Trgovina ljudima i ilegalne migracije posljednjih godina na području jugoistočne Evrope bilježe znatan pad. Ovo je rezultat sve bolje saradnje svih sigurnosnih agencija na ovom području. I pored toga, Srbija, BiH, Crna Gora, Albanija i Kosovo svrstavaju se u zemlje u kojima se ne ispunjavaju svi standardi na zaštiti žrtava.
Prema nekim podacima u prošloj godini 12 miliona ljudi u svijetu je bilo predmet trgovine, a sredstva koja se na osnovu ovih krivičnih dijela ostvare mjere se milijardama američkih dolara. Zbog toga trgovinu ljudima sve češće definišu i kao ropstvo modernog doba.
Zamjenik direktora Regionalog centra SECI za suzbijanje prekograničnog kriminala, sa sjedištem u Bukureštu, Petros Petrof ističe da je na području jugoistočne Evrope u posljednje tri godine ostvaren značajan uspjeh sigurnosnih agencija u borbi protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija.
„Broj žrtava trgovine ljudima u zemljama jugoistočne Evrope smanjen je za 21 posto u odnosu na 2008., odnosno 45 posto u odnosu na 2007. godinu. Broj ilegalnih migranata se smanjio za oko 17 posto u odnosu na prethodne godine“, navodi Petrof.
Ovo je prvi put u posljednjih nekoliko godina da je taj broj zabilježio značajan pad, kazao je Petrof.
U prošlogodišnjem izvještaju Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, koje djeluje u okviru Ministarstva sigurnosti, navodi se da je u toku 2009. godine identificirano ukupno 69 potencijalnih žrtava trgovine ljudima - 64 su ženske osobe, te pet muških. Od 69 žrtava trgovine ljudima, 11 je stranih državljana, a zemlje porijekla ovih žrtava su: Srbija (6), Hrvatska (2), Moldavija (1), Rumunija (1), te Bugarska.
Zajedničke istrage
Oficir za vezu BiH u SECI centru Mario Opačak, iz Državne granične službe, ističe da zbog boljeg rada svih agencija unutar BiH ima sve manje problema kada se radi o trgovini ljudima i ilegalnim migracijama:
„Dosta, dosta je manje problema unutar BiH vezano s problemom - ilegalna migracija, trgovina i seksualno iskorištavanje ljudi. Kako su svim zemljama tako je i kod nas manje slučajeva“, kaže Opačak.
Podaci Minstarstva unutrašnjih poslova RS takođe pokazuju da je broj žrtava trgovine ljudima iz godine u godinu sve manji. Putevi trgovine ljudima idu od istoka prema zapadu, a Bosna i Hercegovina, koja se nalazi na balkanskoj ruti, uglavnom je bila tranzitno područje, naglašava ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo.
„Ono što je dobro je da mi nismo valjda više atraktivan prostor toliko kao u nekim ranijim vremenima za vršenje ove vrste krivičnih djela, što naravno ne znači da ih nema. Želim da kažem da je u 2009. godini broj zabilježenih slučajeva na prostoru RS bio dva, da se radilo o tri osumnjičena lica“, kaže Čađo.
Predstavnik rumunske policije Ilije Sori, koordinator udarne grupe Miraž u Seci Centru, zadužene za borbu protiv trafikinga naglasio je da je saradnja 13 zemalja članica bila vrlo dobra i da je fokus posljednjih godina bio na zajedničkim istragama.
„To znači da kada jedna država članica ima slučaj trgovine ljudima, ona je preko svog predstavnika uspostavljala vezu sa drugim oficirima u centru kako bi se istovremeno preduzimale radnje u svim zamljama koje obuhvataju istragu“, kaže Ilije Sori.
Što se tiče regiona Zapadnog Balkana, prema prošlogodišnjem izvještaju State Departementa, najbolja situacija je u Hrvatskoj i Makedoniji, koje se nalaze u prvoj grupi, odnosno među zemljama koje u potpunosti ispunjavaju minimum standarda predviđenih Aktom o zaštiti žrtava trafikinga.
