Bh. političari kočnica za NATO: Rasmussen u misiji ubjeđivanja

Anders Fogh Rasmussen, generalni sekretar NATO-a u četvrtak je u Sarajevu tamošnje funkcionere i političare ubjeđivao o važnosti rješavanja i posljednjeg zahtjeva kojeg je NATO dao Bosni i Hercegovini, a tiče se vojne imovine. Iako je Rasmussen najavio kako neće vršiti protisak na njih da to pitanje riješe, bosanskohercegovački vojni analitičari vjeruju da nije došao u protokolarnu posjetu.

NATO očigledno nema dileme da vojna imovina treba da se upiše na Bosnu i Hercegovinu. To je i zvanično u Sarajevu poručio Anders Fogh Rasmussen, generalni sekretar Saveza.

On je rekao da je NATO spreman aktivirati Akcioni plan za članstvo čim Bosna i Hercegovina nepokretnu vojnu imovinu upiše kao državnu:

„Zašto je to važno? Država bi dobila zemljište, ono što joj treba, a ostalo entiteti i opštine, koji bi te prostore koristili ili prodali kako bi pomogli građanima. Svi bi imali svoje, a najvažnije je to što bi rješenje pokazalo da političke odluke nisu samo donesene već i provedene“, pojasnio je Rasmussen.

Uprkos Rasmussenovim željama, upisivanje nepokretne vojne imovine na državu, za bosanskohercegovačke političare je nerješivo pitanje s obzirom na njihove dijametralno suprotne stavove o tom pitanju.

U čemu je problem, odgovara Dušanka Majkić, predsjedavajuća Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost bh. parlamenta:

„Oni će vjerovatno zahtijevati da se pitanje vojne imovine odvoji od pitanja ostale imovine. Stav RS-a je da se to ne odvaja zbog toga što se nema povjerenja da bi se drugi dio ikada riješio.“

Akcioni plan za članstvo, BiH je uslovno dobila prije skoro četiri godine, a toliko traju i politička prepucavanja o rješavanju pitanja vojne imovine. Sporenja su se odnosila na 69 lokacija perspektivne vojne imovine, koja trebaju biti registrovana na državu, a ne na entitete, kako su tražili predstavnici iz Republike Srpske.

Dogovor ostao na papiru

To pitanje je riješeno postizanjem saglasnosti šest političkih lidera u martu prošle godine, ali njihov dogovor nikada do sada nije proveden. Na to je, tokom razgovora sa generalnim sekretara NATO-a, upozorio i Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH:

„Predsjedništvo BiH dio posla iz tog sporazuma je završilo, odnosno odredilo je 63 lokacije koje su perspektivne. Lideri političkih partija su prije skoro godinu dana potpisali sporazum o rješavanju pitanja vojne i ostale imovine u BiH, ali on nije u potpunosti završen. Taj posao i danas stoji pred liderima političkih partija", rekao je Radmanović.

Iako je Anders Fogh Rasmussen u Sarajevu izjavio kako neće vršiti pritisak na bh. zvaničnike da pitanje vojne imovine riješe, bosanskohercegovački vojni analitičari ne vjeruju da je generalni sekretar NATO-a u Bosnu i Hercegovinu došao u protokolarnu posjetu. Ocjenjuju da će neke vrste pritiska na ovdašnje vlasti, ipak, biti.

"Mislim da se bh. političari u ovom času nalaze pod jednim snažnim baražom međunarodne zajednice - i sad ćemo vidjeti koliko je taj baraž efikasan, odnosno da li će polučiti rezultate“, smatra Neven Kazazović.

Najveći broj ovdašnjih političara i analitičara vjeruje kako je ulazak Bosne i Hercegovine u NATO od presudne važnosti, ne samo za ovu zemlju već i za regiju. Tim prije, jer je, kako navodi Selmo Cikotić, bivši ministar odbrane BiH, činjenica da je svaka zemlja prije ulaska u Evropsku uniju morala postati članicom Sjevernoatlantskog saveza:

„Ja mislim da su interesi BiH višestruki, i politički i ekonomski i sigurnosni i odbrambeni.“

No, ima i onih, koji vjeruju da Bosni i Hercegovini ulazak u NATO neće donijeti ništa dobro, o čemu svjedoči i izjava vojnog analitičara Gostimira Popovića.

„Ulazak u takvu jednu asocijaciju jednostavno nije dobar jer bi prvo trebalo takvu jednu asocijaciju redefinisati“, navodi Popović.

Uprkos skepticizmu u Republici Srpskoj o ulasku BiH u NATO, koji se dovodi u vezu sa odnosom Srbije prema tom Savezu, treba podsjetiti kako je do sada opredjeljenje predstavnika bh. vlasti, bez obzira iz kojeg bh. entiteta dolazili, bilo da BiH što skorije postane punopravna članica NATO saveza.

U više navrata je isticano i da bi to značilo garanciju za dugoročnu stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine, tim prije što je u ovoj državi bio jedan od najkrvavijih sukoba na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata. Uostalom, to je u Sarajevu u četvrtak podcrtao i Anders Fogh Rasmussen:

„Pogledajte kako su zemlje srednje i istočne Evrope profitirale od članstva. Uživaju sigurnost koja ih je učinila atraktivnim za strane investicije. Omogućeni su im stvaranje posla i prosperitet. BiH može isto postići ako ima političke volje. Ljudi u BiH to zaslužuju. Pozivam političke lidere u BiH da dozvoole ljudima da dobiju istu priliku kao i drugi koji su se pridružili NATO-u prije skoro 10 godina“, kazao je Rasmussen.