Održavanje sastanaka s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom u službenim prostorijama predsjednika entiteta Republika Srpska zabranjeno je prema naredbi koja je donesena u Banjaluci u utorak, 12. septembra.
Naredbu je potpisala generalna sekretarka predsjednika RS Jelena Pajić Baštinac, a u njoj se ističe da se odnosi na sve osobe "koje koriste službene prostorije institucije predsjednika RS", što uključuje službu predsjednika i potpredsjednike RS.
Schmidt se u utorak u Banjaluci trebao sastati sa opozicionim liderima u entitetu Republika Srpska, ali su oni to odbili. Također, bio je planiran sastanak sa potpredsjednicima tog bh. entiteta Ćamilom Durakovićem i Davorom Pranjićem.
Duraković je u utorak potvrdio za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je visoki predstavnik u BiH otkazao sastanak sa njim u Banjaluci.
Govoreći o donesenoj naredbi o zabrani sastanaka, rekao je da to "potvrđuje koliko je diskriminatoran režim".
"Ove institucije ne pripadaju samo jednom narodu, već su javne i pripadaju svim građanima koji ovdje žive", naglasio je Duraković.
Zabrani održavanja sastanka prethodila izjava predsjednika RS Milorad Dodik koji je 6. septembra najavio da se sprema uredba o zabrani ulaska visokog predstavnika u Republiku Srpsku.
Dodik je tada rekao da će Schmidt biti uhapšen ili deportovan ako krene u Republiku Srpsku.
Ta najava uslijedila je nakon višemjesečnog rasta tenzija u BiH zbog Dodikovog potpisivanja kontroverznih zakona.
Narodna skupština RS 27. juna usvojila je dva sporna zakona, koje je po redovnoj zakonodavnoj proceduri Dodik potpisao, te su objavljeni u Službenom glasniku RS.
Radi se o zakonima koji navode da se odluke OHR-a više neće objavljivati u toj publikaciji, a time ni poštovati u tom entitetu BiH, kao i da se u RS više neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH.
Schdmit je svojim odlukama od 1. jula poništio oba zakona.
Zvaničnici RS-a na čelu s Dodikom osporavaju legitimitet visokog predstavnika, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Vijeći sigurnosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su navele da za to nije ni bilo potrebe.
Schmidt je u posljednjem korištenju bonskih ovlaštenja promenio i odredbe Krivičnog zakona BiH, proširivši ga tako da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo.
Kriminalizirano je i nepoštovanje odluka visokog predstavnika u BiH.
