Na koji način bi balkanske zemlje mogle da dostignu nivo međusobnih odnosa kakvi postoje između Švedske, Norveške, Danske i Finske bila je tema razgovora ambasadora ovih zemalja sa predstavnicima Igmanske inicijative iz Crne Gore i Savjeta za međunarodne odnose Foruma 2010 u Podgorici.
Zemlje Zapadnog Balkana bi trebalo da iskoriste iskustvo skandinavskih zemalja, da ujedno riješe međusobne probleme i izdignu svoje odnose i saradnju na najviši nivo.
Primjer saradnje su upravo nordijske zemlje čiji su odnosi pokazatelj da je moguće sarađivati na gotovo svim nivoima i izgrađivati najbolje međusobne odnose, čulo se na sastanku.
Zemljama Balkana je na neki način potrebna pomoć za izgradnju i unapređenje međusobnih odnosa. Specifičan nordijski model saradnje koji predstavlja jedan od najstarijih i najsveobuhvatnijih saradnji u Evropi je predstavila ambasadorka Mete Kjuel Nilsen.
Ona je rekla da su slično Balkanu, nordijske zemlje nekada imale svoje konflikte, međusobne ratove, i nekada su bile u raznim oblicima državnih zajednica, a ni današnje granice među njima nisu istorijske.
"Geografski smo blizu jedni drugima. Imamo zajedničku istoriju, loše i dobro, ali najvažnija stvar jeste upravo to da je postojala politička volja za bliskom saradnjom. Saradnja među nordijskim zemljama je dovoljno jaka bez obzira što nisu sve zemlje članice Evropske unije, niti sve zemlje kao valutu imaju euro, niti su sve zemlje članice NATO alijanse, a kako je rečeno, ključni uslov za saradnju među tim zemljama je poštovanje različitosti. Ta saradnja omogućava niz prednosti nordijskog regiona u odnosu na druge djelove Evrope", rekla je ambasadorka Nilsen
Regionalna saradnja, rekla je ambasadorka, omogućava ovim zemljama da uklone barijere za trgovinu, a to znači da imaju i jači region iz kojeg mogu da idu ka svijetu sa trgovinom.
"Onda imamo slobodan protok roba u nordijskom regionu i to nam takođe omogućava da imamo zajednički marketing, da reklamiramo neke stvari koje su nordijske ili skandinavske stvari, da tako kažem. I takođe, kao primjer bi naglasila da mi imamo veoma blisku saradnju u međunarodnim forumima kao i diplomatsku saradnju", navela je ambasadorka Nilsen.
Najvažnija je politička volja
Ambasadori nordijskih zemalja su preporučili zemljama Igmanske inicijative da krenu tim putem saradnje jer postoji niz isličnosti kao što su zajednička istorija, zajednička kultura i slični jezici u zemljama Balkana. Za to je potrebna politička volja koja bi mogla početi zajedničkim izjavom ili deklaracijom o namjerama tome ka čemu zemlje regiona streme.
"Sve ovo govori da tu ima pozitivnih ideja i da vi možete da ih preuzmete i da i da jednostavno kopirate neki nordijski model. Dakle, to je ta neka vizija, neka deklaracija o najmerama i najvažnije – politička volja", rekla je ambasadorka Nilsen.
Govoreći o problemima o zemljama regiona, predstavnik Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Muharem Zejnulahu je naveo jedan broj problema koji danas opterećuju kako unutrašnje političko pitanje Bosne i Hercegovine tako i odnose u regionu.
Jedan od tih problema je zaustavljanje procesa evroatlantskih integracija, i da su u tom smislu građani prevazišli dio problema, za razliku od političara.
"Mi - obični građani neke stvari smo uspjeli prevazići ali politika to nije. Na žalost i dalje nastavlja da ide onim tokom koji mi danas u BiH imamo", kaže Zejnulahu.
Odgovarajući na pitanje da li je moguće da balkanske zemlje dostignu međusobne odnose kao skandinavske zemlje, general u penziji Blagoje Grahovac kaže da put saradnje sprječavaju paradržavne institucije na Balkanu.
