Tokom posjete Predsjedništvu Bosne i Hercegovine generalni sekretar NATO –a Anders Fogh Rasmussen u nekoliko navrata podcrtao je značaj implementacije dogovora političkih lidera o nepokretnoj vojnoj imovini.
NATO je, naveo je Rasmussen, načinio prvi korak uslovno odobrivši Akcioni plan za članstvo. Sada je red na Bosnu i Hercegovinu.
„Spremni smo aktivirati MAP čim BiH riješi pitanje nepokretne vojne imovine. Treba da osigura da se imovina upiše kao državna. Zašto je to važno? Država bi dobila zemljište ono što joj treba, a ostalo entiteti i opštine, koji bi te prostore koristili ili prodali kako bi pomogli građanima. Svi bi imali svoje, a najvažnije je to što bi rješenje pokazalo da političke odluke nisu samo donesene već i implementirane“, naveo je Rasmussen.
Na svom Twitter nalogu je, između ostalog, napisao: "Sledeći korak za BiH na putu ka NATO je implementacija dogovora o imovini. Na BiH je da preduzme sledeće korake"
"Istorisjka šansa, istorijska odgovornost. Samo BiH može da provodi reforme, NATO je tu da pomogne."
U razgovoru s predsjedavajućim Predsjedništva Nebojšom Radmanovićem i članom Predsjedništva Željkom Komšićem, bilo je riječi i o problemima unutar BiH kada je u pitanju njen NATO put. Predsjedavajući Radmanović iznio je dva problema kao ključna.
„Prvi je NATO skepticizam koji se javio u RS na kome se treba u budućnosti raditi i objašnjavati kako je došlo do toga, te pokušati ga shvatiti i vidjeti može li se prevazići. Drugi je tehničke prirode – pitanje vojne imovine“, podrctao je Radmanović.
U pogledu vojne imovine za Radmanovića je, bar kad je u pitanju Predsjedništvo BiH, taj posao završen.
„Predsjedništvo je odredilo 63 lokacije koje su perspektivne. NATO je odlučio primiti BiH u MAP uslovno, a uslov je rješenje pitanja vojne imovine. Lideri su prije skoro godinu dana potopisali sporazum ali on nije završen i to i dalje stoji pred liderima“, kategoričan je Radmanović.
Rasmussen je podcrtao koliki bi značaj bio za zemlju ukoliko bi učinila korak naprijed.
„Pogledajte kako su zemlje srednje i istočne Evrope profitirale od članstva. Uživaju sigurnost koja ih je učinila atraktivnim za strane investicije. Imaju veliki ekonomski rast, omogućeno je stvaranje posla i prosperitet.BiH može se isto postići ako ima političke volje. Ljudi u BiH to zaslužuju. Pozivam političke lidere u BiH da dozvole ljudima da dobiju istu priliku kao i drugi koji su se pridružili NATO prije skoro 10 godina“, kaže Rasmussen.
Pritisaka na lidere neće biti, ali generalni sekretar NATO insistira da se mora naći način, jer je NATO spreman da pomogne, ali samo BiH može uz odgovarajuću političkiu spremnost implementirati neophodne reforme. Rješenje pitanja nepokretne vojne imovine pokazalo bi da BiH može djelovati kao jedinstvena država.
Također je ukazao i na to da put prema NATO podrazumijeva i da će brojna pitanja u budućnosti biti lakše rješavana, jer unutardržavni problemi, ukoliko zemlja želi postati članicom, moraju se riješiti prije ulaska u Alijansu, što je jedan od uslova, Upravo bi se na pitanju vojne imovine, što je pravi put ako dođe do implementacije, to jasno i vidjelo.
Generalni sekretar NATO o ovim će pitanjima razgovarati s liderima političkih partija.
NATO je, naveo je Rasmussen, načinio prvi korak uslovno odobrivši Akcioni plan za članstvo. Sada je red na Bosnu i Hercegovinu.
„Spremni smo aktivirati MAP čim BiH riješi pitanje nepokretne vojne imovine. Treba da osigura da se imovina upiše kao državna. Zašto je to važno? Država bi dobila zemljište ono što joj treba, a ostalo entiteti i opštine, koji bi te prostore koristili ili prodali kako bi pomogli građanima. Svi bi imali svoje, a najvažnije je to što bi rješenje pokazalo da političke odluke nisu samo donesene već i implementirane“, naveo je Rasmussen.
Na svom Twitter nalogu je, između ostalog, napisao: "Sledeći korak za BiH na putu ka NATO je implementacija dogovora o imovini. Na BiH je da preduzme sledeće korake"
"Istorisjka šansa, istorijska odgovornost. Samo BiH može da provodi reforme, NATO je tu da pomogne."
U razgovoru s predsjedavajućim Predsjedništva Nebojšom Radmanovićem i članom Predsjedništva Željkom Komšićem, bilo je riječi i o problemima unutar BiH kada je u pitanju njen NATO put. Predsjedavajući Radmanović iznio je dva problema kao ključna.
„Prvi je NATO skepticizam koji se javio u RS na kome se treba u budućnosti raditi i objašnjavati kako je došlo do toga, te pokušati ga shvatiti i vidjeti može li se prevazići. Drugi je tehničke prirode – pitanje vojne imovine“, podrctao je Radmanović.
U pogledu vojne imovine za Radmanovića je, bar kad je u pitanju Predsjedništvo BiH, taj posao završen.
„Predsjedništvo je odredilo 63 lokacije koje su perspektivne. NATO je odlučio primiti BiH u MAP uslovno, a uslov je rješenje pitanja vojne imovine. Lideri su prije skoro godinu dana potopisali sporazum ali on nije završen i to i dalje stoji pred liderima“, kategoričan je Radmanović.
Rasmussen je podcrtao koliki bi značaj bio za zemlju ukoliko bi učinila korak naprijed.
„Pogledajte kako su zemlje srednje i istočne Evrope profitirale od članstva. Uživaju sigurnost koja ih je učinila atraktivnim za strane investicije. Imaju veliki ekonomski rast, omogućeno je stvaranje posla i prosperitet.BiH može se isto postići ako ima političke volje. Ljudi u BiH to zaslužuju. Pozivam političke lidere u BiH da dozvole ljudima da dobiju istu priliku kao i drugi koji su se pridružili NATO prije skoro 10 godina“, kaže Rasmussen.
Pritisaka na lidere neće biti, ali generalni sekretar NATO insistira da se mora naći način, jer je NATO spreman da pomogne, ali samo BiH može uz odgovarajuću političkiu spremnost implementirati neophodne reforme. Rješenje pitanja nepokretne vojne imovine pokazalo bi da BiH može djelovati kao jedinstvena država.
Također je ukazao i na to da put prema NATO podrazumijeva i da će brojna pitanja u budućnosti biti lakše rješavana, jer unutardržavni problemi, ukoliko zemlja želi postati članicom, moraju se riješiti prije ulaska u Alijansu, što je jedan od uslova, Upravo bi se na pitanju vojne imovine, što je pravi put ako dođe do implementacije, to jasno i vidjelo.
Generalni sekretar NATO o ovim će pitanjima razgovarati s liderima političkih partija.
