Delegacija BiH je 19. novembra u Zagrebu sa predstavnicima hrvatske Vlade razgovarala o definisanju mjera na granicama ove dvije susjedne zemlje nakon ulaska Hrvatske u EU. Ovo je bio povod za razgovor sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarovićem koju je predvodio bh. delegaciju.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je da je ovim izbjegnuto da Hrvatska od prvog dana naredne godine počne sa primjenom evropskih standarda na granici, što bi onemogućilo izvoz hrane većini bh. proizvođača i donijelo veliku štetu našoj zemlji.
„Imajući u vidu da Hrvatska ima svoje interese za trgovinu sa Bosnom i Hercegovinom, jer u BiH izvozi preko 300,000.000 eura poljoprivrednih proizvoda i hrane, u Zagrebu smo jasno tražili da se taj novi režim prolongira ili da bude što bliže 1. 7.2013. godine, posebno vodeći računa o rokovima trajanja proizvoda, što je hrvatska strana prihvatila. Praktično, dobijamo mogućnost još šest mjeseci našeg prilagođavanja i da naši ključni izvoznici stignu i dostignu potrebne standarde i dobiju eu-broj, što i jeste krajnji cilj. Krajnji cilj je da taj obim trgovine i obim izvoza u Hrvatsku poslije 1.7.2013. godine bude najmanje isti, odnosno da se poveća a ne da se smanjuje.“
Sastanak u Zagrebu pomogao je i u prevazilaženju problema koji su se pojavili u odnosima dvije susjedne zemlje polovinom septembra kada je BiH nakon vraćanja određenih količina mlijeka iz Hrvatske odgovorila uvođenjem pojačane kontrole hrvatskih proizvoda, kaže Šarović.
„Unazad nekoliko dana isporuke mlijeka idu svojim tokom, bez bilo kakvog zadržavanja. Sve naknadne analize mlijeka iz naše kompanije bile su negativne, što nam daje za pravo za ono što smo mi i tvrdili. Uvjereni smo da će tako biti i narednih sedmica. S druge strane, kada su u pitanju naše pojačane mjere, hrvatska strana je tražila da bilo kakve analize ili uzorkovanje mlijeka, mliječnih proizvoda ili mesa, bude u akreditovanim laboratorijama i akreditovanim metodama. Posebno su tražili da te analize budu efikasne i funkcionalne i da ne bude nepotrebnog otezanja, s obzirom da se radi o proizvodima sa kratkim rokom trajanja“, navodi on.
Tema sastanka bili su i BIP granični prelazi preko kojih će se moći izvoziti robe biljnog i životinjskog porijekla. Bosni i Hercegovini do sada su odobrena samo dva takva granična prelaza, Gradiška na sjeveru i Bijača na jugu. Iako osposobljavanje ovih prelaza u skladu sa EU standardima nije u nadležnosti njegovog ministarstva, Šarović nam je potvrdio da radovi na njima ne idu željenim tokom.
„Zaista ima u kontinuitetu problema, i sa jedne i sa druge strane, oko njihovog osposobljavanja. Prvo smo govorili oko samog broja prelaza – da li su dva, tri ili četiri. Svi smo na neki način iskazivali interes da ih bude što više, odnosno, onoliko koliko ih ima sada. A već sada vidimo da ova dva BIP-a teško da budu završena do onog potrebnog vremena, za sedam-osam mjeseci, do datuma kada Hrvatska zvanično postaje dio Evropske unije. Mnoge stvari tu još nisu do kraja izdefinisane, uključujući i same prilazne puteve. Naš zajednički apel bi bio da nadležne institucije i jedne i druge zemlje ulože dodatne napore, obezbijede dodatan novac, kako bi ovi BIP-ovi bili osposobljeni“, kazao je Šarović.