"Ko su ti ljudi u paradržavi? Određeni ljudi ili određeni broj ljudi u svakoj državi, koji se nalaze na državnim funkcijama a a duboko koegzistiraju sa organizovanim kriminalom, podzemljem i mafijom. Možemo zaključiti sigurno da podijeljenost prostora i zavađenost prostora to isključivo i jedino dogovara organizovanom kriminalu. Prema tome, organizovani kriminal nedozvoljava prostoru Zapadnog Balkana da počne da se kreće zajedničkim putem", zaključuje Grahovac.
Zemlje Zapadnog Balkana bi trebalo da iskoriste iskustvo skandinavskih zemalja, da ujedno riješe međusobne probleme i izdignu svoje odnose i saradnju na najviši nivo.
Primjer saradnje su upravo nordijske zemlje čiji su odnosi pokazatelj da je moguće sarađivati na gotovo svim nivoima i izgrađivati najbolje međusobne odnose, čulo se na sastanku.
Zemljama Balkana je na neki način potrebna pomoć za izgradnju i unapređenje međusobnih odnosa. Specifičan nordijski model saradnje koji predstavlja jedan od najstarijih i najsveobuhvatnijih saradnji u Evropi je predstavila ambasadorka Mete Kjuel Nilsen.
Ona je rekla da su slično Balkanu, nordijske zemlje nekada imale svoje konflikte, međusobne ratove, i nekada su bile u raznim oblicima državnih zajednica, a ni današnje granice među njima nisu istorijske.
"Geografski smo blizu jedni drugima. Imamo zajedničku istoriju, lo
"Ključni uslov za saradnju među tim zemljama je poštovanje različitosti. Ta saradnja omogućava niz prednosti nordijskog regiona u odnosu na druge djelove Evrope", rekla je ambasadorka Nilsen.
Regionalna saradnja, rekla je ambasadorka, omogućava ovim zemljama da uklone barijere za trgovinu, a to znači da imaju i jači region iz kojeg mogu da idu ka svijetu sa trgovinom.
"Onda imamo slobodan protok roba u nordijskom regionu i to nam takođe omogućava da imamo zajednički marketing, da reklamiramo neke stvari koje su nordijske ili skandinavske stvari, da tako kažem. I takođe, kao primjer bi naglasila da mi imamo veoma blisku saradnju u međunarodnim forumima kao i diplomatsku saradnju", navela je ambasadorka Nilsen.
Najvažnija je politička volja
Ambasadori nordijskih zemalja su preporučili zemljama Igmanske inicijative da krenu tim putem saradnje jer postoji niz isličnosti kao što su zajednička istorija, zajednička kultura i slični jezici u zemljama Balkana. Za to je potrebna politička volja koja bi mogla početi zajedničkim izjavom ili deklaracijom o namjerama tome ka čemu zemlje regiona streme.
"Sve ovo govori da tu ima pozitivnih ideja i da vi možet
"Mi - obični građani neke stvari smo uspjeli prevazići ali politika to nije", kaže Muharem Zejnulahu.
Govoreći o problemima o zemljama regiona, predstavnik Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Muharem Zejnulahu je naveo jedan broj problema koji danas opterećuju kako unutrašnje političko pitanje Bosne i Hercegovine tako i odnose u regionu.
Jedan od tih problema je zaustavljanje procesa evroatlantskih integracija, i da su u tom smislu građani prevazišli dio problema, za razliku od političara.
"Mi - obični građani neke stvari smo uspjeli prevazići ali politika to nije. Na žalost i dalje nastavlja da ide onim tokom koji mi danas u BiH imamo", kaže Zejnulahu.
Odgovarajući na pitanje da li je moguće da balkanske zemlje dostignu međusobne odnose kao skandinavske zemlje, general u penziji Blagoje Grahovac kaže da put saradnje sprječavaju paradržavne institucije na Balkanu.
"Ko su ti ljudi u paradržavi? Određeni ljudi ili određeni broj ljudi u svakoj državi, koji se nalaze na državnim funkcijama a a duboko koegzistiraju sa organizovanim kriminalom, podzemljem i mafijom. Možemo zaključiti sigurno da podijeljenost prostora i zavađenost prostora to isključivo i jedino dogovara organizovanom kriminalu. Prema tome, organizovani kriminal nedozvoljava prostoru Zapadnog Balkana da počne da se kreće zajedničkim putem", zaključuje Grahovac.
