Iako enkonomisti upozoravaju da BiH ne može izaći iz decenijske ekonomske krize bez povećanja izvoza, bh. vlasti ne rade dovoljno na otklanjanju unutarnjih barijera poput lošeg poslovnog ambijenta, slabih stimulacija za domaću proizvodnju i slično, kako bi bh. proizvodi bili konkurentniji na tržištu. Tu su i necarinske barijere koje postavljaju susjedi za izvoz bh. proizvoda poput dugotrajnog čekanja robe na granici, traženja dodatnih certifikata, diskriminaciji bh. proizvoda.
Izvoznici traže veće angažovanje nadležnih kako bi se ovaj problem prevazišao. U protivnom, kažu, ulaskom Hrvatske u EU, vanjskotrgovinski deficit, koji godišnje iznosi oko tri milijarde eura, mogao bi se udvostručiti.
Jedan od značajnijih ekonomskih parametara koji pokazuje nivo konkuretnosti privatnog sektora neke zemlje, kao i nivo ostvarene dodane vrijednosti u proizvodnji, jeste vanjskotrgovinska razmjena.
BiH u prošloj godini imala vanjskotrgovinski deficit 3,42 milijarde eura. Iako ekonomisti već godinama upozoravaju da se bh. privreda ne može izvući iz krize bez povećanja izvoza i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita, mnoge necarinske barijere, naročito kod susjeda, to sprječavaju.
Savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran upozorava da su barijere za izvoz na tržišta susjednih zemalja uglavnom u obliku neopravdanih i nedopuštenih barijera, suvišnih i neopravdanih pregleda na granicama, zadržavanju robe i diskriminaciji bh. proizvoda:
„Najveće prepreke neopravdanog karaktera imali smo na tržištima Republike Hrvatske i Republike Srbije. Kada je riječ o Srbiji dio barijera je riješen, ali dio barijera koji je vezan za vodu, alkoholna pića, pivo i neke druge proizvode je još na sceni. A kada je riječ o Republici Hrvatskoj, njen ulazak u EU će nam donijeti neke probleme, ali i neka olakšanja, jer kada recimo izvozimo građevinske proizvode u Hrvatsku, imamo apsolutnu diskriminaciju, zahtijeva se poptuno neopravdano certifikacija samo u hrvatskom Institutu za građevinarstvo,a takve barijere neće biti više moguće kada oni budu u EU. Naveo bih još jednu barijeru, a koja se vrlo teško tehnički identifikuje. Nedavni slučaj kada je pojava nekih nepravilnosti u određenim vrstama mlijeka u medijima ilustrirana potpuno lažno i neistinito fotografijom bh. proizvoda, odnosno bh. mlijeka. To su vrlo bezobrazne medijske kampanje, koje se vode vrlo vjerovatno u sprezi sa vlastima i koje pokušavaju proizvode iz BiH na taj način omrznuti u očima hrvatskih potrošača i na takav, teško primjetan način jednostavno ukloniti sa tržišta.“
Bh. izvoznici upozoravaju na konkretne probleme s kojim se suočavaju u poslovanju s aspekta pojedinih privrednih grana i izvoznih tržišta.
Suad Ećo iz sektora drvne industrije BiH navodi sa kojim problemima se suočava ovaj sektor prilikom izvoza:
„To su jako neprincipijelna pridržavanja CEFTE sporazuma - određeni atesti i certifikati koji se nama traže na hrvatskom i na srpskom tržištu, a zauzvrat njihovi proizvodi se u BiH plasiraju bez potrebnih dokumenata.“
Država najveća prepreka
Budući da BiH još nije ispunila norme za izvoz na tržište EU, ulaskom Hrvatske u evropsku porodicu znatno će se smanjiti izvoz bh. proizvoda životinjskog porijekla u ovu zemlju.
Mesoprerađivači kažu kako treba razmišljati o ispunjavanju uslova kako se izvoz ne bi znatno smanjio, ali i o alternativnim tržištima poput Rusije i Turske. Oni traže od nadležnih institucija da se više angažuju kako bi stvorili uslove za izlazak bh. proizvoda na nova tržišta.