Hrvatska je, prema riječima ministra Šarovića, dala saglasnost za uvođenje tri dodatna BIP prelaza preko kojih bi se mogla izvoziti samo robe biljnog porijekla. Na pitanje da li se radi o graničnim prelazima Ivanjica, Gorica i Orašje, Šarović je rekao:
„U opticaju su ova tri prelaza, ali to nije još pretočeno u zvaničnu odluku. Vjerovatno ćemo i to sačekati, zato ja ne bih o ovim prelazima govorio kao o gotovoj stvari, kao i o Izačiću kao trećem BIP-u koji je u nagovještaju, vezano za trgovinu hranom životinjskog porijekla. Ali, ta podrška Hrvatske nam je značajna. Naravno, mi o tome pregovaramo s Evropskom unijom, ali je u tome vrlo bitna i saglasnost Hrvatske. Dotakli smo se pitanja Ploča i u tom smislu posebno dogovora na inicijativu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, da možemo hranu biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju prevoziti preko teritorije EU, odnosno uskog koridora u reonu luke Ploče. Vjerovatno će tokom decembra biti organizovana međudržavna posjeta luci Ploče predstavnika Hrvatske i Bosne i Hercegovine.“
Odgovarajući na pitanje da li vjeruje da će se bh. privreda uspjeti prilagoditi zahtjevima Evropske unije do 1. jula naredne godine, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je naglasio:
„Za nas su prioritet nekoliko ključnih sektora gdje ostvarujemo najveći izvoz u Hrvatsku. To su proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, proizvođači i prerađivači mesa, proizvođači konzumnih jaja, riba i neki drugi proizvodi. Ukoliko u ovih nekoliko sektora ostvarimo napredak, a na dobrom smo putu, neki od njih bi mogli da stignu ove rokove i do 1.7. dobiju eu-broj.“
BiH će razgovore o tzv. dodatnom protokolu nastaviti u decembru sa predstavnicima Evropske unije, najavio je ministar Šarović.
„To je momenat kada Hrvatska izlazi iz CEFTA-e. Značajan broj njihovih proizvoda će poskupiti na tržištu Bosne i Hercegovine. Radi se o brojci od tri stotine proizvoda koji će zbog carina biti opterećeni. To je uobičajena procedura koju će Evropska unija da sprovede i sa drugim susjedima Hrvatske, sa Srbijom i sa Crnom Gorom.“
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je da je ovim izbjegnuto da Hrvatska od prvog dana naredne godine počne sa primjenom evropskih standarda na granici, što bi onemogućilo izvoz hrane većini bh. proizvođača i donijelo veliku štetu našoj zemlji.
„Imajući u vidu da Hrvatska ima svoje interese za trgovinu sa Bosnom i Hercegovinom, jer u BiH izvozi preko 300,000.000 eura poljoprivrednih proizvoda i hrane, u Zagrebu smo jasno tražili da se taj novi režim prolongira ili da bude što bliže 1. 7.2013. godine, posebno vodeći računa o rokovima trajanja proizvoda, što je hrvatska strana prihvatila. Praktično, dobijamo mogućnost još šest mjeseci našeg prilagođavanja i da naši ključni izvoznici stignu i dostignu potrebne standarde i dobiju eu-broj, što i jeste krajnji cilj. Krajnji cilj je da taj obim trgovine i obim izvoza u Hrvatsku poslije 1.7.2013. godine bude najmanje isti, odnosno da se poveća a ne da se smanjuje.“
Sastanak u Zagrebu pomogao je i u prevazilaženju problema koji su se pojavili u odnosima dvije susjedne zemlje polovinom septembra kada je BiH nakon vraćanja određenih količina mlijeka iz Hrvatske odgovorila uvođenjem pojačane kontrole hrvatskih proizvoda, kaže Šarović.
„Unazad nekoliko dana isporuke mlijeka idu svojim tokom, bez bilo kakvog zadržavanja. Sve naknadne analize mlijeka iz naše kompanije bile su negativne, što nam daje za pravo za ono što smo mi i tvrdili. Uvjereni smo da će tako biti i narednih sedmica. S druge strane, kada su u pitanju naše pojačane mjere, hrvatska strana je tražila da bilo kakve analize ili uzorkovanje mlijeka, mliječnih proizvoda ili mesa, bude u akreditovanim laboratorijama i akreditovanim metodama. Posebno su tražili da te analize budu efikasne i funkcionalne i da ne bude nepotrebnog otezanja, s obzirom da se radi o proizvodima sa kratkim rokom trajanja“, navodi on.
