Više godina unazad se govori o odlasku crnogorskih državljana na strana ratišta, a najviše o onima koji su se borili na strani Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) na područje Sirije, Iraka, a u posljednje vrijeme Libije.
Podgorička "Pobjeda" je objavila imena dijela onih koji su se, vratili sa ratišta u Crnu Goru i dio imena onih koji se još uvjek bore u redovima IDIL-a.
Danas se sa sigurnošću ne može reći koliko se crnogorskih državljana nalazi na ratištima u redovima IDIL-a i drugih radikalnih grupa. Cifre variraju od nekoliko desetina do nekoliko stotina u zavisnosti od nezvaničnih procjena iz inostranstva.
Za sada se zna da su najmanje četvorica državljana Crne Gore poginula ratujući na strani IDIL-a.
Kako je objavlila podgorička "Pobjeda", devet osoba se vratilo u Crnu Goru. Navodeći njihova imena "Pobjeda" objavljuje da su povratnici pod prismotrom bezbjednosnih službi, te da je četvoro pod policijsko-tužilačkom istragom.
Vjeruje se da su u prehodnih pet godina pripadali različitim grupacijama radikalnih islamista. Na ratištima Islamske države Iraka i Levanta nalaze se i najmanje četiri žene, piše ovaj list navodeći njihova imena.
Nijedan procesuiran slučaj
Prije tačno godinu, Skupština Crne Gore je usvojila odredbu kojom su zaprijećene kazne za sve koji budu odlazili na strana ratišta.
Izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore predviđene su zatvorske kazne od dvije do deset godina za sve one koji, kako se kaže, protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima međunarodnog prava vrbuju, regrutuju, pripremaju, organiziraju, rukovode, prevoze ili organiziraju prevoz, ili obučavaju pojedinca ili grupu u namjeri njihovog pridruživanja ili djelovanja u stranim oružanim formacijama.
Zatvorske kazne predviđene su i za one koji finansijski i organizaciono na druge načine pomažu odlazak crnogorskih državljana na strana ratišta.
Koliko su ove izmjene krivičnog zakonika doprinijele ili uticale da se spriječi odlazak crnogorskih državljana na strana ratišta pitali smo poslanika Demosa Zorana Miljanića koji je prvi pokrenuo inicijativu o kažnjavanju učesnika na stranim ratištima.
"Godinu dana nakon usvajanja Zakona možemo reći da nije puno urađeno na tome da se smanji ili potpuno neutrališe broj građana i državljana Crne Gore koji odlaze na strana ratišta. Na žalost, tome najviše kumuju državni organi koji treba da se bave tom problematikom. Do sada nema procesuiranog nijednog državljanina Crne Gore koji je otišao na ratište ili koji se sa ratišta vratio", navodi Miljanić, te dodaje:
"Dobijamo šture informacije iz stranih sredstava informisanja. O tim problemima koji u budućnosti mogu eskalirati i biti jako opasni po bezbjednost države oni jednostavno ćute."
"Dobijamo šture informacije iz stranih sredstava informisanja. O tim problemima koji u budućnosti mogu eskalirati i biti jako opasni po bezbjednost države oni jednostavno ćute kako u vrijeme usvajanja zakona i prije toga, oni ćute i danas. Crnogorska javnost apsolutno ne može doći ni do kakve informacije vezane za te ljude od onih organa koji su u Crnoj Gori nadležni."
Dosadašnje informacije o učesnicima na ratištima u redovima IDIL-a su šture i pitanje je koliko su tačne, kaže Miljanić koji smatra da crnogorske službe bezbjednosti treba se aktivnije bave ovom problematikom.
"Sada se postavlja pitanje da li oni namjerno neće da informišu crnogorsku javnost ili čak, što je moguće, nemaju pojma o tome i da se ne bave tom problematikom. Pitanje je koliko su tačne postojeće informacije i koliko su provjerene informacije iz stranih izvora. To je nedopustivo i smatram da crnogorske službe moraju da budu aktivnije jer, kao što sam već nekoliko puta napomenuo, svaki povratnik sa ratišta je tempirana bomba u Crnoj Gori."