini da se uradi jeste da se gleda čitav taj proces – od onog početnog proizvođača, do plasmana na tržište. To znači da država, sa svoje strane, treba da pomogne proizvođaču da ima izlaz na tržište, da ima jednake konkurentne uslove kao i drugi, te da mu pomogne da može lako doći do sredstava kako bi unaprijedio svoju proizvodnju.“
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88, Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.