U drugoj grupi nalaze se Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Albanija, dok je Crna Gora takođe u grupi dva, ali na takozvanoj listi koja se prati. Vlade zemalja u drugoj grupi ne ispunjavaju standarde Akta o zaštiti žrtva trafikinga u potpunosti, ali čine značajne napore da se povinuju tim standardima.
Prema nekim podacima u prošloj godini 12 miliona ljudi u svijetu je bilo predmet trgovine, a sredstva koja se na osnovu ovih krivičnih dijela ostvare mjere se milijardama američkih dolara. Zbog toga trgovinu ljudima sve češće definišu i kao ropstvo modernog doba.
Zamjenik direktora Regionalog centra SECI za suzbijanje prekograničnog kriminala, sa sjedištem u Bukureštu, Petros Petrof ističe da je na području jugoistočne Evrope u posljednje tri godine ostvaren značajan uspjeh sigurnosnih agencija u borbi protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija.
„Broj žrtava trgovine ljudima u zemljama jugoistočne Evrope smanjen je za 21 posto u odnosu na 2008., odnosno 45 posto u odnosu na 2007. godinu. Broj ilegalnih migranata se smanjio za oko 17 posto u odnosu na prethodne godine“, navodi Petrof.
Ovo je prvi put u posljednjih nekoliko godina da je taj broj zabilježio značajan pad, kazao je Petrof.
U prošlogodišnjem izvještaju Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, koje djeluje u okviru Ministarstva sigurnosti, navodi se da je u toku 2009. godine identificirano ukupno 69 potencijalnih žrtava trgovine ljudima - 64 su ženske osobe, te pet muških. Od 69 žrtava trgovine ljudima, 11 je stranih državljana, a zemlje porijekla ovih žrtava su: Srbija (6), Hrvatska (2), Moldavija (1), Rumunija (1), te Bugarska.
Zajedničke istrage
Oficir za vezu BiH u SECI centru Mario Opačak, iz Državne granične službe, ističe da zbog boljeg rada svih agencija unutar BiH ima sve manje problema kada se radi o trgovini ljudima i ilegalnim migracijama:
„Dosta, dosta je manje problema unutar BiH vezano s problemom - ilegalna migracija, trgovina i seksualno iskorištavanje ljudi. Kako su svim zemljama tako je i kod nas manje slučajeva“, kaže Opačak.
Podaci Minstarstva unutrašnjih poslova RS takođe pokazuju da je broj žrtava trgovine ljudima iz godine u godinu sve manji. Putevi trgovine ljudima idu od istoka prema zapadu, a Bosna i Hercegovina, koja se nalazi na balkanskoj ruti, uglavnom je bila tranzitno područje, naglašava ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo.
„Ono što je dobro je da mi nismo valjda više atraktivan prostor toliko kao u nekim ranijim vremenima za vršenje ove vrste krivičnih djela, što naravno ne znači da ih nema. Želim da kažem da je u 2009. godini broj zabilježenih slučajeva na prostoru RS bio dva, da se radilo o tri osumnjičena lica“, kaže Čađo.
Predstavnik rumunske policije Ilije Sori, koordinator udarne grupe Miraž u Seci Centru, zadužene za borbu protiv trafikinga naglasio je da je saradnja 13 zemalja članica bila vrlo dobra i da je fokus posljednjih godina bio na zajedničkim istragama.
„To znači da kada jedna država članica ima slučaj trgovine ljudima, ona je preko svog predstavnika uspostavljala vezu sa drugim oficirima u centru kako bi se istovremeno preduzimale radnje u svim zamljama koje obuhvataju istragu“, kaže Ilije Sori.
Što se tiče regiona Zapadnog Balkana, prema prošlogodišnjem izvještaju State Departementa, najbolja situacija je u Hrvatskoj i Makedoniji, koje se nalaze u prvoj grupi, odnosno među zemljama koje u potpunosti ispunjavaju minimum standarda predviđenih Aktom o zaštiti žrtava trafikinga.
U drugoj grupi nalaze se Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Albanija, dok je Crna Gora takođe u grupi dva, ali na takozvanoj listi koja se prati. Vlade zemalja u drugoj grupi ne ispunjavaju standarde Akta o zaštiti žrtva trafikinga u potpunosti, ali čine značajne napore da se povinuju tim standardima.
