I dalje bez boljitka u kvalitetu zdravstvenih usluga

Nizak rejting crnogorskog zdravstva, višegodišnji odliv ljekara i medicinskog osoblja, percepcija o sveprisutnoj korupciji... Sve su to gorući problemi zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, čiji građani drugu godinu zaredom ne vide bilo kakve promjene na bolje što se kvaliteta zdravstvene usluge tiče.

Da se u pogledu kvaliteta usluge koju dobijaju u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori ništa nije promijenilo na bolje u 2016. i 2017. godini potvrđuju i građani koje je na tu temu anketirao tim Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).

Prema njihovoj anketi, malo je zadovoljnih, a mnogo više onih koji su ili nezadovoljni kvalitetom pružanja zdravstvene usluge ili smatraju da nije bilo boljitka.

"Među ispitanicima 43,7 odsto njih smatra da je kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u posljednje dvije godine ostao isti. Gotovo 24 odsto smatra da se kvalitet pogoršao, dok 27 odsto smatra da je kvalitet bolji u odnosu na prethodni period", kaže projekt koordinator CEMI Marko Savić.

Duge liste čekanja na pregled kod ljekara, kao i snimanja i ostale procedure, upućivanje na privatne zdravstene ustanove gdje za to moraju da plate, samo su neke od negativnih stvari na koje ukazuju pacijenti.

U istraživanju "Osvajanje povjerenja građana" navodi se da blago raste procenat građana koji smatraju da su ljekari kvalifikovani i obučeni za svoj posao i ljubazni prema pacijentima. Gotovo iste ocjene građani iznose i za medicinsko osoblje.

Kao pacijenti građani nijesu dovoljno informisani o svojim pravima, a i dalje visok procenat smatra da je korupcija prisutna u zdravstvu:

"Ono što je ključno u vezi sa korupcijom jeste to da imamo jedan trend koji se ne mijenja u smislu percepcije korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore, a to pokazuje podatak prema kome 42 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u zdravstvenom sistemu", navodi Savić.

Ono što je potrebno, konstatuje Savić je "akcentovati i postotak ispitanika koji nijesu upoznati sa svojim pravima kao pacijenata i uopšte sa radom zaštitnika prava pacijenata, gdje su njegove prostorije i ko je konkretno osoba kojoj se mogu obratiti".

"I to je ono gdje, na žalost, nema promjena u odnosu na 2016. godinu; 63 odsto ispitanika ne znaju kome da se obrate ako su im ugrožena prava kao pacijenata, a 66 odsto njih ne znaju koja su im prava", kaže Savić.

Pored ovog i ranijih istraživanja o stanju u zdravstvu, crnogorska javnost se dobro sjeća izvještaja Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa objavljenog prošle godine, prema kojem se Crna Gora našla na posljednjem mjestu liste 35 evropskih zdravstvenih sistema.

Iz te institucije su tada naveli da je Crna Gora "zemlja koja ima samo 650.000 stanovnika, zbog čega bi reforme mogle veoma brzo da budu provedene".

No, reforme nikako da urode plodom, pa i same zdravstvene institucije u Crnoj Gori ukazuju na alarmantno stanje u zdravstvu.

Iz Sindikata doktora medicine u Analizi stanja sistema javnog zdravstva Crne Gore za 2016. godinu upozoravaju da domaćem zdravstvu nedostaju specijalisti.

Prema poslednjim podacima, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je 106 nezaposlenih ljekara, dok državi nedostaje čak 700 specijalista, upozoravaju iz Sindikata.

Kao najdrastičniji primjer navode da u jav­nim zdrav­stve­nim usta­no­va­ma ne­ma ni­jed­nog dječi­jeg aler­go­lo­ga, of­tal­mo­lo­ga, re­u­ma­to­lo­ga i psi­hi­ja­tra, dok u cijeloj Cr­noj Go­ri or­di­ni­ra­ju po je­dan dje­či­ji ane­ste­zi­o­log, otorinolaringolog, neurolog, ga­stro­en­te­ro­log i he­ma­to­log.

U iz­vje­šta­ju se ukazuje i na to da su do 2010. go­di­ne lje­ko­vi i me­di­cin­ska po­ma­ga­la bi­li jef­ti­ni­ji za 30 od­sto u od­no­su na ze­mlje re­gi­o­na, ali da je na­kon decentralizacije jav­nih na­bav­ki ci­je­na me­di­ka­me­na­ta zna­čaj­no po­ra­sla, pa su tre­nut­no lje­ko­vi u Cr­noj Go­ri 30 od­sto sku­plji u odnosu na zemlje regiona.