Europska unija vjerovatno neće nastaviti prijetnju izricanjem sankcija Turskoj nakon što je Ankara u utorak, 22. septembra, pristala na razgovore s Grčkom o pomorskim zahtjevima, rekli su visoki diplomati i dužnosnici EU, piše Reuters.
No, napredak je ostavio spor o Bjelorusiji unutar EU neriješenim zbog Cipra, koji se, uz podršku Grčke, kosi s Turskom zbog pomorskih energetskih resursa, i blokira sankcije EU protiv Minska dok blok ne zaoštri stav prema Ankari.
Sudbina predloženih sankcija za oko 40 visokih bjeloruskih dužnosnika je u zraku, nagrizajući kredibilitet EU koja želi podržati prodemokratski pokret u Bjelorusiji nakon 9. augusta i izbora za koje Zapad kaže da su namješteni.
Sankcije EU zahtijevaju potporu svih 27 država članica.
"Bojim se da ćemo, kako stvari trenutno stoje, morati inzistirati na Bjelorusiji. To je jedino oružje koje imamo", rekao je ciparski diplomat za Reuters, rekavši da EU nije Cipru prepustila diplomatski izlaz iz slijepe ulice.
Posredovanje predvođeno njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom smirilo je grčku i tursku stranu nakon sedmica napetosti na istočnom Mediteranu, osiguravajući u utorak sporazum o ponovnom započinjanju razgovora o granicama koji su prekinuti 2016. godine.
"Dijalog je smanjio potrebu za prijetnjom sankcijama Turskoj, tako da među 27 država trenutno nema konsenzusa za takav korak", rekao je jedan diplomat EU.
Odluka Turske da izvuče istraživački brod iz spornih voda ocijenjena je korisnom.
Odgoda sastanka na vrhu EU u Bruxellesu u četvrtak, zbog usredotočenosti na Tursku, poslužila je i kako bi se ostavilo više vremena, rekao je drugi diplomat.
Samit, koji je odgođen zbog incidenta s korona virusom unutar osiguranja predsjednika komisije Michela, održat će se 1. i 2. oktobra.
Turska je započela vađenje nafte i plina u blizini Cipra prošle godine, unatoč upozorenjima iz Bruxellesa, usred šireg straha od vojne eskalacije u istočnom Mediteranu, jer su Grčka i Turska – saveznice NATO-a, godinama otuđene zbog bezbrojnih bilateralnih sporova – održavale pomorske vježbe u ovom području.
Cipar je u julu predložio uvođenje sankcija turskim tvrtkama i pojedincima koji su uključeni u bušenje, ali mnoge države EU kažu kako bi takve mjere izbacile diplomaciju iz kolosijeka.
“Turci igraju pametnu igru. Budući da su više angažirani prema Grčkoj, pokušavaju zabiti klin između ostalih članova i nas”, rekao je ciparski diplomat.
"Čini se da smo ostavljeni kraj puta."
S druge strane, Grčka je u srijedu izjavila da još uvijek očekuje da Europska unija odobri dio sankcija protiv Turske, unatoč tome što su se dvije članice NATO-a dogovorile da ponovno pokrenu razgovore o pomorskim granicama, energetskim pravima i drugim dugotrajnim sporovima, javlja AP.
Glasnogovornik grčke vlade Stelios Petsas rekao je da očekuje da će nacionalni čelnici usvojiti neke prijedloge na samitu u oktobru.
"Pitanje je kako će se te sankcije aktivirati u slučaju nepoštivanja Turske, jer nismo navikli da EU djeluje tako brzo."
Službeni pregovori između Turske i Grčke obustavljeni su prije četiri godine. Nije određen datum za ponovne razgovore, koji se zasad planiraju održati u Istanbulu.
Njemačka, koja trenutno predsjeda EU, predvodila je intenzivne diplomatske napore kako bi okončala spor na moru.
"S naše tačke gledišta, naravno, važno je da ti razgovori započnu uskoro i stvori se daljnje povjerenje", rekao je Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel novinarima u srijedu u Berlinu.
Grčka i Turska vode odvojene razgovore na vojnoj razini u NATO-u koji su bili usmjereni na sprečavanje oružane konfrontacije dvaju saveznika na istočnom Mediteranu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je u Bruxellesu postignut "dobar napredak".
"Ovo su tehnički vojni razgovori. Oni nadopunjuju diplomatske napore koje je Njemačka vodila u rješavanju temeljnog spora ”, rekao je Stoltenberg.
"Njemački napori doveli su do jučerašnjeg sporazuma o provođenju istražnih razgovora, što ja pozdravljam."
