Komercijalne banke nezadovoljne su prijedlogom zakona o konverziji kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima u kredite u eurima, a neke od njih pisale i Europskoj komisiji. Hrvatska Vlada odgovara da radi u interesu hrvatskih građana.
Tenzije rastu nakon što je hrvatska Vlada izišla sa zakonskim prijedlogom po kojem bi se kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima konvertiralo u eure, a kompletan trošak konverzije bi po Vladinom prijedlogu platile komercijalne banke. Osam banaka pisalo je Vladi i traže razgovore. U pismu tvrde da je Vladin prijedlog protivan međunarodnom i domaćem pravu i potpisanim ugovorima o zaštiti stranih ulaganja, traže da se rješenje donese sporazumno, i da trošak novog rješenja snose i štediše i država, a ne samo banke, kako predlaže Vlada. Kako je dio ovih banaka u austrijskom vlasništvu, hrvatskom ministru financija Borisu Lalovcu pisao je austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling. Po njegovoj ocjeni, prebacivanje troška konverzije na banke rezultirat će slabijim povjerenjem ulagača u Hrvatsku zbog pravne nesigurnosti, a austrijski ministar spominje i mogućnost dizanja ovog slučaja na razinu europskih institucija. Neka se razgovara, komentirao je to u petak hrvatski premijer Zoran Milanović.
„Austrijski ministar je austrijski ministar, Lalovac je hrvatski ministar, ja sam hrvatski premijer. Draga mi je Austrija, ali mi je puno draža Hrvatska.“
Osim toga, tri banke pisale su Europskoj komisiji, a Europska komisija odgovara da ne mogu ništa komentirati jer se radi tek o prijedlogu zakona, ali da sva zakonska rješenja u nekoj državi članici moraju biti u skladu sa europskim zakonodavstvom.Ministar financija Lalovac kaže da je šokiran sadržajem pisma što ga je dobio od banaka.
„Moram reći da je današnje pismo osam banaka hrvatskoj Vladi jedna vrsta ultimatuma, pogotovo zadnja rečenica u kojoj su rekli: ili će biti po našemu ili ćemo izbaciti hrvatske građane iz njihovog hrvatskog doma. Ta me rečenica jako razljutila i ražalostila. Takav način komunikacije sa Vladom, a pogotovo sa hrvatskim građanima za mene je neprimjeren.“
Lalovac tvrdi da se vidi da su banke samo kupovale vrijeme i čekale dolazak opozicionog desnog centra na vlast.
„Sada se vidi prava slika banaka i njihove komunikacije sa Vladom svim ovih šest, sedam, osam mjeseci – da uopće nisu htjele nikakvo rješenje, da su jednostavno čekali da u prvom mjesecu isteknu dogovoreni uvjeti koji su vrijedili, i da se onda dogovore sa današnjom opozicijom. Ovo je za nas neprihvatljivo, zaštitit ćemo hrvatske građane da neće biti iseljavani iz svojih domova koje su preplatili.“
U Vladi tvrde da imaju načina kako uvjeriti banke da surađuju – bilo kažnjavanjem u slučaju da ne poštuju rokove iz ovog zakona, kada i ako bude usvojen, bilo uvođenjem zakona o porezu na bankovnu aktivu, kakav imaju primjerice Slovenija, Mađarska, Njemačka ili Austrija. A premijer Zoran Milanović ima i svoje pitanje za banke.
„A onda ćemo se – to isto obećavam, bez obzira na austrijske i talijanske ministre čije banke su ovdje dobrodošle, ali neke su jako, jako spekulirale i spletkarile kao Hypo -pozabaviti pitanjem da mi jasno, pa i gospoda iz Austrije, objasne – koji je to rizik u Hrvatskoj da Hrvati za cjeloživotni kredit za stan kamatu od 6 posto, a neki drugi od 2 – 3 posto.“
