Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je već niz godina stabilan. Dobit se mjeri u stotinama miliona maraka. Prema bh. zakonodavstvu banke su zaštićene 100 posto.
No, uprkos ovakvim ocjenama koje se mogu pročitati u svakom izvještaju Centralne banke BiH, banke u BiH kroz kreditne linije daju minimalna sredstva za privredu BiH, uglavnom po kamatama višim nego u zemljama u okruženju.
Bankari navode da je loše poslovno okruženje, nestabilna politička situacija i nedostatak investicija koje bi banke mogle podržati osnovni razlog za to.
Ekonomisti tvrde da su banke konzervativne i neće da ulaze ni u najmanji rizik. Stoga se privrednici odlučuju za poslovanje u nekoj od susjednih zemalja, a oni koji nemaju uslova za to propadaju.
Privredna aktivnost u Bosni i Hercegovini je sve manja. Kompanije koje su primorane uzimati kredite kod komercijalnih banaka imaju nepovoljnije uslove od kompanija u okruženju. Ni bankarske garancije u BiH nije lako dobiti, a mnogo su skuplje od garancija u uređenim zemljama.
"Kamate su veoma visoke. Pored toga mi garancije mnogo skuplje plaćamo nego naša konkurencija. Npr. naša bankovna garancija košta npr. deset miliona dok moja konkurencija iz Francuske plaća 3 miliona. To je taj odnos", kaže Enes Čengić, direktor Energoinvesta.
U BiH posluje više od 85 posto inostranih komercijalnih banaka. Njihova sredstva izražena su u milijardama, navodi Mijo Mišić iz Udruženja banaka BiH.
"Sredstva banaka su mimo obveznih rezervi vrlo značajna, od 1,5 milijardi do preko dvije milijarde. To je na neki način višak. No, taj višak ne može se odmah staviti u fukciju slobodnog kapitala koji se može investirati, jer postoje svojevrsna ograničenja", ističe Mišić.
Depoziti u bankama, odnosno štednja bh. građana iznosi devet milijardi maraka (4,5 milijardi eura). Dakle banke imaju dovoljno novca. No, ne plasiraju ga u privredu BiH putem kredita iz nekoliko razloga.
"Loše poslovno okruženje, siva ekonomija, a imamo i nedostatak kvalitetnih investicija koje bi banke mogle podržati", navodi Sanel Kusturica, direktor Sparkasse banke.
Čičić: Smanjen plasman kredita privredi posljedica je ekonomske krize i nenaplativih kredita.
Profesor na ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muris Čičić napominje da je znatno smanjen plasman kredita privredi posljedica ekonomske krize i nenaplativih kredita iz ranijeg perioda.
"Od 2009. godine, od svjetske krize i recesije, kad su se banke 'opekle' i kad je veliki broj njihovih dužnika prestao da vraća dugove, onda su one značajno zaoštrile tu politiku. No, zadnje dvije tri godine, što bi naš narod rekao, pušu na hladno. Njihova procjena rizika je mnogo strožija nego što je realno, a veći broj banaka uopšte nema procjenjivanja stvarnog potencijala određenih dobrih ideja. Ukoliko im se i najmanja stvar učini sumnjiva oni odustaju", riječi su Čičića.
Ekonomista Marko Đogo iz Udruženja ekonomista RS SVOT kaže da se vrtimo u 'vrzinom kolu' iz kojeg je teško izaći.
"Banke, praktično, daju sve nepovoljnije kredite, privreda ih sve teže vraća. Država bi morala da uskoči i da presječe taj čvor. To je jedan od načina da se negativna spirala prekine, druga je da se čeka da propadnu one banke i privrednici koji su u problemima i da se podvuče crta i krene u novu izgradnju tržišne ekonomije u decenijama koje dolaze", ističe Đogo.
Banke koje posluju u BiH smatraju da bi država trebalo da napravi pretpostavke za bolje poslovanje.
"Država mora donijeti odluku o strategijama po industrijama, poreskim politikama, reformskim zakonima itd.u skladu sa reformskom agendom , a mi bankari, udruženja poslodavaca, te druga strukovna udruženja otvoriti dijalog sa vlastima i ukazati im na ono što bi popravilo ukupan ambijent. Banke su spremne da podrže ekonomski razvoj ukoliko država uradi svoju zadaću", pojašnjava Sanel Kusturica.
Đogo ocjenjuje da bh. političari ne znaju ni šta žele.
"Kad pogledate objektivne pokazatelje vidite da susjedne Hrvatska i Srbija znaju šta hoće. Srbija je posebno, za kratko vrijeme napravila značajan preokret u ispunjavanju reformi koje i nas čekaju, dok mi još razmišljamo hoćemo li reforme ili nećemo da li ćemo ih početi I ko će ih raditi", kategoričan je Marko Đogo.
S druge strane političari već deset mjeseci ne mogu da se dogovore ni oko rekonstrukcije vlasti, a kamoli oko strategija razvoja. Razvojne banke koje bi trebalo da podržavaju uspješne kompanije pretvorene su u servis vladajućih stranaka.
U takvoj situaciji privrednici koji imaju uslove prebacuju svoje firme u zemlje u okruženju koje nude jednostavnije uslove poslovanja. Oni koji to ne mogu se gase ili jedva preživljavaju.
A budući da se vlade na raznim niovima sve češće zadužuju kod komercijalnih banaka banke imaju sigurne klijente koji će im i dalje obezbjeđivati zaradu.