„Najveća prepreka nam je država, koja nije stvorila preduslove. Prepreke koje nam država ne rješava su nepremostive. Mi moramo da otvaramo firme u Srbiji da bismo mogli da izvozimo u Rusiju bescarinski jer Srbija ima ugovor sa Rusijom o bescarinskom izvozu. I umjesto da iskoristimo te nekakve prednosti RS, koja bi mogla za BiH da izdejstvuje vjerovatno sličan sporazum, pa da izvozimo u Rusiju, a isto tako za izvoz u Tursku da iskoristimo prednosti Federacije, mi čekamo dvije godine da nam neka komisija iz Turske dođe i da pregleda naše objekte, umjesto da naš veterinarski ured dogovori sa njihovim ministarstvom i uredom da te poslove obavljaju naši kod nas, njihovi kod njih i da možemo da uzvozimo svoje proizvode“, navodi Nemanja Vasić, predsjednik udruženja mesoprerađivača RS.
Mirko Vincetić, predstavnik firme koja se bavi povratom poreza na dodanu vrijednost za domaće firme iz inostranstva, govori o pravnim barijerama koje onemogućavaju bh. firmama da budu konkurentnije na tržištu:
„Ta barijera se odnosi na izmjenu bh. pravilnika o primjeni PDV-a. Konkretno, trebalo bi da se izbriše član 94. pravilnika, i nakon te promjene stvorio bi se pravni osnov da bh. kompanije mogu da vraćaju PDV iz Hrvatske, Slovenije, Švicarske, Italije, Češke, Poljske itd. Za sada bh. kompanije su uskraćene u tome i mogu da vraćaju PDV iz svega 18 država EU.“
U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kažu kako su jedan dio barijera uspjeli ukloniti.
„Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je provelo ukidanje čak 98 izvoznih barijera. Također radimo i na dodatnom spisku ukidanja dodatnih izvoznih barijera od nekih 95“, kaže Nermina Salkičević Dizdarević, zamjenica ministra.
Savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran upozorava da se BiH mora fokusirati na rješavanje i unutarnjih barijera - lošeg poslovnog okruženja. S druge strane, krajnje je vrijeme da se posveti veća pažnja ispunjavanju standarda EU:
„Kada je riječ o EU, nema diskriminacije, jednostavno mi nismo još uvijek usklađeni u nekim segmentima, ali do ulaska Hrvatske u EU trebali bismo značajno unaprijediti tu usklađenost i omogućiti za što veći broj proizvoda slobodan izvoz.“
Izvoznici traže veće angažovanje nadležnih kako bi se ovaj problem prevazišao. U protivnom, kažu, ulaskom Hrvatske u EU, vanjskotrgovinski deficit, koji godišnje iznosi oko tri milijarde eura, mogao bi se udvostručiti.
Jedan od značajnijih ekonomskih parametara koji pokazuje nivo konkuretnosti privatnog sektora neke zemlje, kao i nivo ostvarene dodane vrijednosti u proizvodnji, jeste vanjskotrgovinska razmjena.
BiH u prošloj godini imala vanjskotrgovinski deficit 3,42 milijarde eura. Iako ekonomisti već godinama upozoravaju da se bh. privreda ne može izvući iz krize bez povećanja izvoza i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita, mnoge necarinske barijere, naročito kod susjeda, to sprječavaju.
Savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran upozorava da su barijere za izvoz na tržišta susjednih zemalja uglavnom u obliku neopravdanih i nedopuštenih barijera, suvišnih i neopravdanih pregleda na granicama, zadržavanju robe i diskriminaciji bh. proizvoda:
„Najveće prepreke neopravdanog karaktera imali smo na tržištima Republike Hrvatske i Republike Srbije. Kada je riječ o Srbiji dio barijera je riješen, ali dio barijera koji je vezan za vodu, alkoholna pića, pivo i neke druge proizvode je još na sceni. A kada je riječ o Republici Hrvatskoj, njen ulazak u EU će nam donijeti neke probleme, ali i neka olakšanja, jer kada recimo izvozimo građevinske proizvode u Hrvatsku, imamo apsolutnu diskriminaciju, zahtijeva se poptuno neopravdano certifikacija samo u hrvatskom Institutu za građevinarstvo,a takve barijere neće biti više moguće kada oni budu u EU. Naveo bih još jednu barijeru, a koja se vrlo teško tehnički identifikuje. Nedavni slučaj kada je pojava nekih nepravilnosti u određenim vrstama mlijeka u medijima ilustrirana potpuno lažno i neistinito fotografijom bh. proizvoda, odnosno bh. mlijeka. To su vrlo bezobrazne medijske kampanje, koje se vode vrlo vjerovatno u sprezi sa vlastima i koje pokušavaju proizvode iz BiH na taj način omrznuti u očima hrvatskih potrošača i na takav, teško primjetan način jednostavno ukloniti sa tržišta.“
Bh. izvoznici upozoravaju na konkretne probleme s kojim se suočavaju u poslovanju s aspekta pojedinih privrednih grana i izvoznih tržišta.