Tema sastanka bili su i BIP granični prelazi preko kojih će se moći izvoziti robe biljnog i životinjskog porijekla. Bosni i Hercegovini do sada su odobrena samo dva takva granična prelaza, Gradiška na sjeveru i Bijača na jugu. Iako osposobljavanje ovih prelaza u skladu sa EU standardima nije u nadležnosti njegovog ministarstva, Šarović nam je potvrdio da radovi na njima ne idu željenim tokom.
„Zaista ima u kontinuitetu problema, i sa jedne i sa druge strane, oko njihovog osposobljavanja. Prvo smo govorili oko samog broja prelaza – da li su dva, tri ili četiri. Svi smo na neki način iskazivali interes da ih bude što više, odnosno, onoliko koliko ih ima sada. A već sada vidimo da ova dva BIP-a teško da budu završena do onog potrebnog vremena, za sedam-osam mjeseci, do datuma kada Hrvatska zvanično postaje dio Evropske unije. Mnoge stvari tu još nisu do kraja izdefinisane, uključujući i same prilazne puteve. Naš zajednički apel bi bio da nadležne institucije i jedne i druge zemlje ulože dodatne napore, obezbijede dodatan novac, kako bi ovi BIP-ovi bili osposobljeni“, kazao je Šarović.
Hrvatska je, prema riječima ministra Šarovića, dala saglasnost za uvođenje tri dodatna BIP prelaza preko kojih bi se mogla izvoziti samo robe biljnog porijekla. Na pitanje da li se radi o graničnim prelazima Ivanjica, Gorica i Orašje, Šarović je rekao:
„U opticaju su ova tri prelaza, ali to nije još pretočeno u zvaničnu odluku. Vjerovatno ćemo i to sačekati, zato ja ne bih o ovim prelazima govorio kao o gotovoj stvari, kao i o Izačiću kao trećem BIP-u koji je u nagovještaju, vezano za trgovinu hranom životinjskog porijekla. Ali, ta podrška Hrvatske nam je značajna. Naravno, mi o tome pregovaramo s Evropskom unijom, ali je u tome vrlo bitna i saglasnost Hrvatske. Dotakli smo se pitanja Ploča i u tom smislu posebno dogovora na inicijativu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, da možemo hranu biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju prevoziti preko teritorije EU, odnosno uskog koridora u reonu luke Ploče. Vjerovatno će tokom decembra biti organizovana međudržavna posjeta luci Ploče predstavnika Hrvatske i Bosne i Hercegovine.“
Odgovarajući na pitanje da li vjeruje da će se bh. privreda uspjeti prilagoditi zahtjevima Evropske unije do 1. jula naredne godine, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je naglasio:
„Za nas su prioritet nekoliko ključnih sektora gdje ostvarujemo najveći izvoz u Hrvatsku. To su proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, proizvođači i prerađivači mesa, proizvođači konzumnih jaja, riba i neki drugi proizvodi. Ukoliko u ovih nekoliko sektora ostvarimo napredak, a na dobrom smo putu, neki od njih bi mogli da stignu ove rokove i do 1.7. dobiju eu-broj.“
BiH će razgovore o tzv. dodatnom protokolu nastaviti u decembru sa predstavnicima Evropske unije, najavio je ministar Šarović.
„To je momenat kada Hrvatska izlazi iz CEFTA-e. Značajan broj njihovih proizvoda će poskupiti na tržištu Bosne i Hercegovine. Radi se o brojci od tri stotine proizvoda koji će zbog carina biti opterećeni. To je uobičajena procedura koju će Evropska unija da sprovede i sa drugim susjedima Hrvatske, sa Srbijom i sa Crnom Gorom.“