Suad Ećo iz sektora drvne industrije BiH navodi sa kojim problemima se suočava ovaj sektor prilikom izvoza:
„To su jako neprincipijelna pridržavanja CEFTE sporazuma - određeni atesti i certifikati koji se nama traže na hrvatskom i na srpskom tržištu, a zauzvrat njihovi proizvodi se u BiH plasiraju bez potrebnih dokumenata.“
Država najveća prepreka
Budući da BiH još nije ispunila norme za izvoz na tržište EU, ulaskom Hrvatske u evropsku porodicu znatno će se smanjiti izvoz bh. proizvoda životinjskog porijekla u ovu zemlju.
Mesoprerađivači kažu kako treba razmišljati o ispunjavanju uslova kako se izvoz ne bi znatno smanjio, ali i o alternativnim tržištima poput Rusije i Turske. Oni traže od nadležnih institucija da se više angažuju kako bi stvorili uslove za izlazak bh. proizvoda na nova tržišta.
„Najveća prepreka nam je država, koja nije stvorila preduslove. Prepreke koje nam država ne rješava su nepremostive. Mi moramo da otvaramo firme u Srbiji da bismo mogli da izvozimo u Rusiju bescarinski jer Srbija ima ugovor sa Rusijom o bescarinskom izvozu. I umjesto da iskoristimo te nekakve prednosti RS, koja bi mogla za BiH da izdejstvuje vjerovatno sličan sporazum, pa da izvozimo u Rusiju, a isto tako za izvoz u Tursku da iskoristimo prednosti Federacije, mi čekamo dvije godine da nam neka komisija iz Turske dođe i da pregleda naše objekte, umjesto da naš veterinarski ured dogovori sa njihovim ministarstvom i uredom da te poslove obavljaju naši kod nas, njihovi kod njih i da možemo da uzvozimo svoje proizvode“, navodi Nemanja Vasić, predsjednik udruženja mesoprerađivača RS.
Mirko Vincetić, predstavnik firme koja se bavi povratom poreza na dodanu vrijednost za domaće firme iz inostranstva, govori o pravnim barijerama koje onemogućavaju bh. firmama da budu konkurentnije na tržištu:
„Ta barijera se odnosi na izmjenu bh. pravilnika o primjeni PDV-a. Konkretno, trebalo bi da se izbriše član 94. pravilnika, i nakon te promjene stvorio bi se pravni osnov da bh. kompanije mogu da vraćaju PDV iz Hrvatske, Slovenije, Švicarske, Italije, Češke, Poljske itd. Za sada bh. kompanije su uskraćene u tome i mogu da vraćaju PDV iz svega 18 država EU.“
U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kažu kako su jedan dio barijera uspjeli ukloniti.
„Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je provelo ukidanje čak 98 izvoznih barijera. Također radimo i na dodatnom spisku ukidanja dodatnih izvoznih barijera od nekih 95“, kaže Nermina Salkičević Dizdarević, zamjenica ministra.
Savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran upozorava da se BiH mora fokusirati na rješavanje i unutarnjih barijera - lošeg poslovnog okruženja. S druge strane, krajnje je vrijeme da se posveti veća pažnja ispunjavanju standarda EU:
„Kada je riječ o EU, nema diskriminacije, jednostavno mi nismo još uvijek usklađeni u nekim segmentima, ali do ulaska Hrvatske u EU trebali bismo značajno unaprijediti tu usklađenost i omogućiti za što veći broj proizvoda slobodan izvoz.“
